Dario Hrebak

U Hrvatskoj danas nedostaje vizije i hrabrosti. Mi smo u Bjelovaru odlučili pokazati da se može i uvjereni smo da ćemo uspjeti!

Naše mjere daju rezultate, u godinu dana u Bjelovaru je otvoreno 500 novih radnih mjesta, a u narednom periodu očekujem nove investicije i daljnji rast gospodarstva i plaća, kaže gradonačelnik Hrebak

Od prvog dana, otkako je preuzeo dužnost gradonačelnika Bjelovara Dario Hrebak se nametnuo kao jedan od najefikasnijih i najkonkretnijih gradonačelnika u zemlji, a Grad Bjelovar etablirao kao primjer dobrih praksi i projekata – od uvođenja tax free modela za poduzetnike, stimulacija za gradske zaposlenike, do snižavanja cijena vrtića i stope prireza. Koji su planovi za dalje i što novo možemo očekivati u Bjelovaru u idućem razdoblju, Hrebak je ispričao u intervjuu za gradonačelnik.hr.

G. Hrebak, nedavno ste snizili prirez za tri posto čime ste si iz blagajne 'izbili' 2,5 milijuna kuna godišnje, iako to nije bilo jedno od Vaših predizbornih obećanja. Kako to da ste se baš sad odlučili na ovaj potez i kakve efekte očekujete?

- Grad Bjelovar je godinu završio u plusu. Riječ je o blagom plusu od kojih 100-tinjak tisuća kuna, no bitno je da je plus u pitanju. Ne želimo imati na računu dva ili tri milijuna kuna. Proračunski novac je tu da bi se potrošio, jer je i predviđen za takvo što i veliki plus značio bi samo da loše vodimo Grad. S druge strane smanjili smo broj djelatnika u gradskoj upravi, a nismo nikoga zaposlili, pa praktički i tu štedimo gotovo dva milijuna kuna u proračunu. U zadnjih nekoliko godina bili smo među zadnjima po uspješnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, a samo u posljednjih godinu i pol dana smo među 10 najuspješnijih gradova. Kako dosta novaca dolazi iz EU fondova, naš EU tim koji radi na projektima, otprilike njih 5-6 koji vode razne projekte su u potpunosti ili djelomično na plaći koju ne plaća grad već ti projekti. I naravno da se onda racionalnim upravljanjem stvori određena suma novca koju smo mogli potrošiti na razne druge popularne stvari. Mi smo se odlučili jasno dati do znanja da je grad Bjelovar, prijatelj poduzetništva i krenuli smo dodatno smanjivati lokalne poreze. Odlučili smo se na snižavanje prireza za 3 %. Na taj način želimo dodatno dati zamah gospodarstvu koje će to siguran sam dugoročno vratiti opet u proračun. Uz mnoge mjere u gospodarstvu kojima želimo pomoći da bi se ono još više razvilo, ovo je još jedan potez kojim želimo biti primjer drugim gradovima, i ne samo gradovima, te pokazati da se može. Ali bez racionalnog upravljanja proračunom i manje izdvajanja za tzv puko „kupovanje“ glasova nema šanse da to možete napraviti.

Koliko će Vama u proračunu nedostajati ovih 2,5 milijuna kuna i kako ćete ih kompenzirati?

- Naravno da nije jednostavno balansirati, svaki proračun u našoj zemlji je unaprijed determiniran, puno se toga mora napraviti s malo novca. Niti mi ne bismo sve ove projekte na kojima radimo zadnjih godinu dana mogli realizirati da nije bilo europskih fondova. U decentraliziranoj državi, financijski kapaciteti JLS su iznimno mali. Nama polako ponestaje naša 1 kuna da bismo izvukli 4-5 kuna iz europskih fondova. Ali racionalizacijom proračuna, štednjama na plaći, izvlačenjem sredstava upravo iz tih fondova uspjeli smo izbalansirati proračun da ćemo moći pokriti i taj gubitak od 2.5 milijuna kuna. Očekujem daljnji rast gospodarstva, povećanje plaća u Bjelovaru, veću potrošnju, više građevinskih radova preko EU projekata u milijunima kuna i naravno da onda računamo da će se nešto od svega toga ponovno vratiti u proračun. Danas nam u Hrvatskoj nedostaje vizije i hrabrosti. Mi smo u Bjelovaru odlučili pokazati da se može i uvjereni smo da ćemo uspjeti.

