GRADOVI PRIJATELJI DJECE 4.

Solin, Bjelovar, Ludbreg, Samobor i Kutina –Suradnja djece i vlasti, socijalna osjetljivost i grad bez prireza

Nakon što smo se pozabavili temom „Gradova prijatelja djece“, i pokazali kako su trećina gradova u Hrvatskoj „prijatelji djece“ – i što to zapravo znači – odlučili smo detaljnije istražiti najistaknutije gradove po tom pitanju te napraviti još jedan serijal tekstova u kojem ćemo prikazati gradove i njihove politike usmjerene prema svim područjima života djeteta u lokalnoj zajednici. Tako donosima kronološki prikaz gradova koji su se priključili ovoj akciji i njihove najzanimljivije priče. Nakon što smo se dotakli pripadnika „starije garde“ gradova prijatelja djece – Opatije, Velike Gorice, Karlovca i Malog Lošinja, a zatim i Slavonskog Broda, Šibenika i Belišća, pa posljednje predstavljenih Gospića, Pule, Jaske i Splita, u zadnjem tekstu iz ovog serijala izdvajamo Solin, Bjelovar, Ludbreg, Samobor i Kutinu.

Solin – Populacijski najmlađi grad u Hrvatskoj

Grad Solin ne samo da je grad bogat kulturnom baštinom, već njegovo bogatstvo proizlazi i iz stoga što prema popisu stanovništva, populacijski najmlađi grad u Hrvatskoj. Prosječna starosna dob stanovnika iznosi 35,4 godine, a indeks vitalnosti stanovništva 2,1, što uvelike doprinosi tituli koju Solin s ponosom nosi posljednjih godina - Grada prijatelja obitelji, od 2009., i Grada prijatelja djece, od 2015.

Solin je grad djece i mladih, a da titule nisu samo deklarativne naravi potvrđuje niz socijalnih i pronatalitetnih mjera među kojima je i odluka o dodjeli novčane potpore roditeljima za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta od prve do treće godine života djeteta te odluka o mjesečnoj financijskoj pomoći obiteljima s četvero i više djece. Pri tom valja spomenuti kako su ovom odlukom prethodno bile obuhvaćene obitelji s petero i više djece, ali je, od 1. siječnja ove godine odluka dodatno proširena.

Nadalje, do 1. siječnja 2017. visina naknade za obje spomenute mjere iznosila je 500 kuna mjesečno, a nakon navedenog datuma povećana je na 700 kuna mjesečno.

Prema podacima Upravnog odjela za javne djelatnosti Grad je u 2017. za ove dvije mjere izdvojio ukupno 820 tisuća kuna proračunskih sredstava. Pri tom je u dijelu koji se odnosi na porodiljne naknade evidentirano 78 korisnika za koje je izdvojeno 530 tisuća kuna dok je drugu spomenutu mjeru koristilo 36 obitelji, a ukupno izdvajanje iznosilo je 290 tisuća kuna.

U 2018. je za ove dvije mjere predviđeno izdvajanje od 1,3 milijuna kuna, od kojih se 600 tisuća odnosi na porodiljne naknade, a preostali dio na obitelji s četvero i više djece. Naime, već smo spomenuli da je navedena mjera od 1. siječnja 2018. proširena što je znatno povećalo broj korisnika. Tako su u prva tri mjeseca pravo na ovu naknadu ostvarile čak 72 obitelji. Povećan je i broj korisnika porodiljne naknade od 1. do 3. godine života djeteta te ju je u prvom tromjesečju 2018. koristilo 86 obitelji.

Solin broji oko 6.500 djece na svom području (odnosno mladih do 18 godina) od ukupno 25.896 stanovnika po popisu Državnog statističkog zavoda iz 2016. godine, a zbog velikoga prirasta Solin je prisiljen graditi još jednu osnovnu školu. Dok Hrvatska, kako navode, gubi 60-tak razreda Grad Solin je otvorio vrata OŠ kraljice Jelene 2007.godine, a četvrta osnovna škola na području Grada, OŠ Ninčevići, čeka otvaranje za novu školsku godinu 2018./ 2019. No, to nije sve – pogledavši unazad posljednjih desetak godina u prosjeku je gradonačelnik Solina presijecao i otvarao vrata bar jednoga dječjega vrtića godišnje, no ni to ne zadovoljava potrebe.

