INTERVJU Kristijan Jurjako

U Cresu je prioritet briga za građane i održivi razvoj

Iako je po broju stanovnika među najmanjim hrvatskim gradovima, Grad Cres etablirao se kao jedan od najboljih po kvaliteti života, te po standardima u obrazovanju i brizi za obitelj. Osim što je prošle godine ušao u finale našeg izbora najboljih gradova, postao je i Grad prijatelj djece te je dobio i Business friendly certifikat. Također je odabran kao jedan od prva tri otoka na kojima će se provoditi projekt „ Čista energija za EU otoke“ koji provodi Tajništvo za EU otoke. Grad Cres jedan je od rijetkih hrvatskih gradova koji u posljednjih par godina bilježe pozitivan migracijski trend, pa se u posljednje tri godine povećava i broj upisane djece u cresku Osnovnu školu Frane Petrića. Veliki su uspjeh i razni energetski projekti, te se zasigurno ističe gradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj. S gradonačelnikom Kristijanom Jurjakom razgovarali smo o ovim projektima, te planovima i novim projektima koje planira u ovoj godini. 

G. Jurjako, kad rezimirate godinu za nama, koliko ste zadovoljni, jeste li ostvarili sve što ste planirali?

- Izuzetno sam zadovoljan i ovom prilikom želim čestitati i zahvaliti mom zamjeniku, gradskim vijećnicima i svim djelatnicima gradske uprave, gradskih ustanova, trgovačkih društava i udruga kojima je Grad Cres osnivač i suosnivač te svih ostalih javnih službi koje djeluju na našem području na dobrom radu i rezultatima. Za nama je godina dana rada u kojoj su projekti i održivi razvoj otoka Cresa bili najvažniji većini političara u gradskom vijeću. Sportskim rječnikom rečeno, bez obzira što smo različitih političkih opcija i svjetonazora, obukli smo dres reprezentacije Cresa i krenuli u utakmicu za budućnost.

Grad Cres prošle je godine pripremio i potpisao ugovore za nekoliko projekata koji će biti financirani EU sredstvima. Kolika je ukupna vrijednost tih projekata i koje biste Vi istaknuli kao najvažnije?

- Iako se javljamo na sve natječaje na koje možemo aplicirati, ponekad je  zbog visokog indeksa razvijenosti vjerojatnost prolaska skoro bezizgledna. No upornost se isplati. Moram se pohvaliti da smo nedavnim potpisivanjem ugovora za projekt dogradnje vrtića vrijednog 1.6 milijuna kuna iskoristili sredstva iz svih mjera 7 Europskog fonda za ruralni razvoj. Prošlo je tri godine od energetske obnove dječjeg vrtića kad smo pripremili dokumentaciju i za dogradnju vrtića i uspjeli smo jer smo bili uporni. Iz istog fonda isfinancirali smo izradu Strategije razvoja Grada Cresa, te dva projekta koja su u izgradnji, gradi se kompletno nova kanalizacije u Orlecu, vrijedne skoro 6,8 milijuna kuna kao i 1,5 milijuna kuna vrijedan projekt nove ceste na Melinu.

Privodi se kraju i najveći projekt Ministarstva kulture financiran EU sredstvima. Oko 30 milijuna kuna vrijedna obnova najveće i najderutnije zgrade u centru Cresa, Palače Moise. Palača Moise je primjer kako se strpljenje i upornost isplati. Da je prije više od deset godina kad su krenule pripreme projekta provedena anketa rijetki bi rekli da vjeruju kako će 4 milijuna eura Europa dati za obnovu najveće i najderutnije zgrade u centru Cresa. No danas je pred nama prekrasna zgrada spremna primiti programe Sveučilišta u Rijeci koje ju je dobilo 30 godina na korištenje.

Pojedinačno najvredniji EU projekt koji EU financira na Cresu izradila je Županijska lučka uprava Cres. To je izgradnja Zapadne luke Cres vrijedna oko 34 milijuna kuna kojim će se na lukobranu dugom skoro 200 metara dobiti mogućnost pristajanja većih brodova, a ujedno dobivamo novu luku. 