 Prirez u Bjelovaru sad je 9 posto, a najavljujete i dalje snižavanje. Imate li već neke projekcije, kojim tempom i je li konačni cilj ukidanje prireza?

- Kada krene primjena s novom stopom prireza, a to će biti tek nakon što odluku o tome donese Gradsko vijeće, prvenstveno moramo obratiti pažnju na to kako će se dalje puniti proračun. Radi toga skidamo prirez prvo na 9%, a s vremenom kada vidimo kako se razvija situacija, vjerujemo da ćemo ići i u daljnja snižavanja.

Otkako ste preuzeli Bjelovar, iz njega stižu samo pozitivne vijesti i brojke, a Vi ste se u ovih godinu i pol etablirali kao najefikasniji i najkonkretniji gradonačelnik. Što je ključno za tako dobre rezultate i koliko ste Vi zadovoljni, je li to to ili može još bolje?

- Uvijek može bolje. Nitko ne zna najbolje i ne može bez savjeta, bez suradnika i nitko nije nepogrješiv. Okupili smo dobar tim ljudi, stimulirali smo ih, osjeti se jedna pozitivna energija u samoj gradskoj upravi, a odatle sve polazi. Posao gradonačelnika izuzetno je odgovoran i težak. Ljudi često osuđuju, a ne razumiju prepreke na koje nailazimo i koje sve predradnje treba obaviti da bismo uopće počeli odrađivati određen projekt. Upravo zato je i normalno da se stalno preispituješ, jesi li donio dobru odluku, može li se ona ostvariti, kako će građani reagirati, što bi bilo da je drugačije odlučeno. Upravo zato često otvaram rasprave putem društvenih mreža o pojedinim temama jer mi je važno čuti glas građana. Bjelovarčani su već naviknuli da sam aktivan na Facebooku pa mi pišu, predlažu, pohvaljuju, kritiziraju.

Zločesti komentari također znaju biti vjetar u leđa, da dokažemo da nije tako i da se stvari mogu mijenjati.Moje neko glavno pravilo je da dajem u ovom poslu sve od sebe, ali nikada ne obećavam nešto što sam siguran da se ne može ispuniti, a većinom projekte predstavljamo ili kad su već gotovi ili kad su za njih potpisani ugovori.

I ključna stvar je politička volja i hrabrost. Često vučem poteze za koje mi mnogi kažu da sam na najboljem putu da izgubim slijedeće izbore. A što ima tako tragično i u tome ako je čovjek uvjeren da radi ono što je najbolje za grad. Ja baš mislim suprotno, da nama treba jedan redizajn postojećeg sustava i modela upravljanja gradovima.

Koje biste, od svih projekata i mjera koje ste realizirali u ovih godinu i pol, istaknuli kao najjače i najvažnije?

- Doista je puno toga i bojim se da bih mogao nešto izostaviti. Od gospodarstva do školstva i kulture, na svakom području može se naći pokoji vrijedan projekt koji je bio potreban našem gradu. Primjerice, izuzetno sam ponosan na projekte senzorne sobe i predškolske skupine koju smo uveli u 5. osnovnu školu Bjelovar, školu za djecu s poteškoćama u razvoju. Do sada Bjelovar nije imao takav oblik rehabilitacije za najmlađe i roditelji su trošili puno novca kako bi svojoj djeci omogućili prikladnu terapiju i više stotina kilometara udaljenu od Bjelovara. Sada im je sve puno praktičnije i jeftinije, no potreba ima i više nego smo mislili i zato otvaramo uskoro u sklopu vrtića još jednu senzornu sobu i senzorno igralište.

U 2018. smo uveli i neke nove mjere za poduzetnike koje su naišle na izvrstan odaziv. U manje od mjesec dana, koliko je otvoren javni poziv za dodjelu potpora malih vrijednosti za gospodarstvo, u Gradsku upravu pristiglo je 118 zahtjeva bjelovarskih poduzetnika i obrtnika pa smo poziv zatvorili i ranije nego smo mislili. Ukupna vrijednost pristiglih projekata iznosila je gotovo 3 milijuna kuna od kojih je Grad sufinancirao približno polovicu iznosa. S takvim javnim pozivom idemo i ove godine i moram istaknuti da se poduzetnici već naveliko raspituju.

