INTERVJU Dinko Pirak

Želimo Čazmu afirmirati kao predgrađe metropole

Nezaposlenost u Čazmi pada a naši poduzetnici povećali su prihode za više od 65 posto u posljednjih šest godina, ističe gradonačelnik Pirak koji jedan od velikih neiskorištenih potencijala Čazme vidi u zalihama kvarcnog pijeska, pa zato želi pronaći investitore koji bi uložili u gradnju tvornice koja će omogućiti radna mjesta stanovnicima Čazme

S gradonačelnikom Čazme Dinkom Pirakom razgovarali smo o projektima koji su u gradu realizirani za njegovog mandata, te planovima za iduće četiri godine, ako ga građani ponovo izaberu.

G. Pirak, jedan ste od dugovječnijih hrvatskih gradonačelnika - na čelu Čazme ste već 18 godina. Jeste li i u ovom mandatu ispunili svoja obećanja i opravdali povjerenje građana, hoće li Vas ponovo izabrati?

- Uvijek sam smatrao da rad na poboljšanju uvjeta u našem gradu nije samo moja zasluga, niti užeg kruga mojih suradnika već svih građana s kojima svakodnevno razgovaram o problemima i čije dobre savjete uvijek rado poslušam - radilo se o poljoprivrednicima, poduzetnicima, braniteljima, vatrogascima, potrebama udruga, školama, ustanovama, KUD-ovima, umirovljenicima, sportašima... Svi su oni meni jednako važni jer je naša cjelina, naša Čazma, sastavljena upravo od svih tih dijelova - to je naš grad - naš grad su ljudi! Zato, poznavajući svoje građane i njihovu dobru prosudbu, vjerujem da će znati prepoznati prave vrijednosti i još jedanput nam ukazati povjerenje.

Koliko ste zadovoljni svojim rezultatima, je li Čazma pod Vašim upravljanjem iskoristila sve svoje potencijale i nudi li građanima sve što im je potrebno za ugodan i siguran život?

- Naravno da uvijek možemo bolje. Veliki kamen spoticanja nam je loša suradnja s Bjelovarsko – bilogorskom županijom koja nas stavlja u drugi plan i nema sluha za potrebe Čazmanaca. Iz tog razloga nam više od desetljeća stoji obnova županijskih prometnica, a ustanove kojima je županija osnivač propadaju i ne osiromašuju se. Dobar ili u ovom slučaju, na žalost, loš primjer je Dom zdravlja koji je u županijskoj nadležnosti, a danas, u 21. stoljeću značajno je siromašniji liječnicima i opremom nego što je to bio prije, kad je bio samostalni subjekt.

Još jedan takav primjer je Osnovna škola Čazma za koju već četiri godine bezuspješno od županije tražimo da nam prenese osnivačka prava da bismo se mogli sami brinuti o njoj jer se u nju također ne ulaže, standard je kao i kad sam ja išao u školu što je bilo… davno. Grad Čazma bez obzira na sve ipak ulaže ondje gdje je nužno pa smo izgradili novu ulicu pored škole kako bismo smanjili gužve i povećali sigurnost učenika, a u Gradski proračun smo od ove godine uvrstili kupnju udžbenika za sve osnovnoškolce. Inače činimo sve što je u našoj mogućnosti i nadležnosti da stanovnicima svih naših naselja omogućimo što kvalitetniji život. Jedan od velikih i završenih projekata je uvođenje vodovoda i plinovoda na cijelom gradskom području (a Grad Čazma se prostire na više od 200 četvornih kilometara površine), te smo, zahvaljujući dobroj suradnji s Hrvatskim cestama, obnovili važnije gradske prometnice koje su u nadležnosti te državne tvrtke.

Čazma je financijski vrlo stabilna, što više, proračun je uglavnom u plusu. Koji je Vaš recept za ovako pozitivno poslovanje i u kojoj mjeri je na njega utjecala porezna reforma zbog koje su bunili mnogi gradonačelnici?

- Grad Čazma nema nikakvih financijskih dubioza, kreditnih zaduženja, no činjenica jest da JLS uvijek nedostaje novca za rješavanje životnih problema građana i nije dobro da nam država kroz porezne reforme uvijek uzima, obećavajući nam kompenzacijske mjere i slično. Hrvatska mora ispoštovati preuzete obveze u davanju većeg značaja lokalnoj upravi, o čemu smo i potpisali povelju, no ni jedna je vlada do sada nije počela primjenjivati, već suprotno, uzima se iz lokalnog proračuna, što ide direktno na štetu građana.

Usprkos tim teškim okolnostima, Proračun Grada Čazme je razvojan i posljednjih godina sposoban financirati sve značajne projekte, sadašnje i buduće.

Godinama smo radili na način da gradsku kunu vežemo uz državnu kroz razne programe vodoopskrbe, cestogradnje, potpore iz Ministarstva regionalnog razvoja, programe u kulturi i slično. Kroz Udrugu gradova RH čiji sam član, predsjednik Nadzornog odbora i aktivno sudjelujem u radu Udruge, konstantno se ponavljaju teme decentralizacije i reforme lokalne samouprave, koje su nužne za život građana.

Koji su bili Vaši proračunski prioriteti u proteklom mandatu, za što ste najviše izdvajali?

- Za infrastrukturu – cestogradnju, uređenje i održavanje nerazvrstanih prometnica, kojih na našem području imamo više od 40 km, izgradnju vodovoda i plinovoda te legalizaciju i izradu projekata svih seoskih domova na našem području kako bismo ih mogli prijaviti na domaće i europske natječaje te ih obnoviti. Također smo uložili puno i u pripremu drugih projekata koje smo prijavili na razne natječaje, a neki su već i odobreni. Značajan iznos izdvojili smo i za školske udžbenike.

Koji su najznačajniji projekti koje ste realizirali u proteklom mandatu?

- Izgradili smo reciklažno dvorište za koje smo od Fonda za zaštitu okoliša dobili 1,7 milijuna kuna. U suradnji s komunalnim poduzećem, u našem gradu inače puno držimo do ekologije te smo, među prvima, građanima besplatno podijelili kante za komunalni otpad, uveli smo odvajanje korisnog otpada i dijelu kućanstava besplatno podijelili kompostere za biološki otpad.

Od Ministarstva regionalnog razvoja dobili smo 300.000 bespovratnog novca za uređenje Doma umirovljenika te uskoro počinjemo obnovu, nakon čega će naši najstariji sugrađani dobiti novouređen, moderno opremljen prostor koji će zadovoljavati njihove potrebe.

Zahvaljujući dobroj suradnji s Ministarstvom kulture, ubrzali smo obnovu naše župne crkve, Sv. Marije Magdalene, najstarijeg sakralnog spomenika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te spomenika visoke vrijednosti, te nam je ove godine za tu namjenu odobreno milijun kuna.

Zahvaljujući dobroj suradnji s Hrvatskim cestama, do sada smo izgradili i obnovili nekoliko državnih prometnica – Ul. Franje Vidovića, Trg Čazmanskog kaptola, D26 do Dragičevaca, kružni tok koji je značajan za sve sudionike u prometu, a posebno za vozače autobusa i teretnih vozila, čime smo riješili jedan veliki problem koji se vukao godinama.
Još lani započeli smo pregovore i nedavno utvrdili obnovu jedne od glavnih gradskih ulica – Milana Novačića, koja počinje ovoga ljeta i vrijedna je 6 milijuna kuna. Nakon toga, obnavljat će se Ul. sv. Andrije, uključujući i izgradnju pješačkih staza.
Prije nekoliko godina izgradili smo i uredili nekoliko parkirališta u gradu i time povećali broj parkirnih mjesta. Moram naglasiti da se parkiranje u gradu Čazmi i dalje ne naplaćuje, za razliku od većine gradova u županiji.
Prošle godine obnovili smo Ulicu braće Radića u kojoj se nalazi Dječji vrtić. Na taj način smo, kako stanarima i ostalim sudionicima u prometu, ali ponajprije roditeljima i korisnicima vrtića omogućili lakše prometovanje, dovoljno parkirnih mjesta i pješačku stazu za veću sigurnost pješaka i vozača.
Veliki problem bilo je prometovanje kod Osnovne škole Čazma, posebice školskih autobusa, ali i ostalih sudionika, roditelja i drugih. U vrijeme dolazaka i odlazaka učenika i nastavnika stvarale su se velike gužve zbog nedostatka prostora. Zbog toga smo izgradili novu ulicu koja spaja osnovnu i srednju školu, s prostranim ugibalištima za autobuse. Iako nemamo vlasnička prava nad Osnovnom školom, jer nam ih županija nije željela dati, sigurnost naših građana, mladih ili starijih, nam je na prvom mjestu. Zato smo poduzeli sve što smo mogli kako bismo riješili problem i vjerujem da smo ga riješili na zadovoljstvo svih.
Kao što sam već rekao, legalizirali smo i projektirali sve društvene domove, a neke smo već počeli obnavljati. Pripremili smo projektnu dokumentaciju za gradnju vatrogasnog centra, vrijednog više od milijun kuna.

Projekt zbog kojega se u posljednje vrijeme najviše piše o Čazmi jest najavljena gradnja eko-kupališta, prvog u Hrvatskoj. U kojoj je fazi taj projekt i kad očekujete da će on biti završen?

- Da, projekt Čazma Natura je najveći projekt u povijesti Grada Čazme, vrijedan je 26 milijuna kuna i upravo smo ga nedavno, 28. travnja prijavili na natječaj iz europskih fondova. Uz izgradnju biološkog kupališta i vodenog parka, projekt obuhvaća i izgradnju zelene tržnice, opremanje novouređene zgrade na gradskom trgu u multifunkcionalni centar, izgradnju sportskog parka, uređenje šetnice na nasipu uz rijeku Česmu i ribolovnog kompleksa Vustja, revitalizaciju prirodnog područja Medjame i naglašavanje jedinstvenosti Regionalnog parka Moslavačka gora. Također, uključili smo opremanje učionica i uređenje okoliša Osnovne škole Čazma. Zbog opsežnosti projekta i dokumentacija je bila opsežna, te su djelatnici Razvojne agencije Čazma i Grada Čazme, u suradnji s konzultantima i projektantima, intenzivno radili na projektu posljednjih nekoliko mjeseci. Nastojali smo zadovoljiti sve uvjete natječaja te vjerujemo u za nas povoljan ishod jer imamo maksimalan broj bodova. Ovaj bi projekt bio od iznimnog značaja za naš grad jer bi donio toliko toga novog i pozitivnog. Vjerujem da bi bitno utjecao na razvoj turizma, a time i gospodarski razvoj.

Imate li projekcije učinaka ovog projekta na turističku, odnosno gospodarsku sliku grada?

- Na temelju dobrog iskustva susjednih Slovenaca, našeg prijateljskog grada Radlje ob Dravi, biološko kupalište može postići odličan turistički i razvojni potencijal. Uz već prepoznate manifestacije, koje godišnje posjete deseci tisuća posjetitelja, kao što je svjetski poznata Božićna priča, koju povezujemo s Adventom u Zagrebu; uz blizinu Zagreba u kojem smo iz Čazme za 40-ak minuta, zbog čega se praktično možemo smatrati predgrađem našega glavnog grada; zbog sve većeg značaja koji ima ekološki način života – smatram da bi biološko kupalište, prvo takvo gradsko kupalište u Hrvatskoj – pronašlo svoj smisao i ostvarilo puni potencijal. Utoliko više što je bazen u Čazmi dugogodišnji san Čazmanaca i provlači se kroz više generacija, njegovu ćemo gradnju nastojati financirati iz EU fondova. Ukoliko to iz nekog razloga neće biti moguće, iznaći ćemo neki drugi način ili njegovu gradnju, na koncu, financirati iz Gradskog proračuna.

Koji su ključni projekti koje planirate realizirati u iduće četiri godine, što građani Čazme mogu očekivati ako Vas ponovo izaberu?

- Planiramo i dalje raditi na privlačenju investicija. Grad Čazma ima jedan do sada neiskorišten potencijal, a to je kvarcni pijesak. Želja nam je da se to rudno bogatstvo iskoristi na način da se u Čazmi izgradi tvornica koja će omogućiti radna mjesta našim stanovnicima. Za to pripremamo poduzetničku zonu.

Također, želimo stimulirati OPG-e da se uključe u turističku ponudu jer, kao što sam već rekao, kontinentalni turizam u Čazmi uzima maha, a realizacijom aktualnih projekata, otvorit će se nove mogućnosti.

Gradnja pješačkih i biciklističkih staza te kanalizacija na cijelom području plan je za buduće razdoblje. Ukratko, želimo i dalje omogućiti ravnomjeran razvoj svih naših naselja. Takvo što ne može se ostvariti preko noći. To je kontinuitet rada s kojim želimo nastaviti te se nadamo da će ta naša nastojanja građani znati prepoznati.

Imate li već neki konkretan plan i financijsku konstrukciju za gradnju te tvornice, jeste li možda već u pregovorima s nekim investitorima?

- Investitori se raspituju, ali za sada nema konkretnih ponuda. Problem je u tome što su svi zainteresirani za eksploataciju, a mi ne želimo biti samo sirovinska baza. Od eksploatacije nemamo ništa osim zanemarive rudarske rente i opustošenog okoliša, a druge bi se sredine razvijale na temelju naše dodane vrijednosti.

Naš cilj je gradnja tvornice finalnog proizvoda. Dokazana je prisutnost zaliha kvarcnog pijeska u količini od 10 milijuna tona, a mi ju želimo iskoristiti u čazmanskim industrijskim zonama gdje želimo vidjeti tvornice poput onih u Lipiku ili Humu na Sutli.

Koliko ste inače uspješni u korištenju EU fondova i koji su najznačajniji EU projekti u Čazmi?

- Gradu Čazmi je, kao partneru, upravo odobren projekt na europskom natječaju po programu INTERREG Mađarska – Hrvatska 2014 – 2020. Nositelj projekta je grad prijatelj Grada Čazme – mađarski grad Heviz, uz još tri partnera iz Mađarske i Grad Koprivnicu.

Projekt nosi naziv „Sport cannot stop at borders“, a provodit će se od srpnja 2017. do lipnja 2018. godine. Budući da je riječ o društvenom programu kojim se želi povezati ljude putem sporta, on će, među ostalim, obuhvatiti sportske kampove za djecu, glazbene i plesne programe, gastronomske događaje, prezentacije i radionice o zdravlju i važnosti sporta te mnoge druge. Projekt je ukupno vrijedan 1,5 milijuna kuna, a temeljem tog programa, Gradu Čazmi kao partneru dodijelit će se 375.000 kuna. To je već treći projekt međunarodne suradnje financiran iz Europske unije kojeg provodi Grad Čazma, nakon uspješno provedenih programa IPA i Europa za građane, u kojima smo surađivali s Mađarskom i Slovenijom.

Na europski fond upravo smo, kao što sam rekao, prijavili i naš najveći projekt Čazma Natura, potom dogradnju Dječjeg vrtića, vrijednu 6,4 milijuna kuna te obnovu dvaju društvenih, odnosno domova DVD-a u prigradskim naseljima Bojana i Dapci. Ovaj potonji financirat će se putem LAG-a Moslavina, čiji je Grad Čazma član, a koji je po ustrojstvu i pripremljenim projektima jedan od najuspješnijih LAG-ova u Hrvatskoj.

Kakva je poduzetnička slika grada? Na koji način privlačite investicije, potičete poduzetnike i olakšavate im poslovanje?

