Ante Bilić

'Trogir je grad koji pokreće pozitivne trendove, a cilj mi je napraviti ga najpoželjnijim gradom za život na obali'

Cilj nam je  učiniti Trogir najpoželjnijim malim gradom na obali za sve generacije, iz kojeg nitko neće imati motiv iseliti jer će tu imati sve potrebno za ugodan život – mjesto u vrtiću, posao, sadržaje za mlade, skrb za stare..., a osim toga cilj nam je pozicionirati se kao kvalitetna turistička destinacija za kulturne turiste koji će dolaziti cijelu godinu.

Preuzimanjem gradonačelničke dužnosti nakon lokalnih izbora prije dvije godine Ante Bilić naslijedio je glomaznu i tromu gradsku upravu, te dugove veće od 30 milijuna kuna. Nakon analize koja je pokazala da imaju čak triput veću gradsku upravu od gradova iste veličine, koja samo za plaće guta 20 posto proračuna, a pritom ne odrađuje svoj posao kako treba, Bilić i njegov tim nisu se bojali srezati višak - smanjili su broj upravnih odjela i zaposlenih, a u dvije godine riješili su i većinu naslijeđenih dugova. Smanjili su cijenu vrtića, povećali stipendije, pokrenuli projekte vrijedne 200 milijuna kuna, te su – kao prvi dalmatinski grad – uključili građane u kreiranje proračuna dajući im na raspolaganje 1,2 milijuna kuna. Što je još napravljeno u protekle dvije godine i koji su planovi za dalje, razgovarali smo s gradonačelnikom Bilićem.

G. Bilić, polovica mandata na čelu Grada Trogira je iza Vas. Koliko ste zadovoljni, jeste li realizirali sve što ste planirali i obećali u predizbornoj kampanji?

- Mogu reći da sam jako zadovoljan. Realizacija najavljenih projekata za ovaj period gotovo je stopostotna, štoviše, započeli smo i niz drugih projekata za koje smo ocijenili da su potrebni. Ono što još nije realizirano je u procesu izrade projekta, ishođenja dozvola ili čekanja drugih razina vlasti i institucija da odrade svoj dio posla. Od sporih procedura nažalost pobjeći ne možemo, ali ipak najviše vesele komentari sugrađana koji kažu da se u Trogiru nakon dugo vremena konačno nešto radi, da se vide i osjećaju promjene na bolje i da se osjeti entuzijazam mladih ljudi na čelu grada. To je ono što pokreće moje suradnike i mene.

Koji su najvažniji projekti i mjere koje ste ostvarili u protekle dvije godine?

- Bilo je zaista puno toga, no prvo za spomenuti je svakako novi čiovski most. Nije gradski projekt, ali nas je prometno preporodio i još jednom ću zahvaliti svima koji su pomogli u njegovoj realizaciji. Također, dobili smo i novo trajektno pristanište na Solinama u čemu je sudjelovao i Grad, a koje je našim Drvenčanima i njihovim gostima olakšalo i ubrzalo putovanje do otoka. Energetski smo obnovili vrtiće i uveli produženi boravak, logopede, defektologe sportske grupe; zapušteni prostor ispred ribarnice smo pretvorili u jedan poželjan i ugodan trg koji je značajno uljepšao sliku ulaza u grad; obnovili smo naš nogometni stadion Batariju pa je broj upisane djece u NK Trogir u samo mjesec dana skočio sa sto na dvjesto; realizirali smo dva, a u pripremi su još dva dječja igrališta. Do kraja godine dobit ćemo reciklažno dvorište; uveli smo češći odvoz otpada, kupili smo multifunkcionalnu čistilicu zahvaljujući kojoj održavamo jezgru puno čišćom nego prije, kako i doliči UNESCO-vom gradu. Obnovljene su i velike dionice cesta, širi se kanalizacijska i vodovodna mreža... Krenuli smo i s organizacijom Adventa koji je naoko mali projekt, ali donio je živosti u grad u zimskim mjesecima nakon što je godinama 'spavao' od sezone do sezone i na što su građani odlično reagirali. Za njih smo kao prvi dalmatinski grad uveli projekt participativnog budžetiranja, odnosno uključili smo ih u kreiranje proračuna. Prvi smo grad u Dalmaciji, ali i u Hrvatskoj koji je krenuo u projekt brendiranja destinacije tako da slobodno mogu reći da je Trogir grad koji pokreće trendove i to me čini jako ponosnim.

Kolika je vrijednost projekata koje trenutno provodite u Gradu i koji su najvažniji?