Ne smijem zaboraviti ni novoobnovljene Gradske bazene koji su u 2018. osvanuli u novom ruhu za što smo uložili oko 2,5 milijuna kuna. Zahvati su bili veliki-od opločenja, uređenja sunčališta, novih sanitarnih čvorova, svlačionica i slično. No, rezultat je tu – zadovoljni građani i odlično posjećena kupališna sezona, bez obzira na puno kišnih dana.

Svakako ću istaknuti i projekte za koje smo povukli novac iz europskih i nacionalnih fondova, poput energetskih obnova zgrada škola i vrtića, i na taj je način do sada obnovljena jedna vrtićka zgrada, jedna škola, a mnoge obnove trebaju početi ove godine.

Za kraj ostavljam projekt koji je pri kraju i radi kojega smo više puta čuli da se nešto ne može i opet dokazali suprotno. Nakon brojnih sastanaka u Ministarstvu prometa i Hrvatskim cestama, uspjeli smo prekategorizirati lokalnu cestu od Gudovca do Farkaševca u državnu, čije proširenje je u završnoj fazi, a nakon čega će u proljeće biti moguće pustiti u promet oko 15 kilometara odavno izgrađene dionice brze ceste od Farkaševca prema Zagrebu. To će Bjelovarčanima skratiti put do glavnoga grada za nekih 10 do 15 minuta što je, ako putujete svakodnevno tom dionicom, od velikog značaja. 

Javljaju li se i neki novi potencijalni investitori?

- Imamo nekoliko njih. Jedna velika priča je na pomolu koja će imati značenje za cijelu Hrvatsku, a vjerujemo da će nama donijeti dodatan razvoj gospodarstva i otvaranje radnih mjesta. Gotova je stvar u pitanju i odnosi se na IT sektor no, ipak, ne možemo sve otkriti dok ne budu svi uvjeti zadovoljeni. Mi u Gradu Bjelovaru radimo u miru i tišini, a kada je sve crno na bijelomu, onda izlazimo s tim van tako ćemo i za nove projekte. Budite strpljivi.

Bjelovar želite pretvoriti u centar IT industrije u kojoj bi se u narednih 10 godina otvorilo čak 500 novih radnih mjesta. Hoćete li uvoditi još neke mjere kako bi to i ostvarili?

- Moram reći da je u 2018. zaposleno 500 ljudi više u gradu nego je to bilo u 2017., što me doista veseli i vjerujem da je gospodarstvo na dobrome putu. Određenim potezima i Grad Bjelovar želi pridonijeti tome. Svi znaju da nove poduzetnike, posebice IT sektor oslobađamo najma i režijskih troškova. Tako su ove godine u Bjelovaru tri renomirane IT tvrtke otvorile svoje urede i zaposlile 20-ak ljudi, a u ovoj godini će ih još zapošljavati. Upita mnogih sličnih tvrtki ne nedostaje. U potrazi smo za prostorom kako bi širili tu cijelu IT priču, a u svemu tome ključno je imati i kadrove koje ćemo također imati kroz neko vrijeme kada prvi naraštaj studenata Računarstva završi studij. Naime, Računarstvo kao treći i najmlađi studij Veleučilišta u Bjelovaru zasigurno je rasadnik kadrova na koje računaju domaće tvrtke. Tu su i studenti Mehatronike koji su također vrlo traženi, a najnoviji podatak govori da ih je u posljednje tri godine čak 91,41% zaposleno nakon završenoga studija. Moram spomenuti i projekt HUB-a, odnosno digitalnog inovacijskog centra, koji je jedan od tri odobrenih u Hrvatskoj, a odobrila ga je Europska komisija i vjerujemo da ćemo i to uskoro realizirati. Sve to je priča u koju ćemo ulagati i u budućnosti i povezivati je na svim poljima kako bi je širili i dali joj dodatan zamah.

Najviše sam ponosan na činjenicu da smo u svega godinu dana uspjeli sa začelja liste uspješnosti gradova po izvlačenju sredstava iz fondova uspjeli ući među 10 najuspješnijih gradova. Ni danas mi nije jasno kako smo to uspjeli, ali sada nam je cilj postati još uspješniji.  

Da, već smo spomenuli da je Grad Bjelovar, otkako ste preuzeli dužnost gradonačelnika, napravio pravi boom u realizaciji EU projekata – prošle godine ste prijavili 136 milijuna kuna projekata, četiri puta više nego u 2017. Što stoji iza tako velikog rasta i koliku su tu ulogu odigrale stimulacije koje ste uveli?