Kakvi su planovi za ovu godinu kada su EU projekti u pitanju?

- Ovu će godinu obilježiti niz projekata koji pripremljenih za EU fondove. Uz vrtić, nedavno je potpisan ugovor vrijedan 3 milijuna kuna o financiranju sa Ministarstvo zaštite okoliša i Fondom za zaštitu okoliša za projekt izgradnje reciklažnog dvorišta u Cresu, što smo pripremili u suradnji sa Komunalnim uslugama Cres Lošinj kao i projekt sanacije bivšeg odlagališta otpada na Cresu vrijedan 10 milijuna kuna koji je prijavljen na natječaj i očekujemo rezultate. Također, pred nama je projekt Aglomeracije Cres, Martinšćica, Mali i Veli Lošinj i Nerezine koji vodi Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj zajedno sa partnerima, gradovima Cres i Mali Lošinj. Ukupno vrijednost ovog projekta je 380 milijuna kuna. Pripremljena je dokumentacija i izvršena prijava na natječaj. Tijekom narednih mjeseci očekujemo odobrenje sredstva a nakon toga kreće raspisivanje natječaja za izgradnju pojedinih dionica. Kroz projekt aglomeracije Grad Cres kao prvo planira izgradnju kanalizacije u Miholašćici.    

Grad Cres u našem je izboru najboljih gradova ušao u samo finale i među najboljim je gradovima u kategoriji obrazovanja i demografije, a prošle je godine nagrađen i titulom Prijatelj djece. Što stoji iza ovih rezultata i priznanja?

- Grad Cres sufinancira nadstandardne programe u osnovnoj i srednjoj školi kao i u dječjem vrtiću. Na samo stotinjak djece u jaslicama i vrtiću stručno i logistički maksimalno smo ekipirani. A od stručnog kadra uz brojne tete i psihologicu već godinu dana imamo i logopedicu. Mnogi veći gradovi muku muče s pronalaskom logopeda, no creska djeca tih problema više nemaju. Vrata vrtića otvorena su za svu djecu, uključujući i onu s posebnim potrebama. Djeci sa sela sufinanciramo putne troškove, a koliko ulažemo u redovne aktivnosti vrtića govori podatak da smo drugi u Hrvatskoj po svoti koju grad izdvaja za svako pojedinačno dijete u vrtiću, a i jedini smo grad koji djeci iz okolnih mjesta financira prijevoz do vrtića.

Sufinanciramo nadstandardne programe i u osnovnoj školi, koja je županijska ustanova. Prošle smo godine krenuli sa jednom skupinom produženog boravka a ove godine financiramo dvije. Roditelji djeci plaćaju samo tople obroke. Upravo je ova škola jedan od primjera dobre suradnje Primorsko-goranske županije i Grada Cresa. 

Nakon osnovne škole većina djece ostaju ovdje u creskoj gimnaziji, odjeljenju lošinjske srednje škole koju također finacijski pratimo u nadstandardnim projektima. A srednjoškolcima koji se školuju van otoka i svim studentima koji žele dajemo stipendiju i sufinanciramo putne troškove. Trenutno stipendiramo ukupno 97 učenika i studenata. 

Prošle su tri godine od energetske obnove Dječjeg vrtića, a sada je u tijeku obnova Osnovne škole. Kako napreduju radovi i koje su sve promjene?

- Energetska obnova škole je pri kraju. Riječ je o projektu vrijednom preko 6,8 milijuna kuna koji se financira europskim sredstvima, sredstvima minstarstva, Primorsko-goranske županije i manjim dijelom Grada Cresa. Inače, zahvaljujući sposobnosti rukovodstva škole i PGŽ creska je škola pravo malo tehnološko čudo. Već je nekoliko godina potpuno je opremljena sa pametnim pločama, uveli su e-dnevnik bez pomoći nacionalnog sustava. Na krovu proizvode električnu energiju sa solarnom elektranom. U robotiku su se uključili kao jedna od prvih 20 škola u Hrvatskoj, a prije desetak dana primili su zajedno sa JK Reful nacionalno priznanje BeCROactive za vannastavni program jedrenje. Jedina su škola u Hrvatskoj koja ima slobodnu aktivnost Jedrenja koju provode sa našim Jedriličarskim klubom Reful. Inače, creska osnovna škola već tri godine za redom bilježi povećanje broja djece.

