Jasenka Auguštan Pentek

'U dvije godine povećali smo naknade za bebe i udvostručili stipendije za srednjoškolce, a najvažniji projekt je dogradnja vrtića '

Naknade za novorođenu djecu u Zlataru povećane su na 2.000 kuna za prvo dijete do 20.000 za sedmo i svako sljedeće dijete, stipendije za srednjoškolce povećane su sa 200 na 400 kuna, a za studente sa 500 na 700 kuna, a svim školama dana je financijska pomoć za opremu. Najviše se ulaže u infrastrukturu – od obnove cesta i ulica do uređenja pločnika i saniranje klizišta, najveći projekt je trenutačno sanacija i dogradnja festivalske dvorane, a najvažniji dogradnja dječjeg vrtića. Najveći dio projekata sufinancira se novcem iz fondova EU, a u posljednje dvije godine riječ je o iznosu od 21 milijun kuna.

Grad raznim poticajima unaprijeđuje rad poduzetnika, do kraja godine jasnije će se i definirati mjere za poljoprivrednike kada se odluči koje su grane najperspektivnije, kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan Pentek, a od važnijih predstojećih projekata izdvaja energetsku obnovu sustava javne rasvjete, daljnju sanaciju klizišta i niz radova vezanih za uređenje Grada.

Koji trenutačno projekt možete izdvojiti najbitnijim za Grad?

- Sigurno jedan od najvažnijih projekata je rekonstrukcija i dogradnja Dječjeg vrtića i jaslica. Grad godinama u vrtiću nema dovoljno mjesta za svu djecu. Liste čekanja su velike i ovo će značiti puno za grad i roditelje. Rekonstrukcijom će se dograditi tri dodatne odgojne jedinice s višenamjenskim prostorom gospodarski i upravni blok s pratećim sadržajima te ukloniti zgrada jaslica. Vrijednost ovog projekta je devet milijuna kuna, a iz Programa ruralnog razvoja odobrena su sredstva od 7,44 milijuna kuna.

Ulaže se i u poljoprivredu, prometnu infrastrukturu..

- Iz EU fondova osigurali smo 130.000 kuna za izradu strategije razvoja poljoprivrede, 500.000 kuna za provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, 570.000 dobili smo za rekonstrukciju nerazvrstane ceste Donja Batina – Zlatar Bistrica. Nadalje, osigurali smo 15.000 eura preko projekta WIFI4EU za instalaciju bežičnog interneta, a na natječaju FZOEU osigurali smo 1,1 milijun kuna za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, od čega će Grad sufinancirati 15%. Osim EU sredstava, Grad je za sufinanciranje projekata po raznim natječajima ministarstava osigurao sredstva za mnoge projekte, a stalno nas podupire i Krapinsko – zagorska županija. Sokolana, zlatarska festivalska dvorana, trenutno je najveći investicijski projekt. U sanaciju i dogradnju ovog spomenika dosad je uloženo preko 8,7 milijuna kuna, od čega je 7,9 milijuna kuna osiguralo Ministarstvo kulture, a dio sredstava uložila je Županija i naravno Grad. Dovršeno je 70% građevinskih radova, a radovi se nastavljaju i u ovoj godini uz 800.000 novoodobrenih sredstava Ministarstva kulture i 280.000 kuna iz gradskog proračuna. Radimo i na uređenju gradskog Parka hrvatske mladeži, u sklopu kojega je izgrađeno prvo dječje igralište na području Grada, projekt vrijedan 980 tisuća kuna, od čega su 510 tisuća bespovratna sredstva Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. U krajobrazno uređenje parka uloženo je nešto više od milijun kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja sufinanciralo 300 tisuća kuna, dok je ostalo pokriveno iz gradskog proračuna. Za Grad Zlatar vrlo su bitni i projekti izgradnje nogostupa, odobreno nam je 589 tisuća bespovratnih sredstava za projekt izgradnje nogostupa u naselju Belec, pa će osnovnoškolci iz toga naselja do kraja studenoga ove godine konačno dobiti siguran put do škole. Aktualan je i projekt izgradnje nogostupa u Varaždinskoj ulici vrijedan 1,5 milijuna kuna, a lani smo godine obnovili asfalt i izgradili nogostup u Riječkoj i Ulici braće Radić, za što je Grad dobio više od milijun kuna preko MUP–ovog natječaja 'Sigurnost u prometu', a sa 400 tisuća kuna projekt smo sufinancirali iz Proračuna. U suradnji sa ŽUC obnovili smo još neke ulice i ceste te nogostupe, uz njihova sredstva i novac Hrvatskih cesta sanirano je i klizište u Belečkom Završju u vrijednosti preko milijun kuna, a nedavno smo dobili i 185.000 kuna od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za uređenje gradskog parkirališta.