Problem nedostatka vrtićkih kapaciteta se namjerava riješiti izgradnjom dva velika vrtićka centra u naselju Priko Vode u kojem će biti 130 novih mjesta za predškolsku djecu. Drugi vrtićki centar će biti u sklopu poslovne zgrade u Rupotini gdje će se nalaziti tri odgojne skupine s oko 80 novoupisane djece. U sklopu centra bit će i prostorije mjesnog odbora, ambulante i knjižnice“, objašnjava gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Na razini Splitsko-dalmatinske županije, Solin je prepoznat kao grad koji predvodi idejama, programima i akcijama koje se odnose na pomoć obiteljima. Ulaže značajna sredstva u uređenje i opremanje prostora u kojem bi stručnjaci raznih profila provodili savjetodavni i terapijski rad s obiteljima u krizi kao i u preventivne programe za mlade.

Solin je tako i jedan od rijetkih gradova u zemlji koji ne ograničava broj stipendija nego ih dodjeljuje svim učenicima i studentima koji zadovolje određene uvjete, prošle godine brojka stipendista iznosila je 141 učenik i student. Za predškolski odgoj izdvajamo 24.718.000 kuna ili 22,30% . Financiramo i rad privatnih vrtića na svojem području s 2.310.000 kuna te osobne asistente u vrtićima i školama“, nabraja gradonačelnik Ninčević, naglašavajući koliko je nužno osluškivati potrebe sugrađana te dodaje. „Ako uzmemo sufinanciranje obitelji roditelja na porodiljnom dopustu za djecu od prve do treće godine života za obitelj s četvero i više djece i povučemo crtu do djetetove 10 godine života, a ova mjera vrijedi do njegove 18 godine starosti, Grad Solin će na račun obitelji u deset godina isplatiti 115.000 kuna“, objasnio je gradonačelnik Ninčević.

Bjelovar – Sustavno podizanje kvalitete uvjeta života i sadržaja za djecu

Grad Bjelovar ponosno nosi titulu „Grad prijatelj djece“ od 2016. godine, a svakodnevno se trudi unositi novosti, kvalitetne promjene, ali i pratiti trendove kako bi djeci i mladima omogućili što bolje i sretnije djetinjstvo i mladost. Poznato je da je konačni cilj akcije, odnosno globalne inicijative UNICEF-a „Gradovi prijatelji djece“ koja je pokrenuta 1996. godine s ciljem stvaranja gradova po mjeri djece,  motivirati odrasle u gradovima i općinama Hrvatske da potpunije ostvaruju prava i potrebe djece priznate u Konvenciji UN-a o pravima djeteta. Sukladno tome, Grad neprestano ulaže u usluge za djecu, sigurno i zdravo okruženje, zdravlje, obrazovanje, kulturu, sport, slobodno vrijeme djece i mladih te daje podršku roditeljima u njihovu odgoju kako bi budućim naraštajima osigurali što bolje i ljepše djetinjstvo. U svemu tome aktivne su i mnoge bjelovarske ustanove, udruge, institucije te pojedinci koji se trude ići u korak s vremenom i potrebama naše djece i mladih. 

Ukratko, sudjelujemo zajedno u izgradnji boljega života za one na kojima ostaje budućnost“, rekao je uvodno gradonačelnik Dario Hrebak. „Ovu titulu važno je zadržati, odnosno zadržati postojeću kvalitetu ponude za djecu i mlade u gradu te je sustavno nadograđivati. Trudimo se, slušamo djecu u njihovim potrebama i vjerujemo da u tome i uspijevamo. Također, slušamo i roditelje kako bi uskladili potrebe obiju strana“, objašnjava Hrebak. Tako je, samo u ovoj godini, Grad snizio cijene vrtića, odnosno najveći iznos koji roditelji plaćaju iznosi 600 kuna. U zimskom su razdoblju svim predškolcima koji pohađaju vrtiće osigurali besplatnu školu klizanja, a osnovnoškolcima omogućili besplatne termine na klizalištu koje je bilo postavljeno u središtu grada. Nakon toga, za vrtićarce je osigurana i besplatna Mala škola plivanja u cilju oslobađanja straha od vode, a iako to nije bio prvotni cilj, većina djece naučila je i plivati. U planu su i daljnji dodatni sadržaji za vrtiće, a želja je uvesti i popodnevnu smjenu u vrtiće koja bi za roditelje bila besplatna. Sve nabrojeno samo je dio brojnih aktivnosti Grada u suradnji s gradskim ustanovama i udrugama koje potvrđuju zasluženu titulu „Grad prijatelj djece“.

