U Čazmi se socijalna pomoć odrađuje već četiri godine: Bez naknade ostalo 65 korisnika, petero ih dobilo stalni posao

Čazma je model odrađivanja socijalne pomoći radovima za opće dobro uvela čim je Zakonom o socijalnoj skrbi uvedena ta mogućnost, odnosno obveza gradova – još 2014. godine

Vijest da je Grad Bjelovar odlučio da radno sposobni primatelji socijalne pomoći ubuduće moraju novac koji dobivaju odraditi radovima za opće dobro izazvala pozitivne reakcije javnosti koja zdušno pozdravlja uvođenje reda u socijalni sustav i sprječavanje zlouporabe, odnosno parazitiranje radno sposobnih građana na socijalnoj pomoći. Kako će ovaj model funkcionirati u Bjelovaru i koliko će radno sposobnih korisnika socijalne pomoći (a ima ih stotinjak) pristati na ovaj način zaraditi svoj novac tek treba vidjeti. U međuvremenu, odlučili smo provjeriti kako taj model funkcionira u obližnjoj Čazmi, u kojoj su ga počeli prakticirati još prije četiri godine, od kada je uvedena ta zakonska mogućnost, odnosno obveza gradova.

Naime, 'odrađivanje' socijalne pomoći radovima za opće dobro propisano je Zakonom o socijalnoj skrbi, po kojemu centri za socijalnu skrb gradovima i općinama jednom mjesečno dostavljaju podatke o radno sposobnim korisnicima pomoći koje se onda poziva na javne radove, a gradovi i općine dužni su obavijestiti centre o korisnicima pomoći koji su odbili poziv, te im se zbog toga ukida pomoć. Nije poznato koliko gradova doista primjenjuje ovu odredbu zakona, no po reakcijama na potez bjelovarskog gradonačelnika očito je da ova praksa nije baš zaživjela.

'Mi s ovim programom idemo već nekoliko godina i mislim da on ima obostranu korist i zato mi je drago da ga počinju provoditi i u Bjelovaru. Ljudi koji dobivaju socijalnu pomoć, a radno su sposobni, odrade za taj novac, što je naravno dobro i za same ljude, primatelje socijalne pomoći, ali i za društvo u cjelini', kaže gradonačelnik Čazme Dinko Pirak. Kaže kako je u početku bilo dosta odbijanja, no kasnije su ljudi vidjeli da je prihvaćanje posla u njihovom interesu i zato taj model sada dobro funkcionira jer im se u dogovoru sa gradskim službama i komunalnim poduzećem nalazi posao kojeg mogu obavljati na obostranu korist.

U Čazmi je, tako, kažu nam u Gradu od 2014. godine rad za opće dobro odradilo 125 radno sposobnih korisnika socijalne pomoći, a odbilo je njih 65 i zbog toga na pola godine izgubilo pravo na naknadu. Najviše otpora ovoj praksi bilo je u prvoj godini provođenja modela, kada je čak 61 korisnik izgubio pravo na naknadu zbog odbijanja radova. No, već iduće godine raditi su odbila tek četiri radno sposobna korisnika i to su za sada posljednji takvi slučajevi jer su u 2016. i 2017. radove odradili svi pozvani radno sposobni korisnici. Trenutno pet korisnika odrađuje svoje sate za opće dobro, do kraja godine bi ih trebalo još 28, a za sada nije bilo odbijanja, kažu nam u Gradu.

Ističu kako imaju odličnu suradnju sa Centrom za socijalnu skrb koji ih redovito obavještava o osobama koje su radno sposobne i ostvaruju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, no upozoravaju i na nedostatke programa. Naime, Zakonom nije detaljno razrađen način rada, a gradovi moraju snositi dodatne troškovi osiguranja djelatnika i liječnike preglede, te sve ostale troškove (sredstva za rad, voditelja, organizacije poslova i sl.)

Direktor čazmanskog komunalnog poduzeća Ivan Beljan kaže nam, pak, kako su oni na sebe preuzeli troškove liječničkih pregleda i osiguranja korisnika socijalne pomoći koji su se odazvali pozivu i odradili svojih 45 dana godišnje na čišćenju i uređenju javnih površina, sortiranju otpada, i sličnim poslovima.

Beljan je zadovoljan učincima ove mjere jer je njome podignut komunalni standard i čistoća grada, ali je i smanjen broj korisnika socijalne pomoći koji su primali novac, a istodobno radili na crno.

Navodi, naime, kako je do ove mjere bilo 'socijalnih slučajeva' koji su živjeli u velikim kućama i zarađivali novac na crno, no nakon što su dobili poziv za javne radove i odbili ga, bilo ih je sram ponovo se nakon šest mjeseci prijaviti za socijalnu pomoć.

Posebno je zadovoljan zbog činjenice da je petero korisnika socijalne pomoći na kraju za stalno zaposleno u Komunalijama, jer su se pokazali kao odlični i vrijedni radnici, te im je upravo zahvaljujući ovoj mjeri ponovo dana šansa za normalan i funkcionalan život za kojeg mogu sami zaraditi. (gradonačelnik.hr)