Koliko je ukupno novaca iz EU fondova povučeno, izravno i kroz programe ministarstava, u dvije godine?

- Riječ je o 21.075.000 kuna.

Koji su projekti u planu?

- Svakako bismo željeli realizirati energetsku obnovu sustava javne rasvjete jer imamo jako puno problema. Glavni projekt je gotov, a prijaviti ćemo se za sufinanciranje HBOR-u te čekamo odobrenje Ministarstva financija kako bi raspisali javnu nabavu i u ovoj godini započeli ovaj projekt u vrijednosti 5 milijuna kuna. Prioritet su nam i sanacije klizišta. Nažalost imamo dva velika klizišta, čija sanacija stoji preko 2 milijuna kuna te se očekuje potpisivanje ugovora o sufinanciranju s Hrvatskim vodama. Projektirali smo i reciklažno dvorište, izradili projekte za uređenje sva četiri groblja, energetsku obnovu upravne zgrade, dječje igralište u Belcu, fitness/street workout park, izradili plan razvoja širokopojasne infrastrukture. Bilo je ovo vrlo aktivno razdoblje, ali nas čeka još puno posla kako bi završili sve planirane projekte.

Poznati ste po tradicionalnim obrtima, velik je broj OPG-ova.., a cilj je ojačati gospodarstvo novim poticajima?

- Prema podacima HGK početkom prošle godine imali smo  stotinjak aktivnih poduzeća registriranih na području Grada, a imamo i preko 100 registriranih obrtnika. Među obrtima imamo i 4 tradicijska, koji svi redom postoje oko 50 godina. Prema službenim podacima na kraju prošle godine imali smo registrirano 393 OPG-a. Sada smo u postupku izrade strategije razvoja poljoprivrede za koju očekujemo da će biti gotova u drugoj polovici godine te da ćemo onda početi intenzivno raditi na kreiranju mjera za potpore onim granama poljoprivrede koje će se pokazati najperspektivnijima za naše područje. Već nekoliko godina u suradnji s Krapinsko–zagorskom županijom pomažemo poduzetnicima kroz subvencioniranje kamata na poslovne kredite, a ove godine, nakon što smo završili loše financijsko razdoblje za grad, po prvi puta smo u proračunu izdvojili novac za potpore poduzetnicima. Počeli smo ulagati i u infrastrukturu kako bi stvorili preduvjete za dolazak investitora. Grad nažalost nema svoje zemljište i potencijalni ulagači pokušavaju izravno s privatnim vlasnicima dogovoriti prodaju zemljišta u industrijskoj zoni, no kako neki sugrađani ne žele prodati, ulagači odlaze. 

Podaci o nezaposlenosti nisu loši…

- Grad Zlatar se već neko vrijeme u našoj županiji nalazi među onim jedinicama lokalne samouprave koje imaju najmanju nezaposlenost. U travnju smo imali svega 350 registriranih nezaposlenih osoba. Međutim plaće radnika su ispod prosječnih. Danas se čine napori kako bi se nizom projekata u različitim područjima i ulaganjima u komunalnu infrastrukturu unaprijedili uvjeti života i rada svih građana, te privukli investitori. Dolaskom investitora i otvaranjem novih pogona pridonijelo bi se smanjenju nezaposlenosti, a smatram da bi se smanjio i trend iseljavanja kojeg nismo pošteđeni, ali na sreću ne kao ostatak zemlje.

Nedavno ste imali rebalans proračuna, za što je preusmjeren novac?

- Rebalans je donijet na zadnjoj sjednici 15.5., a promjene su prvenstveno bile zbog projekata za koja smo dobili sredstva te smo trebali povećati svoj udio sufinanciranja. Također smo osigurali sredstva za strategiju razvoja turizma prema kojoj se grad okreće. Tako je trenutno u završnoj fazi povrat vojnog objekta na planini Ivančica i projektiranje šumskog puta do vrha s kojom se mislimo javiti na natječaj ovo ljeto. Tijekom donošenja Proračuna nismo mogli znati koliko i za koje projekte ćemo dobiti sredstva pa nismo tad mogli staviti točne iznose, a sada smo ih uvrstili.

Koje ste mjere proveli za obitelji, djecu, učenike..?