U demografskoj strukturi Grada Bjelovara, od 40.276 stanovnika, više od 10.000 osoba je mlađe od 18 godina. Za tu populaciju djece i mladih Grad izdvaja znatan novac za obrazovanje, ali i organizaciju i provođenje slobodnog vremena, a sve u svrhu stjecanja znanja i vještina te njihovog psihofizičkog razvoja. Na projektu stjecanja statusa „Grad prijatelj djece“ Bjelovar je radio pune tri godine kako bi stvorio uvjete potrebne za kandidaturu. U skladu s tim, 2013. godine osnovan je Koordinacijski odbor za stjecanje statusa Grad-prijatelj djece i Dječje gradsko vijeće Grada Bjelovara kao oblik participacije djece u lokalnoj zajednici. Na taj način djeca i mladi mogu javno iznositi svoje želje, prijedloge, mišljenja, kritike te odašiljati poruke odraslima kako bi ih uvažili pri donošenju odluka važnih za život i razvoj djece.

Tijekom 2014. i 2015. godine Dječje gradsko vijeće Grada Bjelovara osmišljavalo je aktivnosti vezane uz ostvarivanje kvalitetnijeg života djece i mladih. Primjerice, organiziran je maskenbal, različite radionice u povodu praznika i blagdana te drugih važnijih datuma u zemlji i svijetu, sudjelovali su u provođenju Dječjega tjedna i Festivala zabave i druženja (ZID festival), sudjelovali su u akciji „Zelena čistka“, ali i u akciji „Dobar kao Hlapić“ i nagradnom natječaju „Mali ljudi, velika djela – ponos Bjelovara“ što je priznanje za dobra dječja djela.

Još jedan oblik sudjelovanja djece u radu lokalne zajednice dogodio se 2015. godine kada je osnovan Dječji forum „Bijeli vitezovi“ pri Društvu Naša djeca Bjelovar. Forum čine mali vijećnici iz prošloga saziva Dječjeg gradskog vijeća i njihovi prijatelji, koji su voljni doprinositi svojoj zajednici i stvaranju boljega života u gradu za djecu i mlade.

Titula Grada-prijatelja djece za Grad Bjelovar doista znači puno. Riječ je o najvećem društvenom priznanju svima koji u gradu rade s djecom i za djecu. To nije titula samo Grada Bjelovara kao jedinice lokalne samouprave, već doista svih predstavnika udruga, ustanova, nastavnika, odgajatelja, voditelja i sličnih koji su svoj život i slobodno vrijeme posvetili onima na kojima svijet ostaje – našoj budućnosti, našoj djeci i mladima“, zaključio je gradonačelnik Hrebak.

Ludbreg – Socijalno osjetljiv grad

Grad Ludbreg se Odlukom Gradskoga vijeća 2016. godine i formalno uključio u akciju „Gradovi i općine prijatelji djece“, iako je on već i ranije neformalno svojim djelovanjem bio – može se reći – prijatelj djece.

Iz godine u godinu Grad kontinuirano ulaže u odgoj, sufinanciranje boravka djece slabijeg imovnog stanja u dječjim vrtićima, edukaciju odgajatelja, edukativnih programa u dječjim vrtićima, stipendiranje učenika, sufinanciranje prijevoza učenika iz osnovne i srednje škole, djece s posebnim potrebama, pomoć kod kupnje školskog pribora, prehranu učenika u osnovnoj školi, natjecanja, sport, produženi boravak, školu plivanja, različite programe u Gradskoj knjižnici i čitaonici, dodjelu jednokratnih novčanih naknada za novorođenu djecu, programe udruga civilnog društva koje rade sa djecom, itd. Usto, Odsjek za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte kontinuirano prati objavljene natječaje za različite projekte i programe pa tako i za djecu, za udruge, kao i za obrazovne ustanove.

