ANALIZA Podaci Agencije za okoliš i prirodu za 2018.

Većina gradova odvojeno prikuplja manje od 10 posto otpada, jedino Prelog i Krk već zadovoljili EU standarde

Prelog je već dosegnuo stopu od 65 posto odvojeno prikupljenog otpada, Krk je na 62,7 posto. Nadomak cilju su i Čakovec sa stopom od 46,96 posto, te Koprivnica koja već sad odvojeno prikuplja 42,46 posto otpada. Među najnaprednijima su još Ludbreg, Mursko Središće, Jastrebarsko, Slavonski Brod, Oroslavje i Buje.

Iako se pitanje gospodarenja otpadom shvaća sve ozbiljnije a velika se sredstva, uglavnom iz EU fondova, ulažu u infrastrukturu i edukaciju građana - počevši od djece u vrtiću, o važnosti odvojenog prikupljanja otpadom,  dostizanje EU normi i propisanih standarda i izbjegavanje penala još uvijek se čini kao nemoguća misija.

Hrvatska se obvezala do 2020. godine dostići stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, a šest mjeseci do tog roka smo ostvarili prosjek od 30-ak posto. Stopa odvojenog prikupljanja u sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom za cijelu Hrvatsku još je niža i u 2018. je iznosila tek 11,52 posto.

Agencija za okoliš i prirodu objavila je, naime, preliminarne podatke o odvojenom prikupljanju otpada u jedinicama lokalne samouprave u 2018., prema kojima je u Hrvatskoj ukupno, u okviru javne usluge u svim općinama i gradovima prikupljeno 1.157.120,97 tona miješanog komunalnog otpada te 117.708,57 tona odvojeno sakupljenog komunalnog otpada.

Od 558 jedinica lokalne samouprave tek ih je 13 dostiglo propisanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, i to 11 općina i tek dva grada – Krk i Prelog.

Općenito, općine su za sad na planu gospodarenja otpadom puno dalje otišle od gradova pa je od 50 JLS-a sa najvećim ostvarenim stopama odvojenog prikupljanja otpada 40 općina. Rekorder je općina Belica u Međimurskoj županiji sa stopom od 69,7 posto odvojeno prikupljenog otpada. Gledajući po županijama, apsolutni prvak je upravo Međimurska iz koje je čak devet od 10 najnaprednijih općina i gradova.

Što se gradova tiče, kao što smo rekli, samo Krk i Prelog već sada odvajaju preko 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, i to Prelog 65 posto, a Krk 62,7 posto. Nadomak cilju su i Čakovec sa stopom od 46,96 posto, te Koprivnica koja već sad odvojeno prikuplja 42,46 posto otpada. Među najnaprednijima su još Ludbreg sa stopom od 34,45 posto, Mursko Središće – 34,19 posto, Jastrebarsko – 31,61 posto, te Slavonski Brod – 30,66 posto. Jedini zagorski grad u top 10 je Oroslavje sa stopom od 28.02 posto, a jedini istarski Buje – 27,44 posto.

Još 15 gradova, među kojima su Mali Lošinj, Križevci, Rab, Sveta Nedjelja, Virovitica, Poreč, Cres, Belišće…, dostigli su stopu od preko 20 posto odvojeno prikupljenog otpada, dok su svi ostali ispod toga. Najveći broj, njih 59 odvojeno prikuplja manje od 10 posto otpada, a 12 ih je na nuli. (Marija Pulić Drljača)

  

Kolarek: Pred svaku kuću dolazimo 101 puta godišnje

 

Grad Prelog rekorder je u odvojenom prikupljanju otpada, na što su izuzetno ponosni, a gradonačelnik Ljubomir Kolarek taj uspjeh građanima i stanovnicima svih naselja koje pokriva njihovo Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom d.o.o.

'Ovo je naš zajednički uspjeh, za kojeg smo se sami izborili, bez pomoći sa državne ili županijske razine. I dobar rad Pre-koma, ogleda se upravo u činjenici da su sve jedinice lokalne samouprave uključene u Pre-kom u vrhu prema stopi odvojenog prikupljanja. Prelog jest predvodnik, ali važan je svaki član Pre-koma, 13 jedinica lokalne samouprave', kaže Kolarek. 