- Stimulacije su dobar poticaj i zahvala za učinjeno i ekipa iz EU tima ih je zasluženo dobila. Najveću ulogu u svemu ipak je imala njihova stručnost i volja za radom. Mi smo im samo dali toliko nužno povjerenje. Nitko nije ni svjestan koliko tu ima posla i koliko često one ostaju satima izvan radnoga vremena na poslu, ali i vikendima, kako bismo uspjeli pripremiti dokumentaciju za natječaje. Ljudi to ne razumiju, misle da je riječ samo o jednostavnom popunjavanju formulara. Da je tako, svi bi dobivali novac iz fondova.

Kad smo kod stimulacija, kako to funkcionira, koliko ste ih dosad podijelili? Može li, npr, jedan djelatnik, ako se stalno trudi i postiže izvanredne rezultate, dobiti više stimulacija za redom?

- Dva puta u prošloj godini smo dijelili stimulacije ljudima koji su se doista iskazali i Gradu osigurali određene pohvale, nove projekte, uložili dodatan trud uz svoj redovan posao. Na primjer, naravno da su stimulaciju dobili članovi EU tima koji je samo u 2018. prijavio projekata u vrijednosti 136 milijuna kuna što je za 4 puta više nego u godini ranije, a samim time i smjestio Bjelovar među najbolje gradove u Hrvatskoj prema povlačenju novca iz fondova. To je velika stvari te ljude treba nagraditi, dati im priznanje jer bez njih ne bi bili tako uspješni. Također, poanta je i da oni koji tu stimulaciju nisu dobili da se trude i pokušaju je dobiti. Želja je pokazati da nisu svi uhljebi, ovdje ljudi doista rade, no uvijek ima onih koji rade više i onih koji rade manje. Treba napraviti razliku među njima. U ovoj godini u proračunu je predviđeno 50 tisuća kuna za stimulacije.

Jeste li još šta mijenjali u ustroju i funkcioniranju gradske uprave i planirate li neke nove iskorake u podizanju efikasnosti?

Nova sistematizacija Gradske uprave rađena je prošle godine. Smanjili smo broj sistematiziranih, a nepopunjenih radnih mjesta, njih čak 11, a k tome smo i smanjili broj djelatnika otkako smo preuzeli grad za nekih 12 ljudi. Dakle, umjesto da zaposlimo 20-tak ljudi, mi smo se odlučili na racionalizaciju jer uz pomoć digitalizacije procesa želimo postati mala, moderna i učinkovita gradska uprava.

 U kojoj fazi je proces digitalizacije i ide li sve po planu, hoćete li postati prvi hrvatski potpuno digitalizirani grad?

- Često spominjem digitalizaciju i projekt e-Bjelovar u koji je krenula Gradska uprava i to je jedan od projekata s kojim se ponosimo. I dalje su u tijeku edukacije djelatnika kako bismo lakše prešli na novi način rada u kojem će 100-tinjak poslovnih procesa koji se svakodnevno radu u gradskoj upravi biti u potpunosti digitalizirani. Jedan dio njih već radi na drugačiji način, dokumenti koji pristižu već se skeniraju i unose u sustav te potom migriraju od službenika do službenika, ovisno o tome kome trebaju doći u ruke da bi riješio određen posao. Neke stvari još se poslaguju i za to treba vremena. Oko stotinu procesa će se u zgradi provoditi digitalnim putem za što se treba dobro pripremiti i prilagoditi, a postepeno ćemo uključiti i naše proračunske korisnike. I da, uskoro ćemo biti prvi u potpunosti digitalno transformiran grad u Hrvatskoj što je veliki iskorak i izazov. Pametan grad ne postaje se preko noći, potreban je i novac, a možda i najvažnije – promijeniti svijest građana i djelatnika i pokazati im da je to najbolji način za razvoj. Da smo na dobrom putu dokaz je i nagrada Pametna uprava 2018. koju smo nedavno dobili na natječaju Večernjega lista i Poslovnoga dnevnika.

Koji su ključni benefiti koje će od digitalizacije gradske uprave imati građani?