- Vrijednost projekata koje trenutno provodimo je preko 200 milijuna kuna. Samo izgradnja kanalizacijske mreže je oko 100 milijuna kuna, a tu su i izgradnja deponija, reciklažnog dvorišta, obnova kina, uređenje obalnog pojasa Brigi – Lokvice, uređenje čiovske rive, modernizacija javne rasvjete, obnova spomenika u staroj gradskoj jezgri, izgradnja vrtića u Planom, urbanističko uređenje Solina, rekonstrukcija tržnice... To bi bili oni najvažniji i najveći projekti koji su trenutno u tijeku.

Jeste li zadovoljni rezultatima kad su u pitanju EU fondovi?

- Jesmo, ali bit ćemo još zadovoljniji kad dobijemo sredstva za druge projekte za koje smo aplicirali, odnosno za koje čekamo natječaj. Planiramo naš park Garagnin, jedinstvenu zelenu oazu kakvu nema nijedan grad u Dalmaciji u samom centru, preurediti tako da bude mjesto za odmor, šetnju, druženje, uživanje u različitim umjetničkim izvedbama i za Trogirane i za turiste. Za to, kao i obnovu spomenika Kulture kroz projekt 'Kamena enciklopedija', imamo pripremljenu svu dokumentaciju i samo čekamo adekvatan natječaj za prijaviti ih. Obnovu kina, za koji je izrađen projekt prema kojem će postati multimedijalni kutlurno-društveni centar, kao i projekt ljetnih pozornica financirat ćemo kroz ITU mehanizme Urbane aglomeracije Split.

Koliko ste u protekle dvije godine povukli i za koje projekte?

- Za projekt „Trogirska kamena enciklopedija –zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, Ugovorom o dodijeli bespovratnih sredstava dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 4,5 mil kuna, za projekt „Garagninov vrtal- Europski park svih Trogirana“ koji se odnosi na izradu projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i zaštićenih kulturnih dobara u obuhvatu Parka Garagnin Fanfogna, Ugovorom o dodijeli bespovratnih sredstava dodijeljena su sredstva u iznosu od 1.273.660 kn, zatim za projekt „Izgradnja reciklažnog dvorišta u Gradu Trogiru, Ugovorom o dodijeli bespovratnih sredstava, Gradu Trogiru su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 4.482.380 kn, za projekt „Rekonstrukcija nedovršene građevine za potrebe dječjeg vrtića Plano, Ugovorom o financiranju projekta, Gradu Trogiru su dodijeljena bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 4,9 mil kuna, pri čemu se predmetna sredstva potpore osiguravaju s 85% udjela i proračuna EU, te s 15% udjela iz državnog proračuna RH, što znači da je iznos potpore za predmetni projekt iz proračuna Eu osiguran u iznosu od  4,2 mil kn. Za projekt Energetska obnova zgrade dječjeg vrtića Maslina, Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt, dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 347.643 kn, i iz sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe predmetnog EU projekta u iznosu od 320.934 kn, sveukupno 668.577 kn. Za projekt Energetska obnova zgrade dječjeg vrtića Maslačak, Ugovorom od dodijeli bespovratnih sredstava dodijeljena sredstva su u iznosu od 260.993 kn i iz sredstava Fonda za sufinanciranje predmetnog EU projekta u iznosu od 212.994 kn, sveukupno 473.987 kn. Za projekt „Dječji vrtić Trogir-partner obitelji „Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava ugovoreno je 3.713.794 kn.

Kakva je poduzetnička slika grada i kojim mjerama potičete poduzetnike i privlačite investitore?

- Privatni poduzetnici u Trogiru uglavnom su u turističkoj i ugostiteljskoj branši. Naravno, tu je i naš škver koji trenutno živi zahvaljujući marini, remontu i manjim narudžbama brodova za kružna putovanja, a još uvijek se nadamo da će se uspjeti održati i sačuvati što veći broj zaposlenih. Imamo i mnogo obrta po kojima smo poznati, pogotovo onih tradicijskih kojima smo davali potpore, a financijski smo podržavali i žene u poduzetništvu. U zoni Plano realizira se poslovna zona s tri hale, a u projekt se Grad uključuje tako što će realizirati vodu, struju i cestu, odnosno kompletnu infrastrukturu. U kinu kad ga obnovimo predviđamo i prostor u kojem će moći raditi freelanceri. Smanjili smo komunalni doprinos na izgradnju poslovno-proizvodnih objekata za više od 70 posto i nadam se da je to mjera koju će investitori prepoznati.

Što je s demografijom, muči li i vas problem iseljavanja ili ste među gradovima koji ipak bilježe pozitivne trendove? Što kažu brojke?

