Sport i rekreacija u 2015.

Zabok za sport izdvojio četvrtinu proračuna

Nakon 2014., kada je bio treći, sa izdvajanjem od 23,5 posto proračuna, Zabok se u 2015. probio na prvo mjesto izdvojivši za sport i rekreaciju 25,16 posto, odnosno 9,1 milijun kuna.

Iako je rekord kojega je u 2014. postavio Grad Pazin, izdvojivši za sport čak trećinu svog godišnjeg proračuna (36,8 posto), ostao uvjerljivo nenadmašen, analiza gradonačelnik.hr-a pokazuje da su sport i rekreacija i u 2015. godini zadržali približno jednaku poziciju u proračunskim politikama gradova. No, za razliku od godinu ranije, kada je 12 gradova za sport i rekreaciju izdvojilo preko 10 posto svog proračuna, u 2015. godini na toliko se izdvajanje odlučilo deset gradova.

GRAD REGIJA KATEGORIJA VELIČINA PRORAČUNA 2015. BR.STAN Službe rekrecije i sporta (2015.) Službe rekrecije i sporta (2015.) - % proračuna
Zabok Kontinentalna Hrvatska Mali grad 36.193.801 8.994 9.106.684 25,16%
Varaždin Kontinentalna Hrvatska Veliki grad 205.271.608 46.946 46.946.739 22,87%
Supetar Jadranska Hrvatska Mali grad 30.180.804 4.074 5.365.456 17,78%
Klanjec Kontinentalna Hrvatska Mali grad 7.180.614 2.915 1.213.720 16,90%
Novigrad-Cittanova Jadranska Hrvatska Mali grad 39.846.068 4.345 6.505.168 16,33%
Korčula Jadranska Hrvatska mali grad 19.910.238 5.663 2.597.314 13,05%
Rijeka Jadranska Hrvatska Veliki grad 642.040.151 128.624 76.259.271 11,88%
Sinj Jadranska Hrvatska Srednji grad 49.259.325 24.826 5.764.890 11,70%
Poreč-Parenzo Jadranska Hrvatska Srednji grad 131.368.624 16.696 14.396.052 10,96%
Kraljevica Jadranska Hrvatska Mali grad 15.347.970 4.618 1.667.668 10,87%

Prema podacima Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna u 2015. godini, najviše je za sport – četvrtinu svog proračuna, izdvojio Grad Zabok (gradonačelnik Ivan Hanžek).

Nakon 2014., kada je bio treći, sa izdvajanjem od 23,5 posto proračuna, Zabok se u 2015. probio na prvo mjesto izdvojivši za sport i rekreaciju 25,16 posto, odnosno 9,1 milijun kuna.

Najveća stavka definitivno je bila investicija u novu sportsku dvoranu vrijednu 30 milijuna kuna, čije se otvaranje očekuje krajem ove godine. Grad Zabok odlučio se prije nekoliko mjeseci zadužiti i sam do kraja isfinancirati gradnju dvorane jer država, koja je trebala sufinancirati trećinu troškova, nije ispunila svoju ugovornu obvezu.

'Dvorana je izuzetno važna za građane Zaboka jer je čekaju jako dugo. Na području grada postoji nekoliko školskih dvorana, ali one nisu adekvatne, dok će nova dvorana moći zadovoljiti potrebe škola, ali i udruga i građana', ističu u gradskoj upravi u kojoj naglašavaju kako u Zaboku djeluje veliki broj uspješnih sportskih udruga i klubova koje grad financijski pomaže jer žele da se što više djece i mladih uključe u aktivno bavljenje sportom.

Varaždin: Besplatne dvorane sportskim udrugama

Drugi je, kada se gleda udio proračuna izdvojen za sport – 22,87 posto, odnosno 46.946.739 kuna, Varaždin. Varaždin je u samom hrvatskom vrhu i kada se gleda 'per capita' izdvajanje – 1000 kuna po stanovniku.

Iz gradske uprave gradonačelnika Gorana Habuša pojašnjavaju kako Grad, među ostalim, financira održavanje četiri velike sportske građevine koje besplatno koristi najveći broj sportskih udruga.

