Krešo Beljak

Status trećeg najboljeg grada za život u Hrvatskoj kruna je našeg rada i truda, ali za njega su najzaslužniji naši građani

Već tri godine samoborski učenici imaju besplatne udžbenike, podigli smo naknade za opremu novorođenog djeteta, a imamo i jako dobro razrađen sustav stipendiranja. Uz božićnice, naši umirovljenici dobivaju i uskrsnice, a ubuduće božićnicama namjeravamo pomoći i osobama s invaliditetom koje su radno nesposobne kako bismo pomogli najugroženijim skupinama, najavljuje gradonačelnik Beljak

Grad Samobor jedan je od tek nekoliko gradova koji su u našem izboru za najbolje gradove ušli u top 10 u sve tri kategorije, dok se u kategorijama gospodarstvo te kvaliteta života, što smatramo 'nagradom svih nagrada', plasirao na drugo, odnosno treće mjesto. O projektima i mjerama zahvaljujući kojima je Samobor i ovim izborom potvrdio svoj status jednog od najpoželjnijih mjesta za život u Hrvatskoj, kao i planovima za iduću proračunsku godinu, razgovarali smo s gradonačelnikom Krešom Beljakom.

G. Beljak, Grad Samobor i u našem je izboru najboljih gradova potvrdio svoj status jednog od najuspješnijih i za život najboljih hrvatskih gradova. Što je ključno za postizanje ovako dobrih rezultata, koji je recept za uspjeh?

- Na prvom mjestu moram istaknuti kako sam iznimno ponosan na status trećeg najboljeg velikog grada za život, ispred Zagreba i mnogih drugih gradova. To je na neki način kruna našeg rada i truda u vođenju grada, ali prije svega priznanje Samoborcima koji su i najzaslužniji za ovakav status.

Svakako je najvažniji pokazatelj porast broja stanovnika što zahvaljujemo doseljavanju, ponajviše mladih obitelji, a to rezultira i povećanjem broja djece u vrtićima i školama. Uz to, Samobor se ne bori s velikom nezaposlenošću, a i jedini smo veliki grad bez prireza. Puno puta sam rekao da je to najmanje zasluga politike i bilo bi pretenciozno tvrditi da sam tako i ja zaslužan. Za to su prije svega zaslužni samoborski poduzetnici, nešto zahvaljujemo i geografskom položaju, a tu je i stoljetna tradicija poslovanja u Samoboru. Sve to skupa, uz upravu kojoj sam na čelu i koja ima sluha za određene probleme, uz ovlasti koje ima i koje su takve male kakve jesu, funkcionira na način da smo već niz godina u vrhu Hrvatske praktički po svim kriterijima.

Koliko u jednom tako uređenom i stabilnom gradu kao što je Samobor ima prostora za napredak i gdje ga Vi vidite, na što ćete se fokusirati u narednom razdoblju?

- Prostora za napredak uvijek ima i mora biti. Situacija u Hrvatskoj puno je lošija nego bih ja to htio, a isto tako ni u Samoboru nije idealna, iako je znatno bolja od prosjeka. Svakako moramo i u narednom razdoblju voditi veliku brigu o rekonstrukciji i održavanju naših dotrajalih prometnica, no prioritet će biti poboljšavanje sustava javnog gradskog prijevoza, što postaje sve veći izazov, kao i zadržavanje visokog standarda, odnosno nadstandarda ulaganja u sport, kulturu, obrazovanje.

Samoborci čekaju novi bazen, u 2019. ćemo nastaviti s izradom dokumentacije za prijavu izgradnje bazena na EU fondove, a nadamo se kako ćemo uskoro i realizirati taj veliki projekt.

Samobor je drugi najbolji veliki grad u Hrvatskoj kada je u pitanju gospodarstvo. Kojim mjerama potičete poduzetnike i privlačite investicije i planirate li neke novosti u tom segmentu?