- Brže i učinkovitije poslovanje s Gradskom upravom. To je ono što želimo i što ćemo i dobiti digitalizacijom. Građani će mnoge procese moći obavljati iz svoga naslonjača, da se slikovito izrazim. Primjerice, ako se nekome rodi dijete, zahtjev za naknadu od 1.000 kuna koju dajemo za novorođenčad, neće više morati osobno podnositi u Gradskoj upravi u Pisarnici, već će naći obrazac na našim internetskim stranicama, ispuniti ga i poslati zajedno s drugim potrebnim dokumentima, a sve dalje će rješavati službenici zaduženi za to. Bit će to i među prvim procesima koje ćemo predstaviti javnosti.

Drugu stvar koju donosi digitalizacija je da će svi procesi biti standardizirani i da neće ovisiti o tome koji referent ima koji predmet i neće se predmeti moći zagubiti ili ostati kod nekoga zaboravljeni u ladici jer će nas sustav alarmirati o takvim slučajevima.

Jeste li dodatno razradili plan o drugoj etapi digitalizacije u kojoj ćete građanima potpuno otvoriti gradske financije i račune?

- Prvo moramo provesti do kraja digitalizaciju u zgradi Gradske uprave. Uskoro uvodimo i Riznicu, odnosno sustav rizničnog poslovanja na razini proračuna i proračunskih korisnika Grada, koji se temelji na jedinstvenom računovodstveno-informacijskom sustavu. Cilj je učinkovito upravljanje proračunskim novcem i obavljanje poslova putem jedinstvenog računa Riznice Grada Bjelovara. Na taj način će sve biti transparentnije i vidljivo. Sve je to proces i treba ići postepeno kako bi sve funkcioniralo kako treba.

Imate li neki vremenski okvir i rokove u kojima planirate uvesti e-referendum?

- Evo upravo smo predstavili projekt otvorenosti gradskog proračuna, jedne moderne aplikacije kojom građani imaju uvid u gradske financije, a kada završimo i projekt transparentnosti računa, građani će moći vidjeti svaki račun od jedne kuna pa do milijun kuna.   

 Glede EU projekata, koje biste istaknuli kao najvažnije u proteklom razdoblju, a koje planirate u ovoj godini?

- Kao što znate, puno smo prošle godine uložili u prijavljivanje projekata na europske i nacionalne fondove i vrlo smo zadovoljni jer smo uspjeli prijaviti oko 136 milijuna kuna vrijednih projekata što je rekord u povijesti Grada. Upustili smo se u energetsku obnovu obrazovnih zgrada, što je također većim dijelom sufinancirano putem fonda, a u ovoj godini ćemo s tim obnovama i nastaviti. Nakon dvije zgrade Dječjeg vrtića Bjelovar i 2. osnovne škole Bjelovar, na redu su obnove pet područnih škola i još jedne zgrade jaslica i vrtića jer nam je cilj obnoviti sve škole na području grada Bjelovara u ovom mandatu. Također, moram istaknuti projekt „Kotač promjene“ za koji je u sklopu programa „Zaželi – program zapošljavanja žena“ Europski socijalni fond Gradu Bjelovaru dodijelio oko 10 milijuna kuna, što je najviše u Hrvatskoj u tom programu. Tako smo zaposlili 77 dugotrajno nezaposlenih žena iznad 50 godina i to na dvije godine. Svaka od njih vodi brigu o četiri starije osobe ili osobe s invaliditetom, dakle ukupno je riječ o 308 korisnika. Projekt trenutačno ide jako dobro, žene pružaju pomoć i potporu u kućanstvu kao i pomoć u socijalizaciji korisnicima.

Grad Bjelovar najuspješniji je grad u Hrvatskoj u realizaciji projekta ZAŽELI - povukli su čak 10 milijuna iz EU fondova te zaposlili 77 žena koje brinu o 308 starih i nemoćnih osoba