Od 2016. godine svako naselje ima barem jedno dječje igralište, a posebnu pažnju posvećujemo i djeci koja su u lošijem položaju od ostalih te je stoga Grad postavio i dvije sprave za djecu i u Romskom naselju.

Krajem 2016. godine Gradsko vijeće Grada Ludbrega donijelo je Odluku o osnivanju Zaklade za pomoć Ludbrega čija je temeljna svrha osnivanja promicanje interesa djece i mladih, pružanje pomoći roditeljima, opremanje dječjih igrališta (u 13 naselja postavljena su 22 dječja igrališta), itd.

Posljednjih godina Grad Ludbreg dodjeljuje posebna priznanja mladim učenicama i učenicima osnovne, srednje i glazbene škole što je kruna svih ulaganja u školstvo i obrazovanje, a koji su postali prioritet ovoga Grada. Također, potiče se rad, zalaganje i učenje dodjelom učeničkih i studentskih stipendija, a uoči božićno-novogodišnjih blagdana, dodjeljuju se jednokratne novčane pomoći.

U Ludbregu u 3 dječja vrtića polazi 330 djece, a sam boravak djece u dječjim vrtićima Grad od 2018. sufinancira sa 61,5% ekonomske cijene koja za 2018. iznosi 1300 kn (800,00 kn po djetetu), a sufinancira se i boravak djece slabijeg imovinskog stanja u dječjim vrtićima, predškola te prijevoz učenika osnovne i srednje škole.

Također, Ludbreg nije zaboravio i na one najmanje, pa tako postoje i novčane pomoći za novorođenčad: 1. dijete 1.200. 2. dijete 1.500, a 3. i svako sljedeće dijete dobije 2.000 kuna.

Smatramo da je temelj za promjene poboljšanje uvjeta života naših sugrađana, a kako jednostavnije ostvariti taj cilj nego kroz pomoć djeci, odnosno obiteljima. Želimo biti Grad koji je povezan s ljudima koji u njemu žive, socijalno osjetljiv grad u kojem smo svi jednaki i imamo iste mogućnosti, centar pozitivnih promjena jer ipak mi jesmo centar svijeta“, objasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Samobor – Idealni uvjeti za miran i ispunjen obiteljski život

Grad Samobor uspješno je ostvario programske zahtjeve i propozicije programa Gradovi i općine – prijatelji djece te tako od 2016. godine i službeno nosi ovu titulu.

Samobor se u ovu akciju uključio još 2013. godine, a u sklopu akcije uloženo je puno truda, ali i financijskih sredstava za poboljšanje statusa djece i obitelji. Među najznačajnijim postignućima ističe se činjenica da Samobor nema prireza, što potiče doseljavanje mladih obitelji koje ovdje pronalaze sve što im je potrebno za miran, ali ispunjen život. Počevši od kulture, sporta, odgoja i obrazovanja, slobodnih aktivnosti, dječjih igrališta i slično.

U sklopu akcije znatno su povećana izdvajanja za djecu iz gradskog proračuna, a to se najviše očituje u besplatnim udžbenicima za sve osnovnoškolce, povećanjem naknada za opremu novorođenog djeteta, povećanjem broja pomoćnika u nastavi, ali i znatnim ulaganjima u infrastrukturu – izgradnjom i uređenjem vrtićkih i školskih objekata, novih sportskih dvorana, dječjih igrališta, trgova i parkova. Organiziran je i produženi boravak za učenike prvih, drugih i trećih razreda osnovnih škola, a čak četiri od pet škola ima organiziran produženi boravak. Također, prilikom uređenja dječjih igrališta, vodi se briga o prilagodbi igrala djeci s posebnim potrebama.

