Uskoro prva prava metodologija za rangiranje „pametnih“ gradova u Hrvatskoj

Bivša ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović te njezin tim na Ekonomskom institutu, Zagreb pripremaju metodologiju za praćenje, ali i usmjeravanje razvoja 25 velikih gradova u Hrvatskoj na temelju pokazatelja pametnog razvoja i optimalnog korištenja javnih sredstava.

Trend pametnih gradova postaje sve vidljiviji i značajniji prilikom rasprave o razvoju gradova – tako su inovativan i učinkovit pristup upravljanja gradom, što bi značilo njegovim resursima i javnim uslugama, te digitalna rješenja kojima je cilj građane približiti samom upravljanju u fokusu onih koji svoje gradove žele nazivati „pametnima“.

Nemali broj gradova u Hrvatskoj već je krenuo ovim putem, o čemu smo i pisali u našem Tjednu pametnih gradova, no i dalje ne postoji sustavna metodologija kojom bi se jasno odredilo koji su to gradovi – te iz kojeg su razloga –  „pametniji“ od drugih. No, tome bi se moglo doskočiti već ove jeseni i to implementacijom prve Smart City metodologije u hrvatskim gradovima koju priprema Dubravka Jurlina Alibegović sa svojim timom s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Naime, iako ovaj zahtjevan projekt još nije službeno predstavljen, neupitno je kako će njegova implementacija pružiti izuzetno značajne rezultate. Bivša ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb i ministrica uprave objašnjava nam tako kako je glavni zadatak, odnosno cilj samog projekta definiranje pokazatelja i podataka za planiranje i praćenje razvojnih odluka u šest komponenti Smart City razvojnog modela: pametno gospodarstvo (konkurentnost), pametni građani (socijalni i ljudski kapital), pametno upravljanje (participacija), pametna mobilnost (promet te ICT), pametni okoliš (prirodni resursi) i pametno življenje (kvaliteta života). Na taj bi se način omogućilo praćenje, ali i usmjeravanje razvoja 25 velikih gradova u Hrvatskoj (definiranih kao gradovi s više od 35 tisuća stanovnika i županijski centri) na temelju pokazatelja pametnog razvoja i optimalnog korištenja javnih sredstava.

Detaljnije, ovim bi se projektom najprije prikupili svi potrebni podaci iz 25 velikih gradova za mjerenje pokazatelja Smart City razvojnog modela (web scraping tehnikom za prikupljanje javno dostupnih podataka, anketnim upitnicima te intervjuima s pročelnicima Upravnih odjela i drugim dionicima u trgovačkim društvima, ustanovama i dr. tijelima), podaci bitni za izradu 80 pokazatelja pametnog grada koji će tvoriti šest komponenti koncepta pametnog grada, pojasnila nam je Dubravka Jurlina Alibegović.

Nakon toga, bit će moguće procijeniti indeks razvoja gradova korištenjem analize glavnih komponenti i pokazatelja, što će, na kraju, omogućiti samu usporedbu 25 velikih hrvatskih gradova, ali i procjenu njihove komparativne prednosti u širem međunarodnom kontekstu, rekla nam je Alibegović. Također, ovakav poredak, tj. rangiranje 25 velikih gradova prema indeksu razvoja gradova osigurat će gradonačelnicima i gradskim vijećnicima korištenje dostupnih informacija u pripremi i provedbi strateških odluka i to putem web aplikacije.

„Dosadašnja iskustva implementacije Smart City razvojnog modela u Hrvatskoj gotovo ne postoje. Za sada samo Grad Dubrovnik ima Strategiju pametnog upravljanja, a Grad Zagreb je tek priprema. Postoje hrvatski gradovi koji su implementirali pojedine pametne projekte. Tako je, na primjer, Dubrovnik proveo projekt pametnog parkinga u pametnoj ulici i uveo rješenja za nadzor i kontrolu okoliša. Promet i urbana mobilnost te javni bicikli su prisutni u Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Osijeku, Gospiću, Senju, Otočcu, Karlobagu i nekim drugim gradovima. Mogućnost dijeljenja automobila ili vožnje postoji u Zagrebu, dok su rješenja za praćenje javnog prijevoza razvijena u Zagrebu i Osijeku. Otok Krk ima razvijeno upravljanje otočkim servisima (sustav za praćenje popunjenosti parkirališta, evidenciju zbrinjavanja otpada, e-punionicu, LED rasvjetu). Pregled prometnih i turističkih trendova kao pametni projekt razvijen je u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Velikoj Gorici i Koprivnici, dok su rješenja u području energetske učinkovitosti gradova prisutna u Sisku“, objašnjava nam Alibegović.

Naime, Alibegović je istaknulua i kako će razvijena metodologija pametnog grada te pokazatelji za praćenje razvoja pametnog gospodarstva, pametnih građana, pametnog upravljanja, pametne mobilnosti, pametnog okoliša i pametnog življenja omogućiti vrednovanje lokalnih politika u velikim gradovima. To bi, dodaje, trebalo poslužiti gradonačelnicima i gradskim vijećima kao najvažnijim nositeljima javnih odluka u predlaganju odgovarajućih odluka prilikom donošenja mjera za promicanje pametnog, lokalno vođenog razvoja u gradu.

„Implementaciju metodologije pametnog grada treba poticati jer je današnja praksa u hrvatskim gradovima da se razvojne odluke donose bez strateškog promišljanja i na temelju utvrđenih ad hoc ciljeva, aktivnosti i mjera za njihovo ostvarenje. Razvoj se ne promišlja na dugi rok, u to promišljanje nisu uključeni svi relevantni dionici te se zanemaruje rješavanje ključnih razvojnih izazova u gradovima. Ciljevi, aktivnosti i mjere se utvrđuju bez oslanjanja na ključne pokazatelje. Stoga nije nikakvo čudo da Smart City razvojni model ne postoji i da se tek počinju koristiti pametna rješenja za rješavanje problema u gradskom prometu, okolišu i gradskoj upravi. Posljedica takvog planiranja razvoja je nepotrebno rasipanje javnih sredstava“, zaključila je Dubravka Jurlina Alibegović.

(gradonačelnik.hr)

Dubravka Jurlina Alibegović, pametni gradovi