Na natječaju „Vrtići za skladniji život“ Ministarstva za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku objavljenog u okviru otvorenog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Unapređenje usluga za djecu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Gradu Bjelovaru odobreno je financiranje u 100 %-tnom iznosu za projekt „Vrtići po želji roditelja“. Dobiveno je 13.8 milijuna kuna, kolika je i ukupna vrijednost projekta. Cilj projekta, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, je unaprijediti način rada svih bjelovarskih vrtića uvođenjem produljenog boravka i poslijepodnevnog rada. Te usluge za roditelje će biti u potpunost besplatne tijekom trajanja projekta i samim time prilagođene nezaposlenim roditeljima i obiteljima slabijeg imovinskog stanja. Predviđen je smještaj za 140 djece, 80 u produljenom boravku i 60 u poslijepodnevnom radu vrtića, a samim time i zapošljavanje 57 osoba koje čine stručno osoblje vrtića, od čega je 26 odgajatelja ili učitelja razredne nastave. Projekt će trajati 30 mjeseci. U 2019. ćemo imati i jedan potpuno novi vrtićki objekt – gradit će se u naselju Gudovac u vrijednosti oko 7.8 milijuna kuna–tu je potrebno napomenuti da je Grad, dobio novac u čak 90%-tnom iznosu sufinanciranja. Novi vrtić koji će se uskoro graditi u Gudovcu značit će puno za taj dio Grada. Imat će kapacitet za oko 60 djece, a to je prvi vrtiću koji se gradi u Bjelovaru u zadnjih valjda 50 i više godina.

Krajem prošle godine pojeftinili ste cijenu vrtića, po drugi put u godinu dana. Planirate li u ovoj godini još neke nove pronatalitetne mjere ili smatrate da Grad Bjelovar u dovoljnoj mjeri pomaže mladim obiteljima?

 - Vrtići su najvišu cijenu od 750 kuna po djetetu snizili na 600 kuna, a od 1. siječnja 2019. najviša cijena je pala za još sto kuna i sada je 500 kuna. Niže cijene puno će značiti za roditelje koji će tako na godišnjoj razini, prema procjeni, uštedjeti oko 3.000 kuna ili čak duplo više ako imaju dvoje djece. Dodatnu pomoć obiteljima s djecom osigurali smo i putem projekta Vrtići po želji roditelja, kojeg sam već spomenuo, a za koji smo nedavno i potpisali ugovor i dobili iz Europskog socijalnog fonda 13, 8 milijuna kuna i to bespovratno. Time ćemo osigurati popodnevnu smjenu u svim bjelovarskim vrtićima i produženi boravak, namijenjen i djeci koja pohađaju vrtić, ali i onoj koja ga ne pohađaju, a sve bi trebalo krenuti već u ožujku. Već sam spomenuo senzornu sobu i senzorno igralište koje se radi u sklopu gradskoga vrtića i velika je pomoć djeci s teškoćama u razvoju, što je također jedan od oblika pomoći obiteljima s djecom. U Bjelovaru postoje i tri obrta za dadilje, a nedavno smo i njima povećali iznos sufinanciranja kako bi roditelji imali manju cijenu smještaja djece. Sada svako dijete u obrtu za dadilje tako sufinancirano s 500 kuna na mjesec, sto kuna više nego prijašnjih godina. Ono što me samoga iznenadilo je da smo u ovom kratkom vremenu ili investirali ili potpisali ugovore za ulaganje u vrtiće vrijedne više od 35 milijuna kuna, što zvuči kao nestvaran podatak.

 Na čemu Vam je fokus kad je demografija u pitanju, što mislite da je najbolje oružje u borbi protiv negativnih trendova?

 - Naknada za rođenje djeteta samo je jedan od oblika pomoći koju Grad Bjelovar daje roditeljima s prebivalištem na području Grada. No, ne smatram da su te jednokratne pomoći, koje zasigurno dobro dođu, oružje u borbi protiv negativnih demografskih trendova. Treba gledati puno šire i dalje i sustavno djelovati na više područja. Treba razvijati gospodarstvo, ulagati u ljude i stvarati nova radna mjesta, a usporedno s tim razvijati i mrežu vrtića i škola i raditi na podizanju njihova standarda. Ulaganje u predškolski odgoj smatramo jednim od najboljih demografskih poteza i tu puno ulažemo. Kad će ljudi imati dobre plaće, kad će njihova djeca ići u moderne i obnovljene škole i vrtiće, kada će atmosfera u društvu biti bolja, onda će se i djeca rađati jer će građani biti zadovoljni i sigurni.

 Nedavno ste objavili podatak da je u bjelovarskom rodilištu u 2018. rođeno 60-ak beba više nego 2017. Mislite li da je to početak nekog trajnog pozitivnog trenda?

