ISTRAŽIVANJE IFJ-a Proračunska transparentnost jedinica lokalne samouprave


Peticu za transparentnost zaslužilo 38 gradova

Prosječna ocjena županija za transparentnost je 4,6, gradovi su u ovom ciklusu zaslužili u prosjeku 3,7, dok su općine još uvijek daleko od zadovoljavajuće transparentnosti, sa prosjekom od tek 2,8. I ovo istraživanje je pokazalo da razina transparentnosti nema veze sa veličinom i financijskom snagom lokalnih jedinica, pa se među najtrasnsparentnijima nalaze najmanje i najsiromašnije općine, dok se među najnetransparentnijima nalaze neke jedinice sa vrlo visokim prihodima po stanovniku

Iako se proračunska transparentnost jedinica lokalne samouprave mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim web stranicama iz godine u godinu popravlja, prosječna ocjena njihove transparentnosti još uvijek je tek trojka. I dok je gotovo polovica lokalnih jedinica objavila veći broj dokumenata nego u prošlom ciklusu, te je broj gradova koji je za svoju proračunsku transparentnost zaslužio 'peticu' sa 25 narastao na 38, još uvijek je preveliki broj izrazito netransparentnih lokalnih jedinica. Tako čak četiri grada – Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac, i čak 39 općina od studenog prošle godine do ožujka ove godine nisu objavili niti jedan traženi proračunski dokument, a još sedam gradova (Beli Manastir, Kutjevo, Otok, Petrinja, Pleternica, Senj i Vodnjan) i čak 50 općina su objavili samo po jedan. Rezultati su ovo još jednog istraživanja Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica, predstavljenog u utorak u Zagrebu.

Kao što je navedeno, prosječna ocjena za proračunsku transparentnost gradova, županija i općina je 3,1, što je napredak s obzirom da je prosjek u prvom istraživanju bio 1,8, a u drugom 2,4. Najtransparentnije su se u ovom ciklusu pokazale županije, sa prosjekom od čak 4,6, što znači da su od mogućih pet, objavile 4,6 tražena proračunska dokumenta. Čak 14 županija objavilo je svih pet dokumenata (godišnje izvršenje proračuna za 2015.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2016.; prijedlog proračuna za 2017.; izglasani proračun za 2017. i proračunski vodič za građane za 2017.), pet županija je objavilo četiri dokumenta, a jedino je Požeško-slavonska županija objavila samo dva dokumenta. Gradovi su također dosta dobri, sa prosjekom 3,7. S 38 gradova ”odlikaša”, navodi se u analizi, velika je i razlika u postotku gradova i županija s objavljenih pet dokumenata (30 naprema 70%). Gradovi su prosječno najtransparentniji u Krapinsko-zagorskoj (4,6) i Brodsko-posavskoj (4,5), a najnetransparentniji u Ličko-senjskoj (1,8), Požeško-slavonskoj (2,2) i Osječko-baranjskoj (2,6) županiji.

NAJTRANSPARENTNIJI

ŽUPANIJE:

Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Međimurska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska, Zadarska, Zagrebačka

GRADOVI:

Bakar, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Delnice, Dubrovnik, Duga Resa, Ivanec, Kastav, Klanjec, Koprivnica, Krapina, Lepoglava, Ludbreg, Novska, Opatija, Oroslavje, Osijek, Ozalj, Pazin, Poreč, Pregrada, Prelog, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Slavonski Brod, Šibenik, Vodice, Vrbovsko, Zabok, Zadar, Zagreb, Županja

OPĆINE:

Andrijaševci, Barilović, Baška, Belica, Brodski Stupnik, Brtonigla, Cerna, Cernik, Čavle, Dekanovec, Dobrinj, Dubravica, Đelekovec, Đulovac, Đurmanec, Fužine, Gola, Gornja Rijeka, Gornja Stubica, Gračišće, Hercegovac, Hlebine, Jarmina, Jasenovac, Kistanje, Kloštar Ivanić, Kneževi Vinogradi, Konavle, Kostrena, Kravarsko, Križ, Legrad, Lopar, Lovas, Luka, Lukač, Mala Subotica, Marija Bistrica, Martijanec, Matulji, Motovun, Omišalj, Perušić, Pisarovina, Pitomača, Punat, Pušća, Radoboj, Ribnik, Selca, Stara Gradiška, Starigrad, Ston, Sukošan, Sveti Križ Začretje, Tompojevci, Tounj, Tučepi, Tuhelj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo, Virje, Viškovo, Vladislavci, Vratišinec, Vuka