Objašnjava kako u svom sustavu gospodarenja otpadom sav otpad nastoje sakupljati na kućnom pragu korisnika te tako ispred svakog korisnika dolaze točno stotinu i jednom puta godišnje i na kućnom pragu sakupljaju miješani otpad, biorazgradivi otpad, papir, tetrapak, plastiku, metalnu ambalažu, staklo i glomazni otpad u sklopu kojeg se sakuplja glomazni otpad, gume, elektronički otpad i granje.

'Izgradili smo potrebne građevine za gospodarenje otpadom i to: sortirnicu, kompostanu, otvorena i natkrivena skladišta, garaže za vozila, reciklažno dvorište  te Centar za ponovnu uporabu. U izgradnji našeg sustava koristili smo sredstva Fonda za zaštitu okoliša i sredstva iz europskih fondova. Izuzetno puno pažnje posvećujemo edukaciji i informiranju  naših korisnika kroz naš projekt „Ne dvoji nego smeće odvoji“, kojega smo pokrenuli 2007. godine. Za kraj, moram još jednom napomenuti da do ovakvih rezultata, uz izgradnju sustava gospodarenja otpadom, sigurno ne bismo došli da nema izvanredne suradnje korisnika, jedinica lokalne samouprave i naših djelatnika iz tvrtke Pre-kom d.o.o.', ističe Kolarek.

Jakšić: 'Imamo strategiju i ljude, ostvarit ćemo zadane ciljeve'

Kako bi povećali stopu odvojeno prikupljenog otpada na svom području, Grad Koprivnica nabavio je spremnike za papir, povećao broj odvoza biootpada i plastike te kapacitet reciklažnog dvorišta na razvrstavanju otpada, što je pak doprinijelo i zapošljavanju novih osoba. Osigurali su prikupljanje korisnog i mješovitog otpada na kućnom pragu, a projektom „Otpad pametno odvoji-dobre navike usvoji“ educiraju građane i podižu svijest o razvrstavanju otpada kroz eko radionice u dječjim vrtićima, predavanjima u osnovnim i srednjim školama, te radionice sa osobama starije životne dobi.

Krupni (glomazni) komunalni otpad stanovnici Koprivnice mogu besplatno odložiti u reciklažnim dvorištima ili  jednom godišnje besplatno na osobni zahtjev pozvati djelatnike Komunalca da im odvezu otpad s kućnog praga. Na kompostištu u Herešinu mogu, pak, besplatno predati do dvije auto-prikolice biorazgradivog otpada mjesečno (cca 2m3), a građevni otpad na reciklažnom dvorištu u Herešinu, jednu auto-prikolicu mjesečno.

'Ponosni smo na rezultate koje smo ostvarili zajedno u sinergiji s našim građanima. Svi zajedno smo svjesni promjena koje nam donosi budućnost glede pravilnika o razvrstavanju otpada te samo pravovremenom, kvalitetnom pripremom i dobrom razradom plana i programa, možemo ostvariti zacrtane nam ciljeve, u što uopće ne sumnjam. Koprivnica je uvijek bila i biti će među gradovima liderima po ostvarenim rezultatima u mnogobrojnim projektima jer imamo jasno razrađenu strategiju razvoja našeg grada i ljude koji će to ostvariti', ističe gradonačelnik Mišel Jakšić.

Bilić: Najviše EU sredstava ulažemo u zaštitu okoliša

Grad Ludbreg jedan je od najuspješnijih po povlačenju EU novca, a najviše ulažu upravo u ekologiju i zaštitu okoliša. Gradonačelnik Dubravko Bilić navodi tako kako su samo za sanaciju odlagališta otpada investirali 30 milijuna kuna, te pet milijuna u reciklažno dvorište.

'Stvoren je cijeli sustav brige o zbrinjavanju otpada. Zahvaljujući brojnim poduzetim mjerama i provedenim europskim projektima Grad Ludbreg nije dobio poticajnu naknadu, odnosno kaznu, za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada pa naši građani ne moraju strahovati od povećanja cijena', ističe gradonačelnik.

Novosel: Građani najzaslužniji za uspjeh projekta

Grad Jastrebarsko već je godinama u samom hrvatskom vrhu kad su održivo gospodarenje otpadom i zaštita okoliša u pitanju, a u našem velikom izboru najboljih gradova su dobili Eco-city nagradu. Gradonačelnik Zvonimir Novosel ističe kako im je održivo gospodarenje otpadom prioritet i misija.

