ANALIZA Koliko su gradovi u aktualnom mandatu iskoristili EU fondove

Senj i dalje rekorder – iz EU godišnje povlačili preko 600 kn po stanovniku

U razdoblju od 2013.-2015. godine Senj je uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte, iza njega su Skradin sa preko 400 i Križevci sa 305 kuna po stanovniku. Ono što čini ključnu razliku između uspješnih i neuspješnih gradova kada je povlačenje EU novca u pitanju, su kvalitetni, kompetentni i motivirni ljudi, što potvrđuju gradonačelnici gradova koji su u ovom mandatu povukli najviše EU novaca, kao i stručnjakinja za EU fondove Mirjana Samardžić Novoselec koja upozorava kako gradovima nedostaje sustavan pristup EU fondovima

 

Korištenje EU fondova već godinama je tema na kojoj se temelji značajan dio predizbornih obećanja i programa i na kojoj političari u svakoj prilici žele poentirati hvaleći se svojim dobrim rezultatima, a prozivajući svoje protivnike za nesposobnost i neefikasnost. No, koliko god s rezervom uzimali izjave i tvrdnje političara, brojke koje donose stručne analize ipak potvrđuju tezu o još uvijek lošem korištenju onoga što nam se, sada kao i članici EU-a, nudi.

Prije godinu dana Institut za javne financije objavio je analizu korištenja EU fondova za razdoblje od 2011.-2014., a koja je pokazala da čak 85 posto hrvatskih općina i više od polovice gradova uopće nije koristilo novac koji im je, uz adekvatnu pripremu i dobre projekte, bio na raspolaganju. Županije su pokazale nešto bolje rezultate, pa samo dvije nisu koristile novac iz fondova – Zadarska i Ličko-senjska.

Analitičari gradonačelnik.hr-a istražili su, pak ovih dana, koliko su gradovi uspjeli iskoristiti EU fondove u proteklom mandatu. Kao i uvijek, analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u razdoblju od 2013.-2015., jer podaci za 2016. još nisu objavljeni.

Cilj nam je bio prikazati podatke o EU fondovima (pomoći EU-a) koje su gradovi primili kao nositelji ili partneri provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a za ovo razdoblje.

I ova analiza pokazala je da u Hrvatskoj postoji problem sa apsorbiranjem EU sredstava, odnosno sa stručnim i kompetentnim kadrovima koji su u stanju pripremiti kvalitetne projekte koje gradovi mogu prijavljivati na EU fondove. Naime, u razdoblju od 2013.-2015. za čak 58 gradova EU fondovi kao da ne postoje, jer nisu povukli niti jednu jedinu lipu iz njih. Ovdje, pritom, ipak treba naglasiti kako činjenica da sami Gradovi nisu realizirali ništa od EU projekata ne znači da to, u navedenom razdoblju, nisu uspjela neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz ovih podataka ne vidi. S druge strane, tu su gradovi koji su se očito kvalitetno i dobro ekipirali, i nastavljaju uspješno koristiti ono što nam članstvo u EU omogućava.

Redni broj Grad Županija Prosjek direktnih pomoći EU-a za razdoblje od 2013.-2015. Prosjek indirektnih pomoći iz EU-a za razdoblje od 2013.-2015. Ukupno po stanovniku za razdoblje od 2013.-2015.
1 Senj Ličko - senjska županija 4.502.264 - 626,88
2 Skradin Šibensko - kninska županija 1.539.229 - 402,41
3 Križevci Koprivničko - križevačka županija 4.538.561 1.912.623 305,42
4 Vodice Šibensko - kninska županija - 2.435.767 274,45
5 Trilj Splitsko - dalmatinska županija - 2.474.820 271,69
6 Opuzen Dubrovačko - neretvanska županija - 781.928 240,30
7 Kastav Primorsko - goranska županija 2.457.313 - 235,37
8 Lipik Požeško - slavonska županija - 1.204.439 195,21
9 Jastrebarsko Zagrebačka županija 2.733.674 - 172,30
10 Orahovica Virovitičko - podravska županija 836.828 - 157,77