- Prema nekim općim pokazateljima, Trogir demografski ne bilježi velike oscilacije, ni prema plusu ni prema minusu. Srećom pa nemamo problem kao neke druge sredine sa zatvaranjem škola i slično, dapače. Do kraja godine realizirat ćemo kupnju i opremanje prostora za još jednu jasličku skupinu, a kroz godinu dana nadam se i urediti novi vrtić u našem predjelu Plano koji je financiran sredstvima EU. Da sagradimo još jedan vrtić, rekao bih da za par godina ne bi bilo mjesta viška u njemu. Mislim da neću biti subjektivan kad kažem da je Trogir idealno mjesto za život, sredina koja ima sve potrebno za ugodnu svakodnevnicu, od doma zdravlja, nogometnih terena, srednjih škola, a opet je dovoljno blizu velikom centru kao što je Split. 

Jedna od jakih mjera za zadržavanje mladih je svakako rješavanje stambenog pitanja. Vi ste krenuli u POS program – u kojoj fazi je taj projekt?

- Poticana stanogradnja jedna je zaista kvalitetna demografska mjera koja omogućava mladima lakši start u život i manje financijsko opterećenje pri stjecanju vlastite nekretnine. Činjenica je da je kupnja stana u većini zemlje, a pogotovo na obali, zahtjeva ogromna odricanja pa je za neke nažalost i nemoguća. Svjesni cijene kvadrata na trogirskom području krenuli smo u POS program prema modelu APN-a. Za mlade Trogirke i Trogirane vrijedit će jednaki uvjeti kao i za sve ostale do sada. Kada budu ostvareni svi tehničko-pravni preduvjeti za realizaciju projekta, nadam se već ove jeseni, jasno ćemo komunicirati sve detalje našim sugrađanima. Preostalo nam je još riješiti imovinsko-pravne odnose na jednom malom privatnom dijelu zemljišta, a najveći dio zemljišta je gradski. Radi se o lokaciji u predjelu Plano gdje je planirano oko sto stanova.

Kojim još mjerama i projektima potičete pozitivne trendove i koliko na godišnjoj razini izdvajate za pronatalitetne mjere?

- Vjerujem da ranije spomenut projekt 'Dječji vrtić – partner obiteljima' spada među one kojima olakšavamo mladim obiteljima život, najviše zbog produženog boravka. Također, na samom početku mandata smanjili smo cijene vrtića za prosječno 20 do 30 posto.

Koliko izdvajate za obrazovanje i je li bilo povećanja u tom segmentu otkako ste došli na čelo grada?

- Povećali smo stipendije za srednjoškolce i studente, a u sljedećoj akademskoj godini planiramo još podignuti taj iznos. Osnovnoškolcima drugu godinu za redom osiguravamo besplatne radne bilježnice i radne materijale, a isto bismo napravili i s udžbenicima, no Županija je, odnosno država ove godine, taj dio preuzela na sebe. Osigurali smo asistente u nastavi za svako dijete kojima su potrebni. Ukupna izdvajanje za predškolski odgoj u ovoj godini iznosi 1.931.000 kuna.

U kreiranju ovogodišnjeg proračuna po prvi put su u Trogiru sudjelovali i sami građani, a Vi ste tako postali jedan od još uvijek rijetkih gradonačelnika koji je uveo participativno budžetiranje u Hrvatskoj. Kako to funkcionira, s koliko proračunskog novca su građani raspolagali i koji je plan za iduću godinu?

- Trogir je prvi grad u Dalmaciji koji je započeo s projektom participativnog budžetiranja. Željeli smo dobru praksu gradova poput Pazina i Rijeke prenijeti i u našu sredinu i već se u prvoj godini pokazalo da smo pogodili s projektom. Odredili smo da ćemo 1,3 milijuna kuna dati građanima na raspolaganje tako da sami odluče na koje male investicije u svom mjesnom odboru ih žele potrošiti. Građani su nam slali prijedloge, mi smo svaki od pristigla 293 prijedloga evaluirali te ih predstavili na javnim tribinama u svih osam mjesnih odbora. Građani su tada na licu mjesta glasali za ono što oni smatraju prioritetima i projekti koji su dobili najviše glasova uvršteni su u proračun za 2019. Ukupno ih je bilo 33 i ponosan sam da smo već u prvih sedam mjeseci uspjeli realizirati gotovo sve, a u rujnu će biti sto posto realizirani. Tada krećemo i s drugim izdanjem projekta koji smo mi nazvali „I tebe se pita!“ kojim smo prezadovoljni i mi i što je najvažnije i građani.

