Izdvajanje za novorođenčad u 2015.

Za bebe najviše izdvojio Sinj

Osim po ukupnom udjelu u proračunu, Sinj je i među gradovima koji se ističu visinom naknada. Za prvo dijete isplaćuju 3.000, a iznos se za svako slijedeće dijete povećava za tisuću kuna. Osim Sinja, u top deset po najvišim naknada ulaze Vis, Vrbovsko, Vrlika, Supetar, Novalja, Gospić, Komiža, Opatija i Jastrebarsko

Godinama već slušamo upozorenja demografa o katastrofalnim demografskim trendovima u Hrvatskoj u kojoj se iz godine u godinu povećava nerazmjer između broja rođenih i umrlih. No, osim doslovnog izumiranja i starenja stanovništva, a Hrvatska spada u deset demografski najstarijih zemalja EU, posljednjih godina događa se i masovni val iseljavanja mladog, najproduktivnijeg stanovništva, zbog čega bi nam se, ne poduzmu li se hitno neke konkretne mjere, moglo dogoditi – upozorava demograf Anđelko Akrap, da već za pet godina dođe do potpunog urušavanja i kolapsa sustava u kojem doslovno neće biti novaca za isplatu mirovina.

Da je svjesna ozbiljnosti i važnosti problema demografije, nova Vlada premijera Andreja Plenkovića deklarirala je navodeći upravo 'zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnovu' među svojim temeljnim ciljevima. No, baš kao i ona prethodna, vrlo brzo je, čini se, odustala od jednog od svojih najzvučnijih predizbornih obećanja – naknade od 1000 eura za svako novorođeno dijete. Resorna ministrica Nada Murganić objavila je, naime, kako misli da će se odustati od te jednokratne mjere te je mnogo sklonija uvođenju kontinuiranih, trajnijih mjera koje nude dugoročniju sigurnost i koje su, kako kažu i sami demografi, daleko učinkovitije. Premijer Plenković ovih je, pak, dana na upit odustaju li od ove mjere ili ne, poručio da se nastoji naći rješenje, ali još se ne zna hoće li to biti u ovoj ili idućoj proračunskoj godini jer ova mjera naime košta 300 milijuna kuna godišnje.

U međuvremenu, gradonačelnik.hr napravio je veliko istraživanje o tome koliko za svoje bebe izdvajaju hrvatski gradovi, koji na lokalnoj razini već desetljećima kontinuirano podupiru novorođenčad. Prikupili smo podatke iz gotovo svih gradova (odgovore nam nije dostavilo tek njih desetak) o tome koliko su prošle godine izdvojili za naknade za novorođenčad.

GRAD KATEGORIJA UKUPNO GODIŠNJE IZDVAJANJE ZA NOVOROĐENČAD U 2015. GODINI PRORAČUN 2015. UDIO UKUPNIH IZDVAJANJA ZA NOVOROĐENČAD U PRORAČUNU
Sinj Srednji grad 850.000,00 49.259.325 1,7256%
Zagreb Veliki grad 81.218.700,00 6.098.431.852 1,3318%
Vis Mali grad 175.000,00 14.033.049 1,2471%
Vrbovsko Mali grad 159.500,00 15.497.502 1,0292%
Jastrebarsko Srednji grad 478.000,00 47.692.033 1,0023%
Novi Marof Srednji grad 148.500,00 15.531.579 0,9561%
Zlatar Mali grad 67.000,00 7.395.471 0,9060%
Šibenik Veliki grad 1.398.650,00 176.693.652 0,7916%
Vrgorac Mali grad 113.000,00 14.412.967 0,7840%
Osijek Veliki grad 2.663.000,00 342.684.950 0,7771%
Varaždinske Toplice Mali grad 90.000,00 11.650.643 0,7725%

GRAD KATEGORIJA BR.STAN (Izvor: popis 2011) UKUPNO GODIŠNJE IZDVAJANJE ZA NOVOROĐENČAD U 2015. GODINI UKUPNA IZDVAJANJA ZA NOVOROĐENČAD U 2015. PER CAPITA
Zagreb Veliki grad 790.017 81.218.700,00 102,8062687259
Vis Mali grad 1.934 175.000,00 90,4860392968
Supetar Mali grad 4.074 198.000,00 48,6008836524
Pazin Mali grad 8.638 327.000,00 37,8559851818
Dubrovnik Veliki grad 42.615 1.499.500,00 35,1871406782
Sinj Srednji grad 24.826 850.000,00 34,238298558
Komiža Mali grad 1.526 48.000,00 31,4547837484
Vrbovsko Mali grad 5.076 159.500,00 31,4223798266
Šibenik Veliki grad 46.332 1.398.650,00 30,1875593542
Jastrebarsko Srednji grad 15.866 478.000,00 30,1273162738