'Sortiranjem i odlaganjem pojedinih vrsta otpada na za to predviđena mjesta, građani uvelike sudjeluju u brizi o čistom okolišu. Stoga, upravo su građani ti koji su najzaslužniji što smo među najnaprednijim gradovima sa najvećom stopom odvojenog prikupljenog otpada', kaže gradonačelnik.


Grad Jastrebarsko među prvim je gradovima koji su na svom vlastitom području sanirali i zatvorili deponij te postavili zelene otoke - mjesta na kojima građani mogu besplatno odložiti i odvojiti pojedine vrste otpada, i to PET ambalažu, otpadni papir, metal, staklo i tekstil. Nadalje, odvojeno se u svim kućanstvima sakuplja miješani komunalni otpad, papir i PET ambalaža. Osim glomaznog otpada koji se redovito prikuplja, Grad Jastrebarsko je odvojeno sakupljanje otpada osigurao  putem reciklažnog dvorišta kojeg građani koriste besplatno, a imaju i mobilno reciklažno dvorište koje je nabavljeno uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša, s namjerom da se kontrolirano odvojeno odlaganje pojedinih vrsta otpada na jednostavniji način omogući i stanovnicima prigradskih naselja na području grada Jastrebarskog. Uz sve to, trenutno provode i izobrazno-informativni EU projekt o održivom gospodarenju otpadom #JArecikliram. U svrhu edukacije građana su otvorili i posebnu web www.jarecikliram.hr.

 

'Kontinuiranim provođenjem ovakvih aktivnosti želimo, i u budućnosti,  opravdati  prošlogodišnju titulu Grada Jastrebarskog, proglašenog najboljim gradom u Hrvatskoj prema provedenim „ECO city praksama i rješenjima“. Uz sve navedeno, već sada imamo spremne i nove projekte koje ćemo nastaviti provoditi i realizirati u cilju zaštite okoliša i održivog razvoja. Ovom prilikom ponovno pozivam svoje sugrađane da otpad i dalje odlažu u za to predviđene spremnike i na predviđena mjesta, a vezano na činjenicu da Grad samo i isključivo u suradnji sa svojim sugrađanima može doprinijeti očuvanju  jaskanskog okoliša, te ga takvog, očuvanog, predati u nasljeđe našoj djeci!', zaključuje Novosel.

Gredičak: Edukacija građana je od ključne važnosti

Zbrinjavanje komunalnog otpada na prostoru grada Oroslavja obavlja gradski koncesionar, poduzeće EKO-FLOR PLUS, s kojim Grad, kaže nam gradonačelnik Emil Gredičak, ima odličnu suradnju, a svojim su radom kroz dugi niz godina dokazali izvrsnost u poslovima prikupljanja komunalnog i neopasnog otpada.

Otpad se odvojeno prikuplja na kućnom pragu (plastika, staklo, papir i mješani komunalni otpad), imaju postavljene zelene otoke u svim naseljima (staklo, papir, tekstil, plastika), mobilno reciklažno dvorište, dva puta godišnje besplatan odvoz glomaznog otpada,  te je uz reciklažno dvorište u planu izgradnja i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

'Veliki značaj u Oroslavju pridajemo i edukaciji o važnostima očuvanja prirode i to od najmlađe dobi, te organiziramo i razne ekološke manifestacije od kojih bih izdvojio „Plogging“ (trend nastao u Švedskoj, a kombinacija je riječi ''jogging'' kao kreativnog trčanja te švedske riječi ''plocka upp'' što znači ''pokupiti'') i koji se kao prvi put u Hrvatskoj održao upravo u Oroslavju, te projekt Eko art park, sa dokumentarnim filmovima i radionicama za djecu i  odrasle kojeg organiziramo u suradnji sa tvrkom ECO CONSULTING.  Drago mi je da smo među najboljima i da smo sve bliže europskom prosjeku i direktivi', ističe Gredičak i zahvaljuje svim odgovornim i ekološki osviještenim građankama i građanima koji svojim osobnim primjerom pokazuju kako se čuva okoliš i kako se odgovorno odnosi prema prirodi.