- Za razvoj grada bitno je ulagati kako u infrastrukturne projekte tako i u građane. Jedino razvojem svih područja, te posebno ulaganjem u mlade, grad može postati ugodno mjesto za život svakog njezinog građanina. Pokrenuli smo jedan projekt „Rastimo zajedno djeca i grad“. Tako smo u zadnjih godinu dana značajno povećali subvencije za novorođenu djecu i to od 2.000 kuna za prvo dijete, do 20 tisuće kuna za sedmo i svako sljedeće dijete. Povećali smo sufinanciranje prijevoza po Državnom pedagoškom standardu kako bi prijevoz bio besplatan za učenike osnovnih i srednjih škola. Donijeli smo odluku o identičnom sufinanciranju vrtića i čuvaonica u drugim općinama za našu djecu zbog nedostatka kapaciteta u našem vrtiću, a sve kako bi omogućili smještaj sve neupisane djece te pomogli svim roditeljima. Donijeli smo i Odluku o financiranju još jednog odgajatelja u našem vrtiću zbog djece s teškoćama u razvoju. Povećali smo značajno i stipendije za učenike koje su prije iznosile 200 kuna za srednjoškolce i 500 za studente, a sada su 400 za srednjoškolce i 700 za studente. Uveli smo od prošle godine školu plivanja za učenike trećih razreda osnovnih škola. Ove godine odlučili smo i financirati ljetovanje za djecu slabijeg imovinskog stanja.  Sufinanciramo i pomoćnika u nastavi za dijete kojemu je to potrebno. Također sufinancirali smo svoj djeci u osnovnim školama nabavu udžbenika, a socijalno ugroženima financirali smo udžbenike u potpunosti. Financirali smo i nabavu udžbenika za učenike srednjih škola koji su udovoljavali imovinski cenzus.  Svakoj našoj školi dodijelili smo po 30 tisuća kuna za opremanje učionica, iako nismo osnivači škola, kako bi naše škole se što bolje opremile, a naša djeca i nastavnici imali što bolje uvjete za rad. Za svetog Nikolu dajemo besplatno predstavu i kupujemo poklone za vrtićku i djecu od 1. do 4. razreda osnovnih škola. Uveli smo i poklon bonove za Božić našim umirovljenicima čije su mirovine do 1500 kuna i to 200 kuna s mirovinama do 1000 kuna, a 150 kuna do 1500 kuna mirovine.

Nedavno ste uključili građane u promjenu imena vrtića.. Koliko je važno uključiti građane u takve odluke. Tj. kakve su bile reakcije?

- Veseli me što su se građani u tolikom broju uključili i sudjelovali u anketi o odabiru novog naziva. Voljela bih da se i ubuduće s tolikom zainteresiranošću uključuju u sve buduće aktivnosti koje se tiču grada te daju svoje prijedloge pa i kritike. Smatram da je akcija vrlo bitna jer građani shvaćaju da Grad osluškuje i uvažava njihovo mišljenje, a što u konačnici pridonosi boljem odnosu gradske uprave i građana te povjerenju u ono što radimo.

Kakva je situacija s društvenim životom? Koje sve projekte provodite i na koji način podržavate rad udruga u Zlataru?

- Ukupno za civilno društvo izdvajamo 1.017.200 kuna. U Zlataru imamo vrlo aktivno civilno društvo koje se stalno uključuje u manifestacije i aktivnosti Grada. Ove smo godine za rad udruga, temeljem natječaja, izdvojili 390.000 kuna. Ukupno smo financirali projekte i programe ukupno 21 udruge – od toga 8 sportskih udruga i 13 onih koje se bave razvojem civilnog društva. Redovito financiramo i Gradsko društvo Crvenog križa koje radi vrlo težak i bitan posao i pomaže onima kojima je najpotrebnije. Tako smo i sada po rebalansu povećali sredstva za njegov rad pa planiramo ukupno dodijeliti 97.200 kuna. Svake godine nastojimo povećati sredstva i za rad naših dobrovoljnih vatrogasnih društva pa smo tako ove godine za tu namjenu predvidjeli 390.000 kuna. Ukupno na našem području imamo 3 DVD-a, koji djeluju pod Vatrogasnom zajednicom Grada Zlatara. DVD-ovi odrađuju vrlo bitan posao kod pružanja pomoći stanovništvu u trenucima nesreća i nepogoda te stoga smatramo da je vrlo bitno da budu opremljeni na adekvatan način. Prošle smo godine dodatno pomogli DVD-u Zlatar i DVD-u Belec kod nabave novih vatrogasnih vozila. Također, izdvajamo i 140.000 kuna za Javnu vatrogasnu postrojbu Zabok.

Koji vam najznačajniji projekti predstoje, u nastavku mandata?

- Svakako je u planu još uz nabrojene projekte i otvaranje još novih dječjih igrališta u naseljima, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, ukoliko riješimo imovinsko-pravne odnose i uređenje gradskog trga,  groblja, te uređenje ulica u gradu i drugog parkirališta, izgradnja mostova, izgradnja širokopojasnog interneta i energetska obnova gradske zgrade, uređenje zelene tržnice (sajmište u Zlataru), rekonstrukcija ceste prema spoju brze ceste i brojni drugi manji komunalni radovi.. Svi nabrojene projekti (ranije spomenuti i gore navedeni) daju nam zaključiti da će sljedeće dvije godine naš grad biti veliko gradilište. (Lidija Kiseljak)

intervju