Povećan je i broj stipendija Grada Samobora koje se dodjeljuju učenicima slabijeg imovinskog statusa, kako bi se najugroženiju djecu potaknulo na daljnje školovanje. Grad podržava program Udruge IDEM za djecu s teškoćama u razvoju, osigurava se rad produženog boravka za učenike nižih razreda osnovnih škola te pomoć za socijalno ugrožene obitelji. U sklopu projekta Vjetar u leđa, sufinanciranog sredstvima EU, povećan je broj pomoćnika u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju, a u školskoj godini 2017./2018. Gradu Samoboru odobren je EU projekt Priprema, pozor, gablec kojim se osigurava prehrana u školi za djecu koja žive u siromaštvu ili im prijeti siromaštvo.

Grad sufinancira i školu u prirodi, maturalna putovanja, ljetovanja za djecu slabijeg imovinskog statusa, program predškolskog odgoja za djecu s teškoćama u razvoju te božićne poklone za djecu iz obitelji slabijeg imovinskog statusa.

Neki od najznačajnijih infrastrukturnih projekata svakako su sljedeći: 2013. godine uloženo je 6.500.000 kuna u izgradnju vrtića u vojarni (čime su ukinute liste čekanja), 2016. godine otvorena je nova dvorana u sklopu osnovne škole vrijedna 9 milijuna kuna, a posljednji projekt, onaj iz 2016., je Centar za mlade u koji je uloženo 5 milijuna kuna.

Svakako detaljnije treba spomenuti i mnoge poticajne mjere kojima se – između ostalog –  utječe i na porast stope prirodnog priraštaja: novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta –Samobor je u 2015. godini povećao naknadu za opremu novorođenog djeteta, sad iznosi 1.500 za prvo, 3.000 za drugo i 10.000 kuna za treće i svako sljedeće dijete.

Tu su i besplatni udžbenici – u proračunu za 2016. godinu Grad Samobor izdvojio je 3 milijuna kuna za kupnju besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola na području Grada Samobora. Do sad je ova pomoć iznosila 300 kuna po učeniku za obitelji slabijeg imovinskog statusa, a u 2017. i u 2018. godini u Proračunu se i dalje osiguravaju sredstva za besplatne udžbenike.

Veoma važna stvar je i jednaka razina cijene dječjeg vrtića – usprkos poreznoj reformi, Grad Samobor nije podizao cijenu dječjih vrtića na svom području. Cijena roditeljske uplate za redovni 10-satni program od 1. rujna 2010. godine iznosi 580 kuna, a neke kategorije roditelja imaju pravo na umanjenje osnovne cijene: korisnici dječjeg doplatka, samohrani roditelji, roditelji čije dvoje i više djece pohađa vrtić, roditelji invalidi Domovinskog rata s postotkom invalidnosti 90% na više, roditelji korisnici minimalne zajamčene naknade, roditelji djece s teškoćama u razvoju. U vrtić su upisana sva prijavljena djeca koja ostvaruju uvjete, ali zbog povećanja broja djece planira se ulaganje u izgradnju novog vrtića

Subvencioniranje roditelja u predškolskim ustanovama drugih osnivača na području Grada Samobora i drugih jedinica lokalne samouprave te u obrtima za čuvanje djece također je prisutno – Samobor sufinancira roditelje s 1.000 kuna mjesečno za cjelodnevni program za dijete koje ima prebivalište na području Grada Samobora. Tu je i sufinanciranje programa predškolskog odgoja za djecu s poteškoćama u razvoju – programi rada za djecu s teškoćama u razvoju provode se uključivanjem djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom, odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom te specijalizirane ustanove.

Svakako treba spomenuti kako je Samobor je među najsigurnijim gradovima u Hrvatskoj – sukladno istraživanju koje provodi časopis Zaštita i Ekonomski institut Zagreb, a na temelju podataka MUP-a, Samobor je na samom vrhu najsigurnijih gradova u Hrvatskoj. U 2015. godini Samobor je na trećem mjestu, a u godinama prije toga na drugom.