- Drago mi je da smo i po ovom kriteriju u samom vrhu, i to odmah nakon Varaždina, koji svakako možemo usporediti sa Samoborom po bogatoj obrtničkoj tradiciji, turističkom potencijalu i gospodarskom razvoju. Moram tu napomenuti kako su za to najzaslužniji naši obrtnici i poduzetnici, a Grad prepoznaje njihove napore i podržava ih nizom mjera. Za te mjere ulaganja u gospodarstvo izdvaja se više od 800.000 kuna godišnje u potporama, u razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj ulaže se više od 1,2 milijuna kuna, tu su i mjere poticanja razvoja turizma u što se ulaže više od 2,1 milijuna kuna godišnje.

Početkom godine objavljen je podatak po kojem je broj nezaposlenih u Samoboru u ožujku bio najniži u posljednjih 18 godina. S obzirom da stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u zadnje vrijeme, zbog masovnog iseljavanja, i nije najreferentniji podatak, zanima nas je li to dobra ili loša vijest kada je Samobor u pitanju? Imate li neke svježije podatke kada je u pitanju zapošljavanje, kakvi su trendovi?

- U Samoboru bilježimo konstantan pad broja nezaposlenih, no ujedno i porast broja stanovnika, što je za nas izvrsno, no nažalost puno drugačije od tužne hrvatske realnosti. Prema posljednjim podacima, u rujnu je u Samoboru bilo 806 nezaposlenih osoba, dok su u istom periodu prošle godine registrirane 953 nezaposlene osobe. Bilježimo i 113 stanovnika više nego u prošloj godini, a prema podacima MUP-a i broj stanovnika kontinuirano raste.

U prošloj godini ste, uz pad broja nezaposlenih, imali i povećanje broja obrta. Što kažu brojke za ovu godinu?

- Bilježimo i porast broja obrta koji u lipnju ove godine iznosi 806, dok je prošle godine obrta bilo 772, te govorimo o većem broju otvorenih nego zatvorenih obrta. Ukupan broj trgovačkih društava je 1150. Samobor je grad iznimno bogate obrtničke tradicije pa sam kao Samoborac sretan što se današnja slika popravlja, iako je to još daleko od onoga što bismo htjeli. Nadam se da će se s državne razine prepoznati važnost malih obrta za gospodarski razvoj zemlje te da će se obrtnicima pružati novi poticaji, a ne novi nameti.

U kojoj je fazi projekt Mali tehnopolis i kako će on pridonijeti poduzetničkoj slici grada?

- Novi zamah samoborskom gospodarstvu dat će 21,6 milijuna kuna vrijedan projekt Mali tehnopolis Samobor za koji je Grad Samobor dobio 19,4 milijuna kuna iz Europskih fondova. Projekt obuhvaća rekonstrukciju dvije zgrade u bivšoj vojarni, nabavu najnovije 3D opreme te regionalni poduzetnički centar i inkubator za nove (start-up) i postojeće poduzetnike. Bit će tu puno prilika za napredak projekata, ali i otvorene nove mogućnosti za mlade koje želimo poticati na samostalnost te im u tome biti podrška.

Po našem istraživanju ste treći grad u Hrvatskoj kada je u pitanju kvaliteta života građana, a tome najbolje u prilog govori i činjenica da, za razliku od većine, nemate problema s negativnim demografskim trendovima već bilježite porast broja djece i sve veće doseljavanje. Imate li kakve aktualne brojke i podatke o tome?

- Kao što sam već spomenuo, broj stanovnika kontinuirano raste, ove godine bilježimo stotinjak stanovnika više nego lani. Zanimljivo je da je u Samoboru na prvi dan škole ove godine bilo nešto manje učenika, no već sad ta se brojka gotovo izjednačila s prošlogodišnjom, što je još jedan dokaz povećanog doseljavanja. Svakako je jedan od razloga to što Samobor, za razliku od Zagreba, nema prirez, no glavni „mamac“ je ipak kvaliteta života koja je na zavidnoj razini.

