Trećina gradova u Hrvatskoj su „prijatelji djece“ – što to zapravo znači?

Da bi jedna lokalna zajednica došla do statusa „prijatelj djece“, treba dostići zadovoljavajuće standarde skrbi za djecu u deset programskih područja, te razviti kvalitetnu suradnju između lokalne uprave, institucija, ustanova, organizacija civilnog društva kao i samih roditelja i djece u rješavanju problema, objašnjava Snježanom Krpes, tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatska, te navodi da 46 gradova i općina u kojima su osnovana i djeluju Dječja vijeća djeci daju mogućnost participiranja u odlučivanju i kreiraju klimu u gradovima i općinama gdje odrastaju

Program pod nazivom „Gradovi i općine – prijatelji djece“ u Hrvatskoj se provodi u kontinuitetu već sedamnaestu godinu, a nedavno je proglašen jednim od tri najbolja programa ove vrste u Europi. Akciju su 1999. godine, povodom desete obljetnice Konvencije UN-a o pravima djeteta – najvažnijeg svjetskog dokumenta za djecu, pokrenule i otada vode dvije udruge: Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, dok na lokalnoj razini, u gradovima i općinama, program vode koordinacijskih odbori (uz stalno pokroviteljstvo UNICEF-ovog ureda u Hrvatskoj). Vrlo brzo nakon službenog početka program je pobudio veliki interes gradova i općina koje su prepoznale važnost sustavne i dugoročne brige i ulaganja u svoje najmlađe stanovnike.

Cilj je „Gradova i općina-prijatelja djece“ motivirati tijela lokalne uprave i samouprave, stručne službe, ustanove za djecu, pravne subjekte, udruge građana te roditelje i djecu u lokalnim zajednicama da potpunije i brže ostvaruju prava i potrebe djece.

Tako su ovim programom obuhvaćena sva područja života djeteta u lokalnoj zajednici te se njegovom provedbom afirmira jedinstven pristup cjelokupne zajednice usmjerene na dobrobit djece. Hrvatski program razrađen je putem 123 zahtjeva u 10 područja važnih za život djece: Programiranje i planiranje za djecu, Financijska sredstva za djecu, Podrška i potpora udrugama za djecu, Dijete u sigurnom i zdravom gradu, Zdravlje djece, Odgoj i obrazovanje djece, Socijalna skrb za djecu, Kultura i šport za djecu, Slobodno vrijeme i rekreacija za djecu i Podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece.

Čakovec, Opatija, Rijeka, Varaždin i Zabok – prvi hrvatski gradovi 'prijatelji djece'

U program se dobrovoljno uključuju gradovi i općine, a trenutno u programu sudjeluje 117 gradova i općina od kojih njih 67 nosi prestižan naziv - prijatelj djece (prema redoslijedu proglašavanja od 2005.-2017.):

2005. Čakovec, Opatija, Rijeka, Skrad, Varaždin, Zabok;

2006. Brod Moravice, Dubrovnik, Kutina, Velika Gorica, Zagreb;

2007. Karlovac, Koprivnica, Ogulin, Požega, Pregrada, Valpovo;

2008. Delnice, Mali Lošinj;

2009. Čazma, Dugo Selo, Križ, Slavonski Brod i Šibenik;

2010. Krapina, Osijek, Prelog i Vrbovsko;

2011. Belišće, Gospić, Pleternica, Pula, Ravna Gora i Sisak;

2012. Buzet, Grubišno Polje, Labin, Radoboj, Stubičke Toplice, Vinkovci;

2013. Jastrebarsko, Mače, Rovinj, Tuhelj;

2014. Lovran, Mrkopalj, Nova Gradiška i Split;

2015. Lipik, Solin, Vidovec;

2016. Bedekovčina, Bjelovar, Crikvenica, Čabar, Fužine, Kanfanar, Samobor, Sveti Križ Začretje, Zlatar Bistrica;

2017. Lokve, Lepoglava, Ludbreg, Ozalj, Sračinec, Vodice, Petrinja.

Važno je istaknuti kako je upravo sudjelovanje djece u lokalnoj zajednici jedan od  važnih preduvjeta stvaranja prijateljskih zajednica za djecu, ali i općenito. Upravo lokalne zajednice predstavljaju najprikladniju razinu za poticanje i razvijanje aktivnog dječjeg sudjelovanja te upravo tako djeca odrastaju u odgovorne, tolerantne i humane osobe, a odrasli se potiču da slušaju i uvažavaju dječje mišljenje. Na taj se način ostvaruje veća tolerancija, razumijevanje, socijalna integracija i uključivanje, interkulturalnost te međugeneracijski dijalog svih članova u lokalnoj zajednici.

O programu „Gradovi i općine – prijatelji djece“ popričali smo sa Snježanom Krpes, tajnicom Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, koja nam je objasnila kako on funkcionira u praksi. Program se, naime, provodi poticanjem međusektorske suradnje u lokalnim zajednicama u korist djece, ocjenjuju se postignuti rezultati, medijski prati i informira o tome širu javnost te, nakon svega, Središnji koordinacijski odbor akcije dodjeljuje javna društvena priznanja u obliku postavljanja velike natpisne ploče na ulazima u gradove/općine koji/e ispune propisane programske zahtjeve i dostignu status „grad/općina – prijatelj djece“.

„Ostvarivanje programskih kriterija i dobivanje statusa „Grad/Općina-prijatelj djece“ vrlo su složeni. Da bi jedna lokalna zajednica došla do statusa „prijatelj djece“, treba dostići zadovoljavajuće standarde skrbi za djecu u svih deset programskih područja te razviti kvalitetnu suradnju između lokalne uprave, institucija, ustanova, organizacija civilnog društva kao i samih roditelja i djece u rješavanju problema“, objasnila nam je Snježana Krpes.

U praksi to znači, da provodeći program „Gradovi i općine-prijatelji djece“, odrasli trebaju analizirati stanje prava djece u svojim sredinama te planirati akcije za njihovo poboljšanje, izdvajati potrebna financijska sredstva i ulagati u djecu, poticati rad udruga i ustanova, osigurati preduvjete da se djeca osjećaju sigurno na ulicama, u školama, među svojim vršnjacima, kvalitetu i dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga, kvalitetno obrazovanje te kulturne, sportske, zabavne, rekreativne i ostale korisne sadržaje za razvijanje dječjih kreativnih i intelektualnih potencijala u slobodno vrijeme.

Na primjer, zahvaljujući akciji i suradnji lokalnih jedinica (gradova i općina) i Primorsko-goranske županije na području Gorskog kotara, revitaliziraju se društveni domovi i otvaraju logopedski kabineti, kako bi djeca i roditelji imali dostupnu uslugu logopeda na svojem području, a ne da svaki dan idu u Rijeku.

Također, uređuju se i opremaju dječja igrališta u brojnim gradovima i općinama, a može se vidjeti i trend koji pokazuje da sredstva koja izdvajaju za djecu ne padaju već stalno rastu.

Zanimljivo je da se potiče osnivanje i rad Dječjih gradskih i općinskih vijeća – organizirana aktivnost putem koje predstavnici djece mogu, na svoj način i u skladu sa svojom zrelošću i dobi iznositi svoja mišljenja, komentare, prijedloge i slično gradonačelniku/načelniku i vijećnicima o tome što oni misle i kako vide svoje lokalne zajednice u kojima žive, i to o onim pitanjima koja su djeci važna (život u školi, dovoljno igrališta, sadržaji kvalitetni u slobodno vrijeme i sl.). Na taj način trenutno 46 gradova i općina (u kojima su osnovana i djeluju Dječja vijeća) daju mogućnost djeci za participiraju u odlučivanju i kreiraju klimu u gradovima i općinama gdje odrastaju.

Svakako treba spomenuti i Naj-akciju, akciju kojom se određenoj skupini djece nastoji uljepšati neki segment života. Naime, u 15 godina od kada ova akcija traje, provedeno je oko 700 Naj-akcija – ekoloških, preventivnih, humanitarnih, vezani uz sigurnost djece u prometu, zdravstvenih, edukativnih, sportskih, za zaštitu i očuvanje tradicije i sl.

Posebno se potiču lokalne zajednice da pomažu ranjivim skupinama djece i njihovim obiteljima, integrirajući ih u život zajednice te da kod donošenja odluka odrasli uvažavaju mišljenje djece, razvijajući različite modele aktivnog sudjelovanja djece. U okviru programa posebno su razvijeni modeli aktivnog sudjelovanja djece u životu svojih lokalnih zajednica, kao što su Dječja vijeća, Dječji forumi, poruke djece odraslima, konzultacije djece s gradonačelnicima/načelnicima, nastali iz aktivnosti  Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske.

„Koliko gradovi i općine uspijevaju u dostizanju kriterija iz programa „Gradovi i općine – prijatelji djece“ ovisi o nizu čimbenika i specifičnostima pojedinih lokalnih sredina. Međutim, primjeri gradova i općina koji su dostigli status „prijatelj – djece“, bez obzira na njihovu veličinu ili gospodarsku razvijenost pokazuju da su to postigli zahvaljujući dobro uređenim lokalnim upravama, velikom broju udruženja i udruga, mnoštvu kulturnih, sportskih, ekoloških, preventivnih akcija za djecu i mlade te međugeneracijskom solidarnošću i volonterskom radu članova zajednice. Stoga, titula “prijatelj – djece” prije svega je svojevrsna motivacija gradovima i općinama“, zaključila je tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, Snježana Krpes.

Zbog svojeg značaja u ostvarivanju nacionalnih mjera djelovanja za djecu u Hrvatskoj, ova je Akcija uvrštena u Nacionalnu strategiju za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014.-2020., a od kraja 2008. godine Središnji koordinacijskih odbor se uključio i u rad Europske mreže gradova prijatelja djece (EN CFC). Kvalitetu i pozitivne efekte ovog programa prepoznala je i Hrvatska zajednica županija, te se od 2016. godine razvija i implementira projekt „Županije-prijatelji djece“, u koji je trenutno uključeno 10 županija, a u svibnju ove godine očekuju se i prva proglašenja „Županija-prijatelja djece“.

Na svečanosti povodom 15 godina Hrvatske zajednice županija održanoj u Saboru, županima Zlatku Komadini i Željku Kolaru uručena je povelja za dobivanje statusa Županija-prijatelj djece, a Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska županija time su postale prve hrvatske županije – prijatelji djece.

(gradonačelnik.hr)

Gradovi prijatelji djece