Grad Senj obranio je, tako, titulu rekordera u korištenju EU fondova koju je zaslužio u prošlogodišnjoj analizi IJF-a, jer je u razdoblju od 2013.-2015. uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte. Gledajući per capita, riječ je o 628,88 kuna po stanovniku godišnje, tj. za više od 200 kuna više od drugoplasiranog Skradina. Kada se, pak, analizira udio u ukupnim realiziranim EU projektima svih gradova za navedeno razdoblje, Senj je tu na četvrtom mjestu, sa udjelom od 6,65 posto.

 

Samardžija: Svaki projekt priprema se precizno, nema prostora za pogreške


Izvrsni rezultati plod su predanosti djelatnika gradske uprave i Ustanove za razvoj Grada Senja: Filip Samardžija

'Izvrsni rezultati koje postižemo već godinama plod su velike predanosti i rada kako Grada Senja, odnosno djelatnika gradske uprave, tako i Ustanove za razvoj Grada Senja na čelu s ravnateljicom ustanove Doroteom Prpić', kaže nam obnašatelj dužnosti gradonačelnika Grada Senja Filip Samaržija, koji je preuzeo upravljanje gradom prije nekoliko tjedana, kada je gradonačelnik Darko Nekić imenovan za državnog tajnika koji upravlja Ministarstvom uprave.

Samaržija objašnjava kako se svaki projekt u Senju priprema vrlo precizno, jer su zakoni rigorozni i ne smiju se dogoditi pogreške. 'Mora se pratiti sve, od procesa javne nabave, do izvođenja radova, a Europska unija nadzire provedeni projekt sedam godina. U Ustanovi za razvoj maksimalno su posvećeni gradskim projektima i stalno se pronalaze nove ideje za realizaciju', kaže i navodi kako su u pripremi novi projekti, od kojih su neki već kandidirani po otvorenim Natječajima, dok su neki još u fazi prikupljanja dokumenata, tako da se u Senju nadaju i dalje dobrim rezultatima i nastavku ovako dobrog trenda povlačenja sredstava.

U proteklom mandatu u Senju su realizirali četiri velika projekta - I faza kanalizacije naselja Trbušnjak u Senju, projekt vrijedan 958.000,00 eura, a kojeg je Europska unija financirala u 100 postotnom iznosu (2012./2013.); 'Turistička valorizacija kulturno – povijesnog naslijeđa i javne infrastrukture Parka Nehaj u Senju'“, vrijednosti  989.684 eura, od čega EU financira 75 posto ili 742.263,56 eura (2012./2013.); Izgradnju vodovoda u naselju Prizna, vrijednosti 2.300.000,00 kn od čega Europska investicijska banka financira 80 posto ili 1.840.000,00 kn (2013.), te su izgradili i opremili Sportsko-rekreacijski centar Tenis, projekt vrijednosti 1.198.650,95 eura, od čega EU sufinancira 83,33 posto ili 998.835,84 eura (2014.-2016.).

 

Hrg: Cilj – ostvariti što više projekata sa što manje proračunskog novca

Nakon Senja i Skradina, gledajući per capita kriterij, na trećem mjestu su Križevci, sa ostvarenih 305,42 kuna po stanovniku iz EU fondova. Kada se, pak, gleda udio gradova u ukupno ostvarenim pomoćima iz EU, Križevci su sa 9,53 posto na drugom mjestu. Na prvom je mjestu, po ovom kriteriju, Grad Zagreb koji je sam ostvario 10,20 posto ukupnih pomoći svim gradovima, što i ne iznenađuje s obzirom da je riječ o glavnom gradu od kojega se i očekuje da zna dobro povući europska sredstva.