- U gradu Čazmi ima više od 150 aktivnih poduzetničkih subjekata i gotovo tisuću registriranih poljoprivrednih gospodarstava. U proteklih šest godina, poduzetnici su u gradu Čazmi povećali prihode za više od 65 posto. To je čak 6 puta više od županijskog prosjeka. U prošle dvije godine zabilježen je nagli porast ulaganja, a to je pokazatelj značajnog investicijskog oživljavanja gospodarstva Grada Čazme.

U 2015. godini prvorangirani poduzetnik po iznosu investicija u čitavoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bilo je poduzeće „Čazmatrans promet“ d.o.o.. U 2016. godini poljoprivredni, gospodarski i javni sektor na našem području povukao je 100 milijuna kuna iz europskih fondova.

U prva 4 mjeseca ove godine prijavljeno je na europske fondove iz čazmanskog područja projekata u vrijednosti 50 milijuna kuna.

Gospodarstvo u Čazmi prošlo je svoju katarzu. Gotovo sve tvrtke bile su odjednom u stečaju što se, naravno, reflektiralo na Gradski proračun koji je u to vrijeme bio 10 puta manji nego danas. Kako se gospodarstvo opravilo, gotovo svi subjekti ponovno su pokrenuti u novoj vlasničkoj strukturi, a plaće, iako relativno niske, ipak su redovite. Vjerujemo da smo i mi u Gradu raznim mjerama tome doprinjeli. Primjerice, poduzetnike u potpunosti oslobađamo komunalnog doprinosa, a cijena četvornog metra u infrastrukturno potpuno opremljenoj poduzetničkoj zoni iznosi svega 20-ak kuna.

Koliko je u Čazmi izražen problem nezaposlenosti i kako se borite protiv njega?

- Nezaposlenost je u Čazmi u laganom padu u proteklih nekoliko godina. Ono što mi možemo učiniti je zapošljavanje putem Programa javnih radova, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, što redovito i činimo. Upravo nam je odobreno 25-ero osoba koje će sljedećih 6 mjeseci raditi po tom programu.

Veliki poslodavac je i gradsko komunalno poduzeće „Komunalije“, koje u sezoni zapošljava i stotinjak radnika.

Kakva je demografska slika Čazme? Koliko se u Vašem gradu osjeća problem pada nataliteta i iseljavanja i kako se borite protiv ovih trendova? Kojim mjerama potičete mlade ljude da ostanu u Čazmi i tu stvaraju obitelj?

- Na žalost, slika većine ruralnih krajeva u Hrvatskoj je ista, što je rezultat izostanka državne populacijske politike. Grad Čazma ima 36 naselja i u nekima se već više godina bilježi značajan pad stanovništva. Kao i u drugim sličnim krajevima, prisutan je trend iseljavanja u veće sredine, prije svega Zagreb, a ostaju većinom staračka domaćinstva.

Svojim ukupnim djelovanjem, kroz poboljšanje komunalnog i društvenog standarda te sadržaje koje nudimo, Grad Čazma nastoji omogućiti kvalitetne i cijenom prihvatljive uvjete za život. Građane ne opterećujemo nepotrebnim porezima, ne naplaćujemo parkirališta i slično.

Inače, praksa u Gradu Čazmi već više od desetak godina je isplata naknada za novorođenčad, od prošle godine uveli smo besplatne udžbenike što je do sada bila privilegija samo velikih gradova, ulažemo mnogo u predškolski odgoj te se cijena dječjeg vrtića nije mijenjala desetak godina itd.. Znači kroz komunalne i društvene programe možemo i utječemo na stvaranje boljeg okruženja i kvalitetnijih uvjeta za život, a ono što nije u našoj nadležnosti – školstvo, zdravstvo i dijelom cestogradnja – to je usko grlo, zahvaljujući nekooperativnosti i tromosti županijske administracije. Smatram da bi, s obzirom na dosadašnji rad županija, gradovi bolje vodili računa o životnim problemima sugrađana s kojima se svakodnevno susrećemo. (gradonačelnik.hr)

intervju