Supetar je jedini hrvatski grad u kojem su na svim važnim funkcijama žene

'Žene se u što većem broju trebaju uključiti u politiku jer mogu promijeniti društvo na bolje, mi u Supetru smo to dokazale'

'Ženska kvota možda je jedna do najvidljivijih ali svakako nije dostatna mjera za uključivanje što većeg broja žena u politiku. To gledam kako neko prijelazno rješenje. Što znači kvota? Staviti par žena na listu samo da se popuni norma i riješi pitanje kvote? Ženama treba omogućiti da se zaista aktiviraju u politici ili na drugim upravljačkim funkcijama a to znači da je potrebno naći kvalitetna rješenja za bolje obrazovanje djece, bolji i kvalitetniji prijevoz, povećati općenito kvalitetu života.'

Grad Supetar jedini je grad u Hrvatskoj u kojem su sve izvršne funkcije, od gradonačelnice, preko ravnateljica škole i vrtića, policije, pa do šefica podružnica banaka, u rukama žena. U čemu je tajna uspjeha supetarskih žena, s obzirom na izrazito nisku zastupljenost žena u hrvatskoj lokalnoj politici, pitali smo gradonačelnicu Ivanu Marković.

 

Za razliku od ostatka Hrvatske, u kojoj je zastupljenost žena u politici na vrlo niskoj razini, tek 17,9 posto, u Gradu Supetru žene su na svim važnim funkcijama. Koliko vas je i kako to funkcionira?

- U našem Gradu se zaista složilo da su na svim važnijim funkcijama žene. Na neki način smo i postali poznati po tome. Funkcionira odlično. Posao se obavlja  odgovorno i profesionalno a Grad ide naprijed. U zadnjih nekoliko godina Grad Supetar je od grada slučaja postao primjer po ulaganju u predškolski odgoj, povećanju broja zaposlenih, razvoju Grada, realizaciji brojnih projekata, povlačenju EU sredstava.. Znači da svatko od nas odgovorno vodi svoje sektore a koordinacija sa Gradom i mojim uredom je prijateljska, te se međusobno motiviramo i potičemo.

U čemu je tajna uspjeha supetarskih žena? Je li se to posložilo tek u ovom mandatu ili su žene u Supetru i ranije bile tako uspješne i probitačne?

- Jednostavno se posložilo da sam se okružila jakim ženama u okviru gradskih ustanova i tvrtki. Sredina u kojoj smo mi odgojene nije nikada , bar ja nisam to doživjela, bila kritička ili ograničajavajuća za nas žene. Iako je većina od nas  rođena i odgojena na otoku, Supetar je oduvijek bio otvorena sredina. Međutim, nije oduvijek u politici u mom gradu bilo žena. Situacija se dosta promijenila mojim dolaskom kada je porastao broj žena vijećnika i kada smo, eto, dobili i prvu ženu predsjednicu vijeća.

Spomenuli smo već nisku zastupljenost žena u hrvatskoj politici. Koliko je ona problem i koji je, po Vama, recept uz pomoć kojeg bi se ta zastupljenost mogla povećati? 

- Hrvatska je jedna od zemalja koja ima veoma nisku zastupljenost žena u politici. Na zadnjim parlamentarnim izborima 39,7% je bilo žena a samo 14,7% njih je bilo na prvim mjestima. Zašto je to tako? Pa ja sam i dalje uvjerena da je to tako radi samog društva u kojem živimo a i radi odgovornosti samih  političkih stranaka. Što se tiče društva, i dalje su prisutni stereotipi o '' prirodnim'' spolnim ulogama koje podrazumijevaju da muškarci  trebaju biti na upravljačkim pozicijama a da bi se žene trebali posvetiti kućanstvu.

Jedan od načina za promjenu toga je i paritetna zastupljenost kandidatkinja i kandidata u jednakom omjeru, to bi trebao biti politički cilj tzv. ravnopravna zastupljenost. 

Jesu li ženske kvote rješenje problema, treba li na njima inzistirati?