Planirate li u proračunu za iduću godinu neke nove mjere kojima ćete dodatno podići kvalitetu i standard života građana i tako postati još privlačnija destinacija za život mladih obitelji?

- Moram reći kako smo standard podigli jako visoko, a tu ćemo ga i zadržati. Već tri godine samoborski učenici imaju besplatne udžbenike, uz božićnice naši umirovljenici dobivaju i uskrsnice, podigli smo naknade za opremu novorođenog djeteta, a moram reći i kako Samobor ima jako dobro razrađen sustav stipendiranja. Ubuduće božićnicama namjeravamo, uz umirovljenike, pomoći i osobama s invaliditetom koje su radno nesposobne kako bismo pomogli najugroženijim skupinama.

Isto tako, u 2019. rastu izdvajanja za sport zbog pred olimpijskih programa, ali i za kulturu, osobito nakon ulaganja u novu kino dvoranu i centar za mlade, što naravno podiže troškove održavanja, ali i realizacije novih programa.

Koji su ključni planovi i projekti za iduću godinu, što građani mogu očekivati?

- Projekti Grada Samobora ostaju na bazi prijašnjih godina, s tendencijom ulaganja u već započeti projekt izmjene kompletnog sustava LED rasvjete na području Samobora, ukupne vrijednosti oko 18 milijuna kuna. Nadamo se da će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike napokon raspisati natječaj za gospodarenje otpadom za koji smo u potpunosti spremni, a aplicirali bismo s projektom izgradnje sortirnice i kompostane te uređenja sustava upravljanja glomaznim otpadom. Taj je projekt vrijedan oko 30 milijuna kuna. Planiramo sredstva za završetak projektne dokumentacije za izgradnju bazena i dokumentaciju za izgradnju dječjeg vrtića u Pavučnjaku, ali i uređenje kupališta na Vugrinščaku. Naravno, sve to uz ulaganja u komunalnu infrastrukturu, planiramo nastavak izgradnje sustava fekalne kanalizacije te ulazak u projekt zajedničke aglomeracije (pročišćavanja otpadnih voda) s Gradom Zaprešićem.

Što kažu brojke iz izvršenja proračuna za prošlu godinu i prvih šest mjeseci ove godine, kakvo je stanje gradskih financija?

- Svi prihodi u proračunu pune se predviđenom dinamikom. Stanje je dakle stabilno, a proračun ostaje na bazi ovogodišnjeg, s manjim odstupanjima.

Jedan ste od tek 28 gradova, a pritom jedini veliki grad, koji nije uveo prirez. Koliko vam taj novac nedostaje u prihodovnim stavkama i kako ga kompenzirate?

- Samobor je jedini veliki grad bez prireza, a tako će i ostati. Zasigurno da taj novac u proračunu nedostaje, no našli smo način da taj „gubitak“ nadoknadimo iz drugih izvora prihoda grada.

Prošlo je nešto više od godinu dana Vašeg trećeg mandata na čelu Samobora. Kako biste ocijenili proteklu godinu, jeste li zadovoljni rezultatima i što biste istaknuli kao najvažnije od svega učinjenoga?

- Kao što sam već rekao, nikad nisam u potpunosti zadovoljan jer vjerujem da uvijek može i mora biti bolje. No, ne mogu biti nezadovoljan. U 2017. i 2018. godini otvorili smo novouređenu kino dvoranu, najveći centar za mlade u Hrvatskoj, novu zgradu dobili su samoborski vatrogasci, dograđen je dječji vrtić u Bregani, obnovljene prometnice u gradskom centru.

I dalje ističem kako možda i najvećim postignućem smatram revitalizaciju prostora bivše vojarne jer se bojim i pomisliti što bi se s tim prostorom dogodilo da ga Grad nije uspio dobiti na upravljanje. (gradonačelnik.hr)

intervju, Krešo Beljak, Samobor