Jedan ste od gradonačelnika kojega je dočekalo dosta 'kostura iz ormara' i još uvijek podmirujete zaostale obveze i dugove. Kakva je točno bila situacija u gradskoj blagajni kad ste preuzeli dužnost i koliko toga ste, i na koji način, u ove dvije godine uspjeli riješiti?

- Prije dvije godine zatekli smo katastrofalno stanje u gradskoj blagajni. Do danas smo uspjeli riješiti gotovo sve financijske dubioze, a u brojkama je to oko 33 milijuna kuna, od čega je oko 13 milijuna kuna dugova tvrtkama i privatnim osobama, a oko 20 milijuna kuna dugova gradske komunalne tvrtke Dobrić koje smo podmirili prodajom stanice za tehnički pregled vozila. Spašavanjem Dobrića uspjeli smo spriječiti da 50 milijuna kuna vrijedna gradska imovina ne ode na bubanj. Nakon što smo to riješili zaista mogu reći da smo 'prodisali' i krenuli u jedan investicijski ciklus.

Prošle ste godine najavili i veliku reorganizaciju i racionalizaciju same gradske uprave jer je, kako ste rekli, preglomazna, troma i neučinkovita. U kojoj je to fazi, što ste dosad uspjeli napraviti i koji je točno plan, odnosno kako planirate ustrojiti gradsku upravu?

- Sistematizacija je napravljena prošle godine. Smanjen je broj upravnih odjela Grada sa šest na četiri, a broj zaposlenika sa 75 na 62. Usporedili smo se s hrvatskim gradovima naše veličine i shvatili da imamo uvjerljivo najveću gradsku upravu, čak i do tri puta veću, i da nam deset milijuna kuna, odnosno skoro 20 posto realiziranog proračuna, odlazi na plaće, a da to pri tom ne možemo opravdati brzom i kvalitetnom uslugom. Naime, nakon dolaska na vlast zatekli smo 500 neriješenih komunalnih doprinosa, koji se nisu rješavali nego slagali u ladici. Arhiva je bila u katastrofalnom stanju jer službenici nisu papirologiju sortirali godinama i tako dalje. Postali smo sami sebi svrha. Sistematizacija je bila nužan potez i njome pokazujemo odgovornost prema gradskom novcu.

Gdje vidite najveći razvojni potencijal Grada Trogira i na koji način ga treba iskoristiti?

- Najveći razvojni potencijal Trogir ima kao turistička destinacija tako da je kroz kvalitetno brendiranje učinimo još prepoznatljivijom, jedinstvenom na Jadranu, idealnom za kulturne i malo elitnije turiste. Želimo one turiste koji ostaju duže i troše više i intenzivno radimo na tome da ih privučemo i vjerujem da od takve turističke strategije profitirati mogu svi Trogirani. Trogir svojom ljepotom i baštinom zaslužuje jedan veći hotel 5***** koji bi generirao razvoj kongresnog i zdravstvenog turizma, privukao događaje i pred i post sezoni. Mislim da tu imamo prostora za napredak i da smo ozbiljno zakoračili u smjeru da ga iskoristimo.

I na kraju, koji su ključni ciljevi i projekti koje planirate do kraja mandata?

- Glavni kapitalni projekt u naredne dvije godine bit će rekonstrukcija pojasa od predjela Soline do autobusnog kolodvora, uključujući i gradsku tržnicu. Radi se o jednom od najvrjednijih dijelova grada u koji se nažalost nije ulagalo desetljećima, koji izgleda zapušteno i neadekvatno gradu s baštinom i ljepotama koju ima Trogir. U tijeku je arhitektonski natječaj i nadam se što skorijem početku radova. Nadam se da ćemo u naredne dvije godine dovršiti i obnovu kina i parka Garagnin čime bismo dobili jedan veliki (horti)kulturni pojas. Plan je tijekom 2020. s partnerima iz ŽUC-a izvršiti rekonstrukciju zapadnog ulaza u grad. Nadam se i da će projekt POS stanova do kraja mandata biti uznapredovao ili gotov. Generalno govoreći ciljevi su nam učiniti Trogir najpoželjnijim malim gradom na obali za sve generacije, iz kojeg nitko neće imati motiv iseliti jer će tu imati sve potrebno za ugodan život – mjesto u vrtiću, posao, sadržaje za mlade, skrb za stare..., a osim toga cilj nam je pozicionirati se kao kvalitetna turistička destinacija za kulturne turiste koji će dolaziti cijelu godinu. Naša pozicija, povijest, klima, prirodno okruženje i tradicija te ambicija mojih suradnika i mene mi daju optimizam da će tako i biti. (Marija Pulić Drljača)

Intervju, Trogir, Ante Bilić