- Ženska kvota možda je jedna do najvidljivijih ali svakako nije dostatna mjera za uključivanje što većeg broja žena u politiku. To gledam kako neko prijelazno rješenje. Što znači kvota? Staviti par žena na listu samo da se popuni norma i riješi pitanje kvote? Ženama treba omogućiti da se zaista aktiviraju u politici ili na drugim upravljačkim funkcijama a to znači da je potrebno naći kvalitetna rješenja za bolje obrazovanje djece, bolji i kvalitetniji prijevoz, povećati općenito kvalitetu života. Žena je danas preopterećena i rastrgana između želje za karijerom, a s druge strane ''odrađivanjem'' gotovo cijelog rada u domaćinstvu i odgojem djece. Trebamo stvoriti prepostavke u društvu za uključivanje sve više žena u politički život i u civilnom društvu. 

Koji su specifični problemi i izazovi s kojima se susreću žene u politici i na koji način se Vi s njima nosite?

- Postala sam gradonačelnica kao mlada žena bez ikakvog političkog iskustva ali sa obrazovanjem i željom i voljom da mijenjam stvari na bolje.  Imala sam sreću da sam bila odgojena u obitelji, ali i sredini koja me nije sputavala pa sam uvijek realizirala ono što sam i postavila kao cilj ispred sebe. Nije mi bio plan da se u životu bavim politikom, nisam nikada mislila da ću postati prva žena gradonačelnica u povijesti otoka Brača  ali jedostavno je prevladala ambicija i želja da budem pokretač promjena na bolje.

Međutim, bilo je i nekih loših iskustava radi toga što sam žena, ali jednostavno o tome ne razmišljam puno. Dobro radim svoj posao i kad dođu vidljivi rezultati podrška od mojih građana i kolega je još i veća i onda nije bitno jesi li žena ili muškarac nego kako obavljaš svoj posao.

Zato ja podržavam svaku mladu djevojku, ženu da se uključe u politiku i da budu pokretači promjena na bolje jer žene itekako mogu promijeniti društvo što je na kraju dokazanu i u mom gradu.

Upravo danas u Zagrebu se održava konferencija o ženama u politici i pokreće se inicijativa za formiranje nadstranačke mreže gradonačelnica i načelnica. Što mislite o toj inicijativi i koliko bi takva jedna platforma bila korisna ženama u politici?

- Svaka inicijativa koja za cilj ima povezivanje i razmjenu iskustva je dobrodošla. Mi gradonačelnici ili gradonačelnice dosta međusobno komuniciramo i razgovaramo o zajedničkim i sličnim problemima kojima se susrećemo. Podržavam naravno ovu inicijativu kao jedan možda dobar primjer gdje će se govoriti o pozitivnim iskustvima žena u politici i koji će možda motivirati i druge mlade osobe, djevojke, žene, da se uključe.

I policija i banke u rukama žena

Uz Danijelu Kirigin, predsjednicu Gradskog vijeća Grada Supetra i direktoricu gradske tvrtke Komunalno društvo Grad doo, zanimljivo je, a u Hrvatskoj izrazita rijetkost - da je u Supetru žena i na ključnoj policijskoj poziciji – načelnica Policijske postaje je Katica Jelinčić. Osim toga, i svi suci u Općinskom sudu su žene – predsjednica i tri sutkinje, te četiri sudske savjetnice, a na čelu Zemljišnika i Katastra opet su žene. 


U obrtništvu dužnost predsjednice obnaša Danica Baričević, a i vodstvo u Poljoprivrednoj zadruzi preuzela je žena. Narodnu knjižnicu i Centar za kulturu isto tako vode žene - Gita Dragičević i Jasna Damjanović, dok su na čelu škole Dubravka Menjak, a vrtića Irena Caglević. U Gradskome vijeću od trinaest vijećnika pet su žene, a žene su i na čelu poslovnica supetarskeSplitske i Zagrebačke banke. (gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača)

intervju, Ivana Marković, Supetar