Za razliku od županija i općina, prosječna transparentnost općina još uvijek nije dovoljno dobra (2,8), no za razliku od prethodnog ciklusa kad gotovo petina općina nije objavila ni jedan dokument, u ovom ciklusu takvih je tek 9%. Također je značajan napredak u broju općina koje objavljuju svih pet dokumenata – u prvom ciklusu istraživanja bila je samo jedna (Viškovo), u drugom njih osam (Bizovac, Kistanje, Konavle, Kostrena, Lovran, Orehovica, Radoboj, Sveti Križ Začretje), a u ovom trećem ih je čak 68. Općine su najtransparentnije u Primorsko-goranskoj (4), Karlovačkoj (3,7) i Koprivničko-križevačkoj (3,6), a daleko najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj (1,5), Zadarskoj (2,2) i Dubrovačko-neretvanskoj (2,3) županiji. Po ukupnoj prosječnoj transparentnosti proračuna svih jedinica na području županije, najtransparentnija je Primorsko-goranska (4,2), a slijede Karlovačka (3,9) i Koprivničko-križevačka (3,6), dok je daleko najnetransparentnija Splitsko-dalmatinska (2), a slijede Ličko-senjska, Zadarska i Osječkobaranjska (sve oko 2,5).

Zanimljivi je, napominju autori analize, kako je Zadarska županija, primjerice, izrazito transparentna (5), s odličnim mrežnim stranicama, vodičima za građane uz svaki proračunski dokument, no njene su općine izrazito netransparentne (prosjek 2,2), pa je ukupna prosječna transparentnost Zadarske županije loša (2,5). Slično je i s Ličko-senjskom županijom (5), koja zbog izrazite netransparentnosti svojih gradova (prosjek 1,8), ima lošu ukupnu prosječnu transparentnost (2,5).

I ovaj ciklus istraživanja ukazuje da veličina i prihodi lokalnih jedinica ne moraju biti presudni za njihovu proračunsku transparentnost. Neke od najtransparentnijih lokalnih jedinca imaju mali broj stanovnika (npr. općine Ribnik i Dekanovec), neke imaju vrlo niske prihode po stanovniku (npr. općine Jarmina i Đelekovec), a neke i jedno i drugo. Za razliku od njih, postoje i lokalne jedinice s izrazito visokim prihodima i po stanovniku i ukupno, kojima proračunska transparentnost očito nije prioritet pa nisu objavile niti jedan proračunski dokument - npr. Sutivan s preko 16.000, te Šolta, Dugopolje i Bol sve s preko 9.000 kn prihoda po stanovniku 2015. Najmanji gradovi s objavljenih svih pet dokumenata su Cres i Klanjec (oba s manje od 3.000 stanovnika), dok ima gradova bez objavljenog i jednog dokumenta s više od 10.000 stanovnika (Gospić, Valpovo i Imotski) ili s više od 6.500 stanovnika (Vrgorac). Nije za pohvalu ni Petrinja, grad s gotovo 25.000 stanovnika i objavljenim samo jednim dokumentom, ističe se u analizi.

U analizi se navodi kako je oko 30% jedinica objavilo isti broj, a 13% čak i manje dokumenata nego u prošlom ciklusu istraživanja. U ovom je ciklusu samo jedna lokalna jedinica (općina Lovinac) objavila čak tri dokumenta manje nego u prethodnom. Ohrabruje što je popriličan broj jedinica – 10 županija, 21 grad i 5 općina – zadržao najvišu razinu transparentnosti pa valja istaknuti općine Kistanje, Konavle, Kostrenu, Radoboj i Sveti Križ Začretje. Nadalje, gotovo polovica lokalnih jedinica objavila je više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja, a četiri općine – Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi – su s nule u oba prethodna ciklusa skočile na čak pet objavljenih dokumenata. Valja pohvaliti i gradove (Ilok, Oroslavje, Sveti Ivan Zelina i Vinkovci) te općine (Bilje, Brckovljani, Cerna, Draž, Dubravica, Đurmanec, Gornja Rijeka, Klinča Sela, Lokve, Lopar, Malinska-Dubašnica, Sibinj, Velika Pisanica i Veliko Trojstvo) jer su objavili četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu, navodi se u analizi IFJ-a. (gradonačelnik.hr)