Osim po demografiji i obrazovanju, Grad Cres ušao je i u finale našeg izbora najboljih gradova u najjačoj kategoriji – treći je najbolji grad po kvaliteti života u Hrvatskoj. Čime ste zaslužili tu titulu?

S obzirom da smo otok relativno izoliran i udaljen od većih središta posebno vodimo brigu o kvaliteti života na otoku. Brinemo i o civilnom društvu, udrugama koje upotpunjuju i obogaćuju slobodno vrijeme djece, mladih i pa i onih nešto starijih sugrađana. Sufinanciramo programe niza udruga, od sporta do kulture, ekologije i drugih društvenih djelatnosti. Konačno smo adekvatno riješili prostor za rad naše najbrojnije udruge, Udruge umirovljenika. Tijekom ovog mjeseca Udruzi umirovljenika predajemo na korištenje potpuno obnovljen prizemni prostor u samom centru grada površine 75 m2. Prije deset godina kad sam postao gradonačelnik takav zahtjev izgledao mi je kao nemoguća misija, a danas je prostor uređen i spreman za useljenje.

I kroz institucionalno djelovanje na društvenom planu jedan smo od rijetkih malih gradova u Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti da imaju gradsku knjižnicu koja je opremljena zavidnim fondom knjiga, a imamo i gradski muzej koji djeluje više od stotinu godina. O kvaliteti programa, izložaba koje priprema naš muzej govore brojna gostovanja i činjenica da svake godine sve više sredstava dobiva sa nacionalne i županijske razine. Od raznih gostovanja istaknuo bi da je izložba Creskog muzeja bila izložena u nacionalnom muzeju, Muzeju hrvatskog turizma, odliča je suradnja sa Muzejom grada Rijeke u kojem ove godine Creski muzej gostuje sa velikom izložbom a mene posebno raduje suradnja sa prvim susjednima. Pa tako vrlo skoro u Cresu gostuje Lošinjski muzej. Ujedno, zajedno s Franjevačkim samostanom, Turističkom zajednicom i Gradom, Creski se muzej priprema za kandidiranje druge faze zajedničkog projekta FOR Cres na EU natječaj kulturna baština u turizmu. Na prvom natječaju za dokumentaciju bili smo uspješni.

S obzirom da ste jedan od najboljih gradova za život u zemlji, ne iznenađuje ni podatak da ste jedan od tek 33 grada koji bilježe pozitivan migracijski trend. Što kažu brojke, koliko ljudi vam se doselilo i kakva je to populacija?

- Iako je natalitet manji od mortaliteta posljednih godina bilježimo povećanje broja djece u školi i stabilan broj djece u vrtiću. Razlog tome je da zbog posla i mirnijeg života na otok dolaze cijele mlade obitelji. Ako nekog treba istaknuti onda je to mjesto Beli na sjeveru otoka koje od oko 50 stanovnika zimi broji 13 djece mlađe od 18 godina. 

Što točno podrazumijeva odrednica „Pametan Grad“ kojom se Cres već nekoliko godina vodi?

- To znači održivi razvoj, razvoj uz korištenje najsuvremenijih tehnologija i očuvanje eko sustava. Mnogi su projekti pokrenuti po tom pitanju. S ponosom ističem da smo prvi veliki Hrvatski otok na kojem komunalci ne deponiraju ni kilogram prikupljenog mješovitog otpada već se odvaja u primarnoj selekciji i odvozi u Županijski centar za gospodarenje otpadom. Kroz zajedničku tvrtku Komunalne usluge Cres Lošinj sa Gradom Malim Lošinjem uveli smo možda jedan od najskupljih sustava za odvojeno prikupljanje otpada. Ali odgovorno tvrdim jedan je od najkvalitetnijih sustava koji je riješio problem prikupljanja u skučenim starim jezgrama, velikim stambenim zgradama a ponajviše problem vikend stanovnika koji kad prikupljate jednom tjedno od vrata do vrata nemaju gdje ostaviti otpad.