Ovdje, naravno, treba istaknuti da naknade za novorođenčad kao jednokratna mjera nikako nisu jedini pokazatelj i mjerilo brige i osviještenosti gradova kada je pronatalitetna politika u pitanju, baš kao što niti na državnoj razini ne mogu spasiti demografsku situaciju. Da bi se donijela konačna ocjena o tome tko doista na lokalnoj razini najbolje skrbi za obitelj i natalitet, potrebno analizirati čitav paket mjera i sveobuhvatnu politiku gradova – od ulaganja u vrtiće, škole, prehranu, školski prijevoz, stipendije ili socijalna davanja. No, podaci o izdvajanju za naknade za novorođenčad itekako su zanimljiva informacija i indikator koji ukazuje na to koji gradovi su, unatoč proračunskim ograničenjima, natalitetnu politiku odlučili staviti u gornji dio svoje liste prioriteta.

Prošle je godine tako, govori nam analiza u kojoj smo uspoređivali izdvajanje za naknade za novorođenčad u odnosu na cjelokupni godišnji proračun gradova, za svoje bebe najviše izdvojio Sinj – 1,73 posto proračuna, ili - 850 tisuća kuna iz proračuna teškog 49,2 milijuna kuna. Osim po ukupnom udjelu u proračunu, Sinj je i među gradovima koji se ističu visinom naknada. Za prvo dijete isplaćuju 3.000, a iznos se za svako slijedeće dijete povećava za tisuću kuna. Ukupno su u prošloj godini isplatili 217 naknada.

K. Križanac: Uspjeli smo ublažiti trend pada nataliteta

Gradonačelnica Kristina Križanac ističe kako su naknade za novorođenčad samo dio Programa mjera populacijske politike kojega u Sinju provode s ciljem zaustavljanja depopulacije i porasta nataliteta. Pa tako, navodi, Grad Sinj kroz program socijalne i zdravstvene zaštite, uz naknade za novorođenu djecu, osigurava razne oblike pomoći građanima, poput jednokratne novčane pomoći za subvenciju komunalnih usluga, za hitne intervencije, za subvenciju troškova ili poboljšanja uvjeta stanovanja, pomoć za stambeno zbrinjavanje.

Uz otvaranje novih vrtića, čime se osigurava predškolski odgoj za svu djecu, Grad je osigurao posebnu skrb za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju i njihove obitelji uvođenjem posebne odgojne skupine, te subvencionira smještaj djece u vrtićima.

Obiteljima sa školskom djecom, ističe gradonačelnica, Grad subvencionira kupnju udžbenika za osnovne i srednje škole, te troškove javnog prijevoza za srednjoškolce i studente. Tu su i socijalne stipendije za studente, te stipendije za studente iz obitelji sa četvero i više djece.

'Da bi se moglo objektivnije govoriti o učincima mjera koje provodimo, bilo bi potrebno sagledati statističke podatke i u slijedećih nekoliko godina, ali možemo kazati da smo uspjeli barem malo ublažiti trend pada nataliteta, o čemu svjedoče i podaci o broju novorođenih beba na našem području u posljednje četiri godine', kaže Kristina Križanac i navodi kako je u Sinju 2013. rođeno 211 beba, 2014. 247, 2015. 222, a u ovoj godini već njih 227, pa u Gradu očekuju da će se ta brojka do kraja godine povećati za barem desetak djece.

Nakon Sinja, gledano po udjelu u proračunu, slijedi Zagreb koji je za 6.526 beba izdvojio 1,3 posto proračuna, ili 81,2 milijuna. Naknade u Zagrebu iznose 1.800 kuna za prvo dijete, 3.600 za drugo, a za treće i svako slijedeće isplaćuje se 54.000 kuna kroz šest godina.

Na trećem je mjestu po izdvajanju za bebe Vis koji se, poput Sinja, ističe visinom naknada. Za prvo dijete isplaćuju 5.000, za drugo 10.000, za treće 20.000, te još po 10.000 za svako slijedeće dijete. Osim toga, Grad Vis je, nakon provedene ankete među građanima koja je pokazala da se obitelji teže odlučuju na treće dijete, fokus odlučio staviti upravo na to, pa sve obitelji koje imaju tri i više djece stimuliraju sa po 1.200 kuna mjesečno do djetetove 10. godine života. Također, navode, ta djeca imaju pravo na besplatan vrtić.

Z. Novosel: Prošle godine u Jaski mali 'baby boom'

Četvrti je po izdvajanju za bebe Grad Jastrebarsko, sa izdvojenih 1 posto proračuna, ili 478 tisuća kuna. Jastrebarsko je lani isplatilo 137 naknada, za prvo i drugo dijete isplaćuju po 2.500, a treće i svako slijedeće dijete po 6.500 kuna.

Gradonačelnik Zvonimir Novosel ističe kako u Jastrebarskom već više od desetljeće provode sustavne demografske politike. „Skrb o djeci nam je jedan od proračunskih prioriteta. Uz jednokratne naknade, roditeljima pomažemo i na brojne druge načine. U vrtićima imamo više od 600 djece, a da politike grada imaju uspješnost pokazuje i činjenica da smo prošle godine imali 'baby boom' i dobili novih 137 malih stanovnika. Sve to ukazuje na lijepu budućnost našeg grada.

I. Marković: Unatoč financijskim problemima, ulažemo u natalitet i to daje rezultate

Kada se, pak, gleda po per capita kriteriju top deset gradova su: Zagreb, Vis, Supetar, Pazin, Dubrovnik, Sinj, Komiža, Vrbovsko, Šibenik i Jastrebarsko.

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković zadovoljna je što se Supetar ponovo plasirao među pet najboljih gradova u Hrvatskoj po kriteriju per capita, a dva prethodna istraživanja gradonačelnik.hr-a u kojima je Supetar bio među najboljima – ulaganje u sport i predškolski odgoj, itekako su važan dio pronatalitetne politike. Što se tiče izdvajanja za naknade za novorođenčad, I. Marković ističe kako se ta sredstva nisu nikad ukidala, unatoč tome što se Grad dugo vremena mučio sa financijskim problemima, te imao velike dugove i blokade računa.

'Grad Supetar tako svake godine izdvaja znatna sredstva za rodiljne naknade, čime se stimulira natalitet, koji je jedan od gorućih problema u cijeloj Hrvatskoj, a posebno na otocima. Prošle godine smo napravili i korekciju u Odluci o dodjeli naknada za rodilje, želeći stimulirati mlade obitelji da se dosele u Supetar te smo smanjili kriterij prebivališta. Supetar postaje poželjno mjesto za život, zbog blizine Splita, odlične prometne povezanosti, velikih mogućnosti u turizmu i poslovnih prilika. To sve stimulira mlade obitelji da se doseljavaju ili ostaju živjeti u našem gradu. Smatram i da će brojne investicije koje smo realizirali i koje se realiziraju omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, što će u budućnosti imati i pozitivan demografski efekt', ističe Ivana Marković. Što se konkretnih efekata dosada tiče, gradonačelnica navodi kako su 2013. imali 28 novorođene djece, 2014. 34, a u prošloj godini 38 rođenih beba. 'To su jako ohrabrujući podaci, te je jasno da je izdvajanje financijskih sredstava za novorođenu djecu u Supetru doprinijelo pozitivnoj demografskoj slici na području Grada', zaključila je Ivana Marković.

GRADOVI S NAJVEĆIM NAKNADAMA ZA NOVOROĐENU DJECU                      
  1. DIJETE 2. DIJETE 3. DIJETE                      
Vis 5000,00 10000,00 20000,00                      
Vrbovsko 5000,00 6000,00 7500,00                      
Vrlika 4000,00 6000,00 10000,00                      
Supetar 4000,00 6000,00 8000,00                      
Novalja 4000,00 6000,00 8000,00                      
Gospić 4000,00 5000,00 6000,00                      
Komiža 3000,00 6000,00 9000,00                      
Drniš 3000,00 5000,00 12000,00                      
Opatija 3000,00 4500,00 6000,00                      
Sinj 3000,00 4000,00 5000,00                      
Jastrebarsko 2500,00 2500,00 6500,00                      
Nova Gradiška 2000,00 3000,00 5000,00                      
Sveta Nedelja 2000,00 3000,00 4000,00                      
Zagreb 1800,00 3600,00 54.000/6 godina                      
Samobor 1500,00 3000,00 10000,00                      
Dubrovnik 1500,00 2500,00 4000,00                      
Crikvenica 1500,00 1500,00 30000,00                      
Šibenik 1200,00 1400,00 21.000/7 godina                      
* Dubrovnik - 10000,00 za svako dijete iz povijesne gradske jezgre, elafitskog otočja i prigradskih naselja Dubravica, Gromača, Kliševo…