Uređeno je i nekoliko novih dječjih igrališta, a neka od njih i sukladno željama djece izrečenima na zajedničkim sastancima.  Pokrenuti su novi programi za vrijeme školskih praznika – Ljeto u Samoboru, zimski i ljetni Sportko, Knjižni i filmski Odmorko te su obilježeni značajni datumi prema smjernicama Saveza društava Naša djeca Hrvatske. Drugim riječima, kroz Proračun grada Samobora kontinuirano se podržava rad udruga koje provode aktivnosti i programe za djecu.

Ali, što na to sve kažu djeca? Rezultati provedene ankete pokazuju kako čak 97% djece kaže kako je lijepo živjeti u gradu, a više od 92% u Samoboru se osjeća sigurno. Samoborce smatraju ugodnim i prijateljskim sugrađanima (85%), a sigurnost u prometu velikom. (80%). U slobodno vrijeme mogu izabrati raznolike aktivnosti, a rado izabiru sport i kulturu. Naši najmlađi sugrađani jako su zadovoljni i životom u svojim obiteljima (96%) čiji se članovi dobro slažu (93%), a roditelji ih dobro razumiju.

Najveće je postignuće jednog gradonačelnika stvoriti okruženje u kojem su zadovoljni djeca i mladi, a dobivanje statusa Grada – prijatelja djece samo je potvrda kako je Samobor grad po mjeri djeteta, grad po mjeri čovjeka. Ovaj status rezultat je kontinuiranog rada i ulaganja, no i poticaj da na najbolji mogući način nastavimo raditi za dobrobit naše djece i omogućimo im kvalitetan rast i razvoj u njihovom gradu.“, rekao je ovom prilikom gradonačelnik Krešo Beljak.


Kutina: Dječje vijeće kao 'nadzorni organ'

Grad Kutina službeno je postao Grad prijatelj djece 18.studenoga 2006. godine, kada je i osnovan Koordinacijski odbor Kutina-Grad prijatelj djece koji donosi Plan i program rada u kojem su obuhvaćene sve aktivnosti koje se odnose na rad s djecom i za djecu na području Grada Kutine. Sadržaji programa usklađeni su s deset propisanih programskih područja. Članovi Koordinacijskog odbora ,predstavnici su ustanova i udruga koje prate rad s djecom i za djecu.

Grad Kutina tijekom svih godina od dobivanja prestižnog naslova nizom mjera skrbi o djeci i mladima na svom području kroz aktivnu suradnju s udrugama i ustanovama Grada čije programe i projekte za djecu Grad financira .

Grad osobito podržava Udruge za djecu s teškoćama u razvoju i financira njihove projekte, rad logopeda, besplatan prostor za provođenje planiranih aktivnosti . Kako bi se za djecu s poteškoćama u razvoju omogućili kvalitetni uvjeti za praćenje i sudjelovanje u nastavi, projektom „Zajedno do znanja II“ osigurano je 27 pomoćnika u nastavi za 27 djece. U jednoj od osnovnih škola grada organiziran je Poseban odjel za učenike s teškoćama u razvoju koji polazi 22 učenika.

Grad aktivno podupire dječju participaciju i njihovo aktivno uključivanje u unapređenje života djece i mladih u gradu. Upravo s tim ciljem osnovano je 2009. Dječje gradsko vijeće u čiji rad je uključeno 10 učenika ,predstavnika osnovnih škola s područja grada. Svojim programom Dječje gradsko vijeće radi na povećanju kvalitete života djece u zajednici. Jedna od značajnijih aktivnosti Dječjeg gradskog vijeća je projekt Sigurna igrališta kroz koji mali vijećnici prate stanje dječjih i školskih igrališta u gradu čije popravke i održavanje financira Grad.

Briga o djeci počinje već u najranije doba ,njihovim rođenjem. Značajno je istaknuti naknade za novorođenčad, kao i pravo upisa u Dječji vrtić za sve dobne skupine, a koji radi na 9 lokacija na području grada i osigurava uvjete za cjeloviti razvoj djeteta u skladu s njegovim potrebama, pravima i interesima. Roditelji mogu prema svojim potrebama izabrati 7 programa koji uključuju različite vremenske periode u okviru kojih se provode planirane aktivnosti za djecu. U rad vrtića integrirana su i djeca s teškoćama u razvoju . Paralelno s osiguravanjem upisa djece, grad radi na osiguravanju materijalnih uvjeta za ugodniji boravak djece i djelatnika u vrtiću. Trenutno se radi na energetskoj obnovi vrtića i tri osnovne škole u gradu.