'Varaždinski sport nema profesionalnih klubova. Preko 90 posto od ukupnog broja registriranih sportaša (3500) čine mlađe uzrasne kategorije kadeta i juniora. Gradu Varaždinu veliki je interes je da se što veći broj mladih bavi sportom i uključi u rad sportskih udruga pa je ovakav način, koji udrugama osigurava korištenje sportskih građevina velika pomoć u njihovom radu i djelovanju', navode iz Grada. Dodaju i kako je Grad, sa preko pola milijuna kuna, sufinancirao velike međunarodne sportske priredbe koje s tradicionalno održavaju u Gradu Varaždinu i davao potporu ekipama i pojedincima za odlazak na državna i međunarodna sportska natjecanja.

Najveća stavka u varaždinskom izdvajanju za sport je godišnja obveza za njihovu Arenu, Gradsku sportsku dvoranu, od oko 18 milijuna kuna, a koju kroz cijelu godinu besplatno koriste sportske udruge. Jedna od većih stavki, preko sedam milijuna kuna, odnosi se na 'Gradske bazene Varaždin' koje, također, po povoljnim uvjetima, koriste sportske udruge, udruge osoba s invaliditetom i s teškoćama u razvoju za provedbu programa treninga, organizacije regionalnih, državnih i međunarodnih natjecanja. Bazen se koristi i za provedbu rekreativnih aktivnosti, obuke neplivača, te školu plivanja za učenike i učenice osnovnih škola Grada Varaždina i Varaždinske županije, objašnjavaju u Gradu.

Supetar: Konačno dvorana, svima dostupna

Treći je, sa izdvojenih 17,78 posto proračuna, grad Supetar. Kada se, pak, gleda per capita kriteriju, Supetar je na drugom mjestu sa čak 1317 kuna po stanovniku.

Gradonačelnica Ivana Marković ističe kako Grad kontinuirano, temeljem natječaja i programa, financijski pomaže sportskim udrugama i klubovima. Ulaganje u sport i zdravi život djece i mladih smatraju izuzetno bitnim, pogotovo na otocima gdje su mogućnosti za djecu manje nego u velikim gradovima.

Kapitalna investicija za Supetar prošle je godine bila nova školska sportska dvorana, vrijedna 25 milijuna kuna, u čemu je Grad participirao sa 4,5 milijuna. Dvorana je izgrađena prije svega za potrebe škola, ali je, uz 500 školske djece, koriste i brojne sportske udruge i klubovi, te građani. Grad je u ovogodišnjem proračunu osigurao i više od 600 tisuća kuna za održavanje dvorane, navodi I. Marković.

'Jako sam ponosna što smo dvoranu doveli do kraja i što će budućoj djeci biti dostupno sve ono što prijašnjim generacijama nije bilo', ističe Marković.

Osim same dvorane, Grad Supetar uložio je gotovo milijun kuna u izgradnju novog igrališta uz dječji vrtić, koje ima sve licence i prilagođen je potrebama djece vrtićkog uzrasta. Na igralište se, kaže, čekalo više od 20 godina, a otvoreno je početkom ove godine. Sagrađen je i novi sportski teren u Mircima, prvo takvo igralište u tom mjestu, u kojeg je uloženo 250 tisuća kuna, a u idućoj fazi uredit će se tribine.

U prvih deset gradova po izdvajanju za sport plasirali su se potom Klanjec (16,90 posto), Novigrad (16,33 posto), Korčula (13,05 posto), Rijeka (11,88 posto), Sinj (11,70 posto), Poreč (10,96 posto), te Kraljevica (10,87 posto).

Poreč: U fokusu građani i njihove potrebe za bavljanjem sportom

Poreč se u prvih deset našao i u 2014. godini, a iz Grada pojašnjavaju proračunsku politiku gradonačelnika Edija Štifanića i njegovog tima, kojima su u fokusu građani i njihova potreba za aktivnim bavljenjem sportom, kao i podrška uspješnih porečkih sportaša i sportskih ekipa, koji svojim uspjesima i nastupima najbolje promoviraju Poreč.

'Poreč se već desetljećima ponosi imenom Poreč-grad sporta. Upravo zahvaljujući odgovornom planiranju i kontinuiranom ulaganju u infrastrukturu, ali i u programe i aktivnosti koji su usmjereni ne samo uspješnim sportašima, nego i svim građanima Poreča, o čemu svjedoči i velik broj aktivnih sportskih klubova, koji okupljaju respektabilan broj aktivnih članova', kažu u gradskoj upravi. Navode kako je Grad Poreč, osim što je izgradio, opremio i osigurao sportske objekte prema najzahtjevnijim standardima, poput sportske dvorane Žatika, redovito i domaćin brojnim nacionalnim i međunarodnim sportskim događanjima. Navode tako Swatch Volleyball Major Series turnir u odbojci na pijesku, brojna europska i svjetska prvenstva, poput Svjetskog i uskoro Europskog prvenstva u rukometu, održanog Davis cupa i ostalih... Dodaju i kako se, uz nekoliko sagrađenih sportskih dvorana, redovito ulaže u gradnju polivalentnih igrališta u porečkim naseljima.