Prije mjesec dana iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Fonda za zaštitu okoliša odobrena su nam sredstva i potpisan je Ugovor za izgradnju reciklažnog dvorišta, a kandidirali smo se i za sredstva za sanaciju starog odlagališta, onog velikog brda na Pržićima. Sve su to višemilijunski projekti za kvalitetniji život na otoku u budućnosti. Važno je naglasiti da smo, već sad, u samo par godina smanjili količinu miješanog otpada na području Grada Cresa za 50 % što je zakonski cilj određen za 2020. godinu.

Grad je također sve više prepoznatljiv po svojim energetskim projektima, a ističe se najavljena gradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj. Kada kreće gradnja i što će ona točno značiti za mještane otoka?

Solarna elektrana Orlec na Cresu bit će snage 6,5 MW, najveća u Hrvatskoj. Ta će elektrana proizvoditi struju dovoljnu za godišnju potrošnju oko 2000 kućanstva. Dokumentaciju do lokacijske dozvole izradio je Županijski zavod za prostorno uređenje PGŽ i prepusti je Hrvatskoj elektroprivredi koji nastavljaju sa projektom kao investitori. A zemlju je osigurao Samostan konventualaca Sv. Frane iz Cresa. HEP je raspisao natječaj za izvođača i u tijeku je odabir najboljeg. Procjenjujem da bi, ako odabir prođe bez problema, radovi mogli početi krajem ove godine. 
Kad su energetski projekti u pitanju važno je istaknuti da je u tijeku projekt energetske obnove javne rasvjete, tj zamjene svih 1225 lampi javne rasvjete sa štedljivijim led lampama čime ćemo s jedne strane postići velike uštede u potrošnji struje, a s druge pridonijeti očuvanju prirode manjom potrebom za energijom.

EU Tajništvo za otoke je prepoznalo Cres i Mali Lošinj kao idealne kandidate za projekt Čista energija za EU otoke. Što to znači za Cres?

- To je uspjeh svih nas zajedno, civilnog, gospodarskog i javnog sektora jer smo dokazali spremnost za zajednički rad na energetskoj tranziciji Lošinja i Cresa. Ovo je dokaz da sam u pravu kad stalno ističem da samo suradnjom i zajedništvom možemo stvarati uspjehe. Nikad nisam mogao shvatiti one lokalne političare koji stalno prigovaraju i ništa im ne valja. Teško je raditi u zajedništvu, ali rezultati vesele. Tu su. 

Stoga se i kao Grad uključujemo u razne asocijacije. Pa tako je Cres aktivan član LAGa Kvarnerski otoci koji okuplja gradove i općine, gospodarstvo i civilni sektor otoka Krka, Lošinja i Cresa, a čiji je fokus je na ruralnom razvoju. Aktivni smo i u LAGURu Vela vrata čija je aktivnost usmjerena na sufinanciranje razvoja ribarstva i marikulture. Kao gradonačelnik Cresa predsjednik sam LAGURa, sjedište je u Cresu a članovi su gradovi i općine Mali Lošinj, Cres, Opatija, Lovran i Mošćenićka Draga te gospodarstvo i udruge s tog područja. Sva su ta udruženja u Europi osmišljena da potenciraju suradnju kao preduvjet uspješnog napretka. 

Također, sa Gradom Malim Lošinjem osnivači smo Otočne razvojne agencije, OTRE. DA je moje inzistiranje na kadrovskom jačanju imalo smisla govore rezultati. Tim OTRE na čelu sa dr Ugom Toićem uspješno je za Grad Cres pripremio projekt obnove mreže povijesnih puteva vrijedan 3 milijuna kuna kao dio velikog projekta sa talijanskim i hrvatskim partnerima. Također, za Grad Cres uspješno su odradili prijavu na natječaj za projekt WiFi for EU. A pripremaju ili sudjeluju kao partneri i u nizu drugih projekata.