- Točno je da smo po broju rođenih više u odnosu na prošlu godinu 3. po redu grad u Hrvatskoj. Trend se zasada nastavio i u 2019. godini, ali nisam siguran više ima li to s nečim konkretnim veze i ne bih se usudio dati razlog zašto je tome tako. Atmosfera je u Bjelovaru trenutno pozitivna, ali ne bih to dovodio u neke relacije, iako moram priznati da je prekrasan osjećaj da je Bjelovar doživio svojevrsni baby boom.

Kako stojite s migracijskim trendovima, doseljavaju li vam se ljudi ili još uvijek odlaze?

- Situacija je podjednaka u oba smjera, iako se čini da je sve manje onih koji odlaze u posljednje vrijeme. Naravno, životne situacije nekada zahtijevaju selidbu, no ima i primjera gdje se ljudi vraćaju. Stvaranjem boljega standarda, na čemu konstantno radimo, nadamo se da će ih biti i više. Puno nade polažemo u nove tvrtke koje otvaraju ovdje svoje urede, kao i u studente koji dolaze iz svih hrvatskih krajeva. Želimo za njih stvoriti dobro, kvalitetno okružje kako bi ostali u Bjelovaru.

Nedavno ste najavili pokretanje POS programa koji bi, za razliku od onih u ostalim gradovima, imao dva modela – jeftiniji i skuplji. Kako ste to zamislili i imate li već feedback od građana, koliki je interes za koji model?

- U prosincu smo objavili Javni poziv za iskaz interesa za kupnju stanova po Programu društveno poticane stanogradnje (POS). Iskaz interesa traje 60 dana i još je u tijeku, do 5. veljače tako da još prikupljamo mišljenja građana. Ipak, već ubrzo nakon objave Javnoga poziva građani su se počeli javljati s vrlo pozitivnim stavom prema ideji i do sada smo i više nego zadovoljni interesom koji je doista velik. U planu su dvije zgrade, kao što znate. Još ne znamo točnu cijenu četvornoga metra dok ne završi iskaz interesa i ne vidimo kakvi točno stanovi bi trebali biti, no pretpostavljamo da bi u jeftinijoj zgradi kvadrat mogao biti oko 900 eura, a u skupljoj oko 1300 eura. Skuplja zgrada bit će luksuznija pa zato i takva cijena, što je sasvim u redu ukoliko znate da je riječ i o atraktivnoj lokaciji u naselju Sjever te da su takvi bolji stanovi trenutačno na cijeni i oko 1500 eura po četvornom metru. A potražnja je ogromna. Tako da ne sumnjamo da će se i za ovo tražiti kvadrat više.

 I na kraju, kakav ste proračun složili za ovu godinu, koje su mu temeljne značajke i koji su ključni projekti i mjere koje planirate?

Proračun za 2019. godinu iznosi 219.023.550,47 kuna. Glavna tendencija ovogodišnjega Proračuna, kao i prošle godine, su europski fondovi. Cilj je s jednom kunom povući četiri kune, odnosno kako s jednom kunom napraviti više i osigurati građanima bolji standard u gradu. U 2018. je Proračun bio za nekih 15 milijuna kuna izvornih prihoda veći nego u odnosu na godinu ranije i ohrabreni tim podatkom i iskustvom iz 2018. vjerujemo da ćemo uspjeti izbalansirati da ravnomjerno izdvojimo sredstva za buduće europske projekte, ali i za sve što smo obećali da ćemo u suradnji s našim koalicijskim partnerima napraviti do kraja mandata.

Uz europske projekte, tendencija je na ulaganju u obrazovanje, u predškolski odgoj gdje je i najveće povećanje, zatim infrastruktura, a očekuju nas i velika izdvajanja za projekte vezane uz gospodarenje otpadom. Znate da su europske regulative stroge i tu će biti puno ulaganja. Naravno, bitno nam je i jačanje gospodarstva. Vjerujemo da je Proračun dobro izbalansiran. Dakako, moram reći, bit će teško održavati likvidnost zbog europskih fondova. I prošle je bilo, a ove će biti još teže, no zadali smo si ciljeve. Nije Grad Bjelovar samo tako sa začelja ljestvice došao među 10 najuspješnijih hrvatskih gradova kada je povlačenje novca iz fondova u pitanju i time se ponosimo. Treba stisnuti zube, odrediti ciljeve i ići prema njima.  (gradonačelnik.hr/ Marija Pulić Drljača)

intervju, Dario Hrebak, Bjelovar