Važno je istaknuti da Grad sufinancira produženi boravak u četiri osnovne škole za koji su roditelji pokazali značajan interes. Grad osigurava financijska sredstva za prijevoz učenika osnovnih škola na području grada,a sufinancira i prijevoz učenika srednjih škola. U svih 5 osnovnih škola izdvajaju se financijska sredstva za prehranu učenika. Pohvalna je i činjenica da je grad podržao osnovne škole u sudjelovanju kroz projekt „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva „.

U gradu Kutini ima preko 25 sportskih udruga i klubova u čije aktivnosti je uključen veliki broj djece, a grad osigurava financijska sredstva za provođenje raznih sportskih programa i manifestacija,kao i besplatno korištenje sportskih terena. S ciljem poboljšanja korištenja slobodnog vremena Grad organizira već osam godina i projekt ljetnih radionica – Ljetna razbibriga u parku za koju je dobio povelju za uspješno provedenu Naj - akciju .U okviru Ljetne razbibrige provodi se i razmjena udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola.

U projektu borbe protiv nasilja i ovisnosti Grad organizira projekt Sportom protiv nasilja i ovisnosti u kojem sudjeluju učenici svih osnovnih škola Grada kroz sportske i edukativne radionice. Zanimljive su i zimske aktivnosti koje su djeci omogućile da nauče prve korake na ledu.

Grad financira naknadu za Eko vrtić i Eko – škole koje već dugi niz godina imaju zlatne i srebrne statuse .

Grad osobito podržava sadržaje vezane za kulturu i slobodne aktivnosti kojima se djeca bave u školama i gradskim klubovima – maketarstvo,programiranje,robotika,informatički programi,likovne i filmske radionice,promocije knjiga ,ples, kazališne predstave za djecu, mažoretkinje,dječji glazbeni festival Mali jukebox, dječji folklor kao i niz drugih aktivnosti za djecu.

Koordinacijski odbor Kutina Grad-prijatelj djece već tradicionalno organizira Uskrsni humanitarni sajam čijim sredstvima pomažemo u liječenju bolesnih mladih sugrađana, edukativni izlet u Lonjsko polje za sve predstavnike vrtića,osnovnih i srednjih škola. Izlet je svojevrsna nagrada za sudionike Izložbe uz Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Grad svake godine sudjeluje i u obilježavanju Dječjeg tjedna, Međunarodnog dana obitelji kroz prigodnu priredbu i program Praznik obitelji uz sportske i zabavne igre roditelja i djece u Sportskom centru,Međunarodnog dana djeteta. Posebnu pažnju posvećujemo polaznicima 1. razreda za koje su u prošloj školskoj godini osigurani besplatni udžbenici ,a održan je i program dobrodošlice uz kazališnu predstavu .Za slijedeću školsku godinu Grad je pripremio pomoć roditeljima u nabavci udžbenika i školskog pribora kroz potvrdu određene novčane vrijednosti za učenike nižih i viših razreda osnovne škole.

Važno je naglasiti izuzetnu suradnju u realizaciji planiranih sadržaja s odgojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama za kulturu i sport kao i Organizacijama civilnog društva koje provode programe za djecu,a osobito je važna aktivno uključivanje i uvažavanje djece u planiranju, provedbi i realizaciji planova i programa .

 (gradonačelnik.hr)

1. dio: Opatija, Velika Gorica, Karlovac i Mali Lošinj – „najstariji“ prijatelj djece, posebni Centar za djecu financiran iz proračuna, puno sadržaja za slobodno vrijeme te gradski sluh za najpotrebitije

2. dio: Slavonski Brod, Šibenik i Belišće – najizdašnije naknade za bebe, dječji festival i niske cijene vrtića

3. dio: Gospić, Pula, Jastrebarsko i Split – Ispunjeno slobodno vrijeme, najkvalitetnije politike za djecu, gradski „baby boom“ i dječje naj-akcije i naj-vrtići

Bjelovar, ludbreg, Samobor