Prošle ste godine dobili i Bussiness friendly certifikat. Kojim ste ga mjerama i standardima zaslužili i koliko mislite da će Vam on koristiti u privlačenju investitora?

- Certifikacija gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi (BFC SEE) program je za poboljšanje kvalitete usluga i informacija koje jedinice lokalne samouprave pružaju gospodarstvenicima. Morali smo zadovoljiti 12 kriterija sa ukupno 80 pokazatelja. Program daje smjernice gradovima i općinama kako stvoriti povoljno poslovno okruženje i uvesti standarde učinkovite i transparentne lokalne administracije. Također, dobivanje certifikata je početak investicijske promocije na svim razinama (državnoj, regionalnoj i međunarodnoj). Ovaj cerfitikat za Cres znači jako puno, jer smo sa malim kolektivom uspjeli odraditi težak i zahtjevan posao usklađivanja sa svim kriterijima koji su potrebni. Na taj način smo standardizirali svoje postupke i vjerujem olakšali sadašnjim i budućim poduzetnicima ostvarivanje poslovnih poduhvata na našem području.

Iako veoma bitna za razvoj, poljoprivreda je nerijetko zanemarena u manjim i većim lokalnim zajednicama. Kakva je situacija u Gradu Cresu po tom pitanju?

- Poljoprivreda je jedna od važnijih gospodarskih grana sa velikim potencijalom koju Grad Cres potiče kroz program malih potpora u poljoprivredi. Protekle smo godine dodijelili 84 tisuće kuna malih potpora što je najviše do sad. Niz je drugih aktivnosti u toj grani. U suradnji sa Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom nakon dugih niza godina vratili njihov ured u Cres gdje ureduju jednom tjedno. Financiramo i aktivnosti Udruge Ulika, kao i širenje mreže maslinarskih i puteva u suradnji sa PGŽ. Nadalje, u cilju promocije europske oznake izvornosti Ekstradjevičanskog masilnovog ulja Cres u suradnji sa Gradom Vodnjanom na najpoznatijem Hrvatskom festivalu Mladog maslinovog prezentirali smo creske maslinare čije ulje nosi oznaku izvornosti.

I za kraj, gdje još vidite prostor za napredak i podizanje standarda u kvaliteti života i poslovanja u Cresu?

- Uvijek postoji prostor za napredak. Jedan od važnih segmenata je prometna infrastruktura, ceste. Cresko-lošinjska žila kucavica D100 vapi za rekonstrukcijom na sjeveru otoka. Upravo je krenulo proširenje prvog kilometra i izgradnje treće trake od Porozine. To je investicija Hrvatskih cesta, Grada Cresa, Vodoopskrbe i odvodnje i HEP-a. Za ostale dionice Hrvatske ceste izrađuju dokumentaciju i ishođuju potrebne dozvole. Prema obećanju ministra prometa Butkovića, sa kojim imamo odličnu suradnju, do kraja mandata kreću i radovi na preostalim dionicama. Uz niz drugih cesta istaknuo bih i potrebu proširenja županijske ceste do Belog koja je važna za razvoj sjevera a izuzetno je zahtjevna. 

Uporno inzistiram i na pronalasku modela financiranja vodovoda i kanalizacije na sjeveru otoka u Porozini i Belom. Grad i naša komunalna tvrtka Vodoopskrba i odvodnja izradili smo potrebnu dokumentaciju, ishodili dozvole no trenutno nema EU fonda koji bi tako skupe projekte (17 i 19 milijuna kuna) financirali za relativno malo stanovnika. No, nema odustajanja, guramo dalje jer upornost se isplati. 

Tu je projekt luke Martinšćica koji Županijska lučka uprava Cres priprema za EU fond, projekt obnove Kulturnog centra Susajda sa zimskim kinom koji je također kandidiran te mnogi drugi projekti. (gradonačelnik.hr/Lucia Uršić)

intervju, cres, Kristijan Jurjako