Novigrad: Pet milijuna kuna za najam dvorane

Kada se gleda per capita kriterij, na prvom je mjestu po ulaganju u sport Novigrad (1497,16 kuna po stanovniku, odnosno 6.505.168 kuna). Gradonačelnik Anteo Milos objašnjava da Novigrad već nekoliko godina za sport izdvaja otprilike jednake iznose, plus-minus 200 tisuća kuna. Najveći dio – pet milijuna kuna, fiksni je iznos koji se izdvaja za najam sportske dvorane, a ostatak, 1,5 milijun kuna u 2015. godini, je bio namijenjen različitim sportskim programima.

Iako je, prema podacima Ministarstva financija upravo Novigrad u prošloj godini bio grad sa najvećim postotnim rastom ulaganja u sport, Milos objašnjava da to povećanje nije realno, već je posljedica promjene ustroja Upravnih odjela Grada, a koje je rezultiralo drugačijim načinom prikaza Ministarstva financija u kojemu se od prošle godine ubraja i trošak izdvajanje za najam dvorane.

GRAD REGIJA KATEGORIJA VELIČINA PRORAČUNA 2015. BR.STAN Službe rekrecije i sporta (2015.) Službe rekrecije i sporta (2015.) per capita
Novigrad-Cittanova Jadranska Hrvatska Mali grad 39.846.068 4.345 6.505.168 1497,16
Supetar Jadranska Hrvatska Mali grad 30.180.804 4.074 5.365.456 1317,00
Zabok Kontinentalna Hrvatska Mali grad 36.193.801 8.994 9.106.684 1012,53
Varaždin Kontinentalna Hrvatska Veliki grad 205.271.608 46.946 46.946.739 1000,02
Poreč-Parenzo Jadranska Hrvatska Srednji grad 131.368.624 16.696 14.396.052 862,25
Opatija Jadranska Hrvatska Srednji grad 105.648.669 11.659 9.429.881 808,81
Rijeka Jadranska Hrvatska Veliki grad 642.040.151 128.624 76.259.271 592,89
Rovinj-Rovigno Jadranska Hrvatska Srednji grad 128.252.735 14.294 7.296.526 510,46
Dubrovnik Jadranska Hrvatska Veliki grad 366.364.700 42.615 21.507.267 504,69
Korčula Jadranska Hrvatska mali grad 19.910.238 5.663 2.597.314 458,65

Uz Novigrad, po per capita kriteriju, u prvih deset gradova po izdvajanju za sport su Supetar, Zabok, Varaždin, Poreč, Opatija, Rijeka, Rovinj, Dubrovnik i Korčula.

GRAD REGIJA KATEGORIJA VELIČINA PRORAČUNA 2015. BR.STAN Službe rekrecije i sporta (2014.) Službe rekrecije i sporta (2015.) Apsolutna promjena 2014.-2015. (kn) Postotna promjena 2014.-2015.
Novigrad-Cittanova Jadranska Hrvatska Mali grad 39.846.068 4.345 1.799.159 6.505.168 4.706.009 261,6%
Slatina Kontinentalna Hrvatska Srednji grad 29.239.306 13.686 521.020 1.720.254 1.199.234 230,2%
Nin Jadranska Hrvatska Mali grad 17.196.113 2.744 90.258 294.532 204.274 226,3%
Kutjevo Kontinentalna Hrvatska Mali grad 10.413.352 6.247 67.414 186.509 119.095 176,7%
Biograd na Moru Jadranska Hrvatska Mali grad 34.151.468 5.569 359.300 950.000 590.700 164,4%
Lipik Kontinentalna Hrvatska Mali grad 21.725.811 6.170 691.653 1.485.925 794.272 114,8%
Skradin Jadranska Hrvatska Mali grad 11.482.612 3.825 183.563 363.424 179.861 98,0%
Komiža Jadranska Hrvatska Mali grad 9.994.836 1.526 36.000 66.000 30.000 83,3%
Kraljevica Jadranska Hrvatska Mali grad 15.347.970 4.618 922.402 1.667.668 745.266 80,8%