EU fondovima smo se okrenuli zbog ograničenih proračunskih sredstava: Branko Hrg

Gradonačelnik Križevaca Branko Hrg objašnjava kako su se u Gradu okrenuli EU fondovima zbog ograničenih proračunskih sredstava te kontinuiranog smanjenja prihoda gradovima zbog izmjena poreznog zakona. 'U želji da realiziramo projekte važne za razvoj grada, izlaz smo našli u EU fondovima. Cilj nam je što više projekata riješiti sa što manje gradskog proračunskog novca. Da bi se u tome uspjelo moraš imati ljude koji žele raditi i koji znaju. U gradskoj službi od tridesetak ljudi nekoliko ih je koji su se aktivno uključili. Najveće zasluge pripadaju upravo tim ljudima. Njihove ideje, priprema projekata i realizacija istih svrstale su nas na ovako visoko mjesto u korištenju EU fondova', ističe Hrg.

Navodi kako je uz projekte realizirane u razdoblju od 2013.-2015. godine, najveći EU projekt u Križevcima ustvari realiziran 2016. godine – Razvojni centar i tehnološki park Križevci ukupne vrijednosti 37.881.000,00 kuna od čega je Europska unija sufinancirala 33,6 milijuna kuna. Zahvaljujući ovom projektu, Grad Križevci je, kada se gleda iskorištenost EU fondova po stanovniku, samo prošle godine povukao 1.474 kune po stanovniku, ističe Hrg.

Od 2007. godine do danas Križevci su, ističe Hrg, realizirali 10 velikih projekata, a početkom ožujka odobren im je novi projekt gradnje pješačko-biciklističkih staza iz programa Mađarska-Hrvatska u ukupnoj vrijednosti oko 12.100.000,00 kuna što je do sada financijski najveći projekt odobren Gradu Križevcima iz ovog programa i drugi najveći EU projekt Grada Križevaca pored Razvojnog centra i tehnološkog parka. 'Uvjeren sam da ćemo i u nadolazećem razdoblju biti jednako uspješni u povlačenju sredstava iz EU fondova', zaključuje Hrg.

Novosel: Prijavljeni projekti vrijedni su preko 170 milijuna kuna

Na četvrtom mjestu najuspješnijih gradova po povlačenju EU novaca, kada se gleda prosječan iznos po stanovniku su Vodice, potom su tu Trilj, Opuzen, Kastav, Lipik, Jastrebarsko i Orahovica.

Izgradnja kanalizacije i pročistača otpadnih voda sredstvima EU-a bit će jedan od najvećih projekata u povijesti Jastrebarskog: Zvonimir Novosel

'Obnova Perivoja dvorca Erdödy i Žitnice, ugradnja štedne rasvjete na sakralnim objektima čime smo ostvarili značajne uštede, te razvoj inkluzivnog predškolskog modela u našem dječjem vrtiću projekti su kojima smo proteklih godina povukli više od 15 milijuna kuna sredstava iz fondova Europske unije. Dokaz je to da smo već tada bili spremni, a da nastavljamo u istom smjeru potvrđuju i desetak novih prijavljenih projekata vrijednih više od 170 milijuna kuna, koji su usmjereni razvoju prirodne i kulturne baštine, obnovama javnih objekata, izgradnji poslovne infrastrukture, izgradnji kanalizacijskih sustava i pročistača voda, ali i projektima usmjerenih djeci i mladima', navodi gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.  Kao jedan od najvećih projekata u povijesti grada Jastrebarskog, koji će se provoditi nekoliko narednih godina, navodi izgradnju kanalizacije i pročistača otpadnih voda, koji će se također sufinancirati sredstvima EU, čime će biti zadovoljene potrebe stanovništva na velikom području grada te će se podići kvaliteta života. 

 

Kalmeta: Iz EU fondova ćemo financirati potpore za zapošljavanje

Kada, pak, gledamo raspodjelu ukupno ostvarenih EU sredstava po gradovima, osim već navedenih Zagreba, Križevaca i Senja, u top deset su još i Osijek, Zadar, Karlovac, Jastrebarsko, Trilj, Kastav i Vodice.

Redni broj Grad Županija Prosjek direktnih pomoći EU-a za razdoblje od 2013.-2015. Prosjek indirektnih pomoći iz EU-a za razdoblje od 2013.-2015. Ukupno za razdoblje od 2013.-2015. Udio ukupne pomoći pojedinog grada u ukupnim pomoćima EU-a svim gradovima za razdoblje od 2013.-2015.
1 Grad Zagreb Grad Zagreb 3.299.627 3.602.995 6.902.622 10,20
2 Križevci Koprivničko - križevačka županija 4.538.561 1.912.623 6.451.184 9,53
3 Osijek Osiječko - baranjska županija 150.418 4.399.884 4.550.302 6,72
4 Senj Ličko - senjska županija 4.502.264 - 4.502.264 6,65
5 Zadar Zadarska županija - 3.811.266 3.811.266 5,63
6 Karlovac Karlovačka županija - 3.326.552 3.326.552 4,91
7 Jastrebarsko Zagrebačka županija 2.733.674 - 2.733.674 4,04
8 Trilj Splitsko - dalmatinska županija - 2.474.820 2.474.820 3,66
9 Kastav Primorsko - goranska županija 2.457.313 - 2.457.313 3,63
10 Vodice Šibensko - kninska županija - 2.435.767 2.435.767 3,60

Gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta ističe kako je Zadar učinio golem iskorak po pitanju korištenja sredstava iz EU fondova, iz kojih su do sad povukli oko 70 milijuna kuna, te kako su ovi projekti posebno značajni jer podižu kvalitetu života građana Zadra.

'Po broju projekata i visini povučenih sredstava u posljednje četiri godine smo među najučinkovitijim hrvatskim gradovima, odnosno gradskim upravama. Osim što smo kroz ove projekte dobili sredstva za unaprjeđenje kvalitete života naših građana, imamo i  sjajne mlade kadrove koji su stekli iskustvo i sad su spremni provoditi i najzahtjevnije projekte', komentira Kalmeta. Od ostvarenih projekata izdvaja COWORKING, prostor za mlade poduzetnike-početnike koji je platforma za povezivanje poduzetnika i olakšava poslovanje poduzetnicima početnicima, projekt POTRAGA kojim su izradili portal tržišta rada na kojem besplatno mogu oglašavati svi oni koji traže posao kao i poslodavci, te Projekt pomoćnika u nastavi koji se već treću godinu zaredom financira iz socijalnog europskog fonda.

Za obnovu Kneževe palače Zadar je iz EU fondova dobio 38 milijuna kuna: Božidar Kalmeta

Tu su i projekti međunarodne suradnje, među kojima su Zeleni otoci i CB Green kojima su uređeni park Vladimira Nazora i Perivoj kraljice Jelene koji je dobio i suvremenu eko rasvjetu, te ostalih 10-tak projekata međunarodne suradnje u kojima je Zadar partner sa drugim Europskim gradovima.

Za projekt obnove Kneževe palače Zadar je među prvima dobio novac iz strukturnih EU fondova – 38 milijuna kuna, te je uspješno priveden kraju. Kalmeta navodi da su nedavno dobili sredstva iz Europske unije za provedbu projekta „Zadar baštini“ u sklopu kojeg će se obnoviti Providurova palača i parterno urediti zadarski bedemi.  Ukupna vrijednost projekta iznosi 66.461.390 kuna, od čega su EU sredstva u iznosu od 56.492.181 kuna.

Ulaganje u Kneževu i sada Providurovu palaču ukupno iznosi više od 10 milijuna EUR-a, čime mi uistinu postajemo kulturni centar od nacionalnog značaja i  sa sigurnošću možemo kazati kako su ovako reprezentativni prostori namijenjeni kulturi jedinstveni u Hrvatskoj, ističe Kalmeta.

Na kraju, napominje i kako počinje provođenje ITU ( Integrirani teritorijalni sustav )programa za razvoