INTERVJU Valter Glavičić

U Labinu podjednako razvijamo i turizam i proizvodnju

Trudimo se osigurati ugodan život svima. U fokusu su nam mladi: želim da u Labinu ostanu sva naša djeca, uključujući mojih troje. A da bi vam mlade obitelji i njihove djeca ostajali, osnovni su preduvjeti da roditelji imaju posla, dobri vrtići i kvalitetne škole, potom stipendiranje studenata. Trudimo se biti grad naklonjen poduzetništvu kako bi se što više radilo i zarađivalo, pa nam evo doseljava sve više novih obitelji, a otvaraju se i tvrtke.

Grad Labin u našem je velikom izboru najboljih gradova ušao u samo finale i proglašen četvrtim najboljim gradom po kvaliteti života. Što stoji iza ovog rezultata i kojim mjerama i projektima je u proteklih godinu i pol, otkako je na čelu Grada, utjecao na podizanje kvalitete i standarda života svojih građana, razgovarali smo s gradonačelnikom Valterom Glavičićem.

G. Glavičić, na čelu Labina ste godinu i pol dana. Kako biste ocijenili svoju prvu godinu mandata, jeste li zadovoljni rezultatima?

- Iskreno, želio bih da smo imali bolje rezultate, no znam da smo konačno ušli u dobar tempo. Ne mogu dati ocjenu za svoj rad, tu ocjenu daju građani na izborima.

Koje biste projekte i mjere koje ste pokrenuli istaknuli kao najvažnije i zbog čega?

- Najbitniji su nam mladi i djeca - osigurali smo mjesto svakom djetetu u vrtiću, s svakom osnovnoškolcu s područja Grada osigurali smo besplatne udžbenike. Brinemo i o energetskoj obnovi, u čemu je Labin državni šampion. Tako smo pokrenuli energetsku obnovu centralnog Dječjeg vrtića Pjerina Verbanac i područne Osnovne škole Ivo Lola Ribar. Vrijednost tih radova iznosi preko 7,5 milijuna kuna, od čega je bespovratni novac iz EU fondova 2,8 milijuna kuna. Nadalje, završili smo uistinu reprezentativnu sportsku dvoranu vrijednu 40 milijuna kuna. Mi u Labinu malo smo ludi za sportom, i rekreativci, i profesionalci, pa je ovo bilo doista bitno. Prošle zime obnovili smo cestu i svu prateću infrastrukturu koja spaja Stari grad i Donji Labin, u što je uloženo oko osam milijuna kuna.

Još jedan, izuzetno važan projekt za sve nas Labinjane jest obnova rudarskog Šohta. To je simbol našeg grada koji se obnavlja u sklopu projekta MINE TOUR u kojem surađujemo sa Slovencima. Gradu Labinu odobreno je za to 2,5 milijuna bespovratnih kuna. Ovo je početak jedne nove priče kroz koju ćemo povijesnu baštinu prevesti u turističku ponudu.

Grad Labin u našem je velikom izboru najboljih gradova proglašen četvrtim najboljim gradom po kvaliteti života. Koji to standardi stoje iza ovog rezultata i gdje se, s obzirom na mjere i projekte koje provodite, vidite u našem izboru iduće godine?

- Nama je rezultat u vašem istraživanju poticaj, no uvijek su mi na prvom mjestu moji sugrađani. A oni su vrlo strogi u ocjenama, njih se ne da zavarati. Trudimo se osigurati ugodan život svima. U fokusu su nam mladi: želim da u Labinu ostanu sva naša djeca, uključujući mojih troje. Kad ujutro idem na posao, najviše o tome mislim. A da bi vam mlade obitelji i njihove djeca ostajali, osnovni su preduvjeti da roditelji imaju posla, dobri vrtići i kvalitetne škole, potom stipendiranje studenata. Trudimo se biti grad naklonjen poduzetništvu kako bi se što više radilo i zarađivalo, pa nam evo doseljava sve više novih obitelji, a otvaraju se i tvrtke.

Ove ste godine dobili i Business friendly certifikat i tako postali prvi istarski, ali i jedan od tek desetak hrvatskih 'business friendly' gradova. Je li bilo teško zadovoljiti kriterije za dobivanje ovog certifikata, što je najvažnije i najveće što ste morali napraviti i promijeniti?

- Ovaj certifikat ima visoke kriterije i premda izgleda zahtjevno dobiti ga, za naš grad je ovo prošlo prilično glatko. Dugi niz godina radi se na prilikama i poticajima kojima privlačimo investitore i pomažemo da što kvalitetnije posluju u našem gradu. Usto, mi smo i na izuzetno dobroj lokaciji, blizu svih važnijih središta što se tiče transporta. Turizam nam se isto lijepo razvija, pa pokušavamo stvoriti održivi model rasta kroz koji jednako potičemo i turizam i industriju. Tako smo među prvima u zemlji izgradili poslovnu zonu i dali mogućnost investitorima da stvaraju u našem gradu.

Statistike kažu da BCC gradovi ostvaruju 30 posto više investicija nego gradovi bez ovog cerfitikata. Osjećate li vi već pozitivne efekte ove titule, privlači li ona zaista investitore?

- Ovaj certifikat investitorima pruža dodatnu sigurnost svima koji žele uložiti u Labin. Postoji veliki interes raznih investitora koji žele pokrenuti ili proširiti svoj posao u Labinu o čemu s njima razgovaram gotovo svakodnevno. Veseli nas certifikat, ali ipak mislim kako investitore privlači ono što smo spremni napraviti za njih, a ne certifikat. To je samo osigurač.

Kako ste, općenito, zadovoljni poduzetničkom slikom Labina i na koji način, kojim mjerama, potičete poduzetništvo?

- Planiramo još više poticati poduzetništvo jer jedino tako možemo ostati konkurentni – danas svaki grad i selo žele investicije i poduzetnike. Već dugo se spominje naša Poslovna zona kao jedan od dobrih primjera, gdje smo po povoljnim cijenama prodavali zemljište koje je bilo u potpunosti infrastrukturno opremljeno, uz dodatne poticaje pri gradnji i sl. No, svake godine potičemo i one manje poduzetnike koji tek stvaraju svoje tvrtke i kreću u prilike. Tako svake godine putem natječaja dodjeljujemo i potpore za početnike ali i subvencioniranje nabava razne opreme i inventara. Brojni su poticaji kojima nastojimo olakšati ovaj proces našim sugrađanima pri pokretanju novih poslovnih aktivnosti, jačanje konkurentnosti ali i stvaranju novih i održavanju postojećih radnih mjesta.

Planirate li neke promjene u proračunu za iduću godinu kad je gospodarstvo u pitanju?

- Gospodarstvo i EU projekti su nam u fokusu. Imamo novi Odjel za gospodarstvo i EU projekte na čije čelo je ovih dana stigao mladi čovjek s iskustvom u tom polju. Početak njegovog rada poklapa se s kreiranjem novog proračuna i zaista očekujemo još bolje rezultate i nove projekte kojima ćemo privlačiti dodatni novac i jače poticati gospodarstvo.

Jedan ste od gradova koji nema problema sa nezaposlenošću nego, suprotno, nedostatkom radne snage. Koliko je ozbiljan taj problem i što Grad može napraviti u njegovu rješavanju?

- Razvijanje turizma i industrije te otvaranje novih radnih mjesta konstanta je koja se događa u Labinu zadnjih par godina i stvarno smo stigli do trenutka kad nedostaje radnika. Poslodavci se još uvijek snalaze, pa nam doseljava veliki broj ljudi iz svih krajeva Hrvatske. Naš posao je da ih zadržimo i privučemo još mladih obitelji. Razvijamo demografski plan kroz koji, između ostaloga, želimo ponuditi mladima zemljišta i stanove kako bi dugoročno planirali svoju budućnost u Labinu. Isto tako, blisko surađujemo s poslodavcima kad planiramo školovanje mladih i tako stvaramo ljude s profesijama koje se traže. A počeli smo pomalo vraćati i iseljeništvo. To posebno veseli.

Dosta ste u proteklih godinu i pol radili na digitalizaciji i pametnim rješenjima - od komunalne aplikacije 'Labin na dlanu' do e-upisa u vrtiće. Koriste li građani ove aplikacije i što dalje planirate kad je 'smart-city' koncept u pitanju?

- Želim zahvaliti mojim Labinjankama i Labinjanima što tako brižno vole svoj grad. Sve nam dojave. E-upis smo imali prvi put ove godine i reakcije su bile pozitivne. Mislim da svi volimo kad su stvari jednostavne i otvorene. Cilj nam je što više digitalizirati gradsku upravu, ali i sve gradske tvrtke, kako bi bili što brži i efikasniji servis naših građana.

Ove ste godine osigurali besplatne udžbenike osnovnoškolcima i povećali broj stipendija. Koliko Grad Labin izdvaja za obrazovanje i planirate li neke nove mjere kojima biste dodatno podigli taj standard?

- Za obrazovanje smo uložili preko devet milijuna kuna. Brojna su ulaganja u vrtiće, škole, uvođenje e-imenika, produženi boravak, ali i stipendije. Za njih izdvajamo više od 1,1 milijun kuna godišnje i po tomu smo šesti grad u RH. Uveli smo i edukacijsko-rehabilitacijski program za djecu s teškoćama u razvoju. Velika su to ulaganja kojima se ponosimo jer tako stvaramo mlade koji će biti konkurentni i kompetentni na tržištu rada. Ono što priželjkujemo jest da im mjesto rada bude Labin.

Kakva je demografska slika Labina?

- Kao što sam već rekao, nama su se ljudi počeli vraćati, a nove obitelji doseljavaju. Trend je jako dobar, iako smo naslijedili lošu sliku iz prošlosti, nakon gašenja rudnika. Desetljećima su naši ljudi iseljavali, pa je nastao značajan manjak. Sad ga zatvaramo. Čovjeka baš veseli kad čuje da se vraćaju čitave obitelji. Legenda kaže kako samo u New Yorku živi još jedan Labin. E pa tamo ih ukupno ima previše, a kod nas se daleko kvalitetnije živi. Uvjerit ćemo ih, a i ostale rasute po svijetu, da je doma najljepše i da se vrate.

Koji su najvažniji projekti i mjere koje planirate za iduću godinu, što građani od Vas mogu očekivati u narednom periodu?

- Konačno smo započeli i projekt izgradnje Doma za starije i upravo ovih dana ga javno prezentiramo, a vjerujem kako ćemo iduće godine ishoditi građevinsku dozvolu i započeti s radovima. Najveći i najvažniji projekt koji dogodine krećemo projektirati jest Aglomeracija Labinštine. U taj novi sustav odvodnje uključen je cijeli naš kraj, godinama se nismo uspjeli dogovoriti što i kako, a sad ćemo dobiti najsuvremeniju odvodnju vrijednu preko 350 milijuna kuna. Bit će to rješenje za generacije iza nas, a većina posla se financira iz EU fondova. U 2019. idemo započeti i novu Poslovnu zonu Ripenda. (gradonačelnik.hr)

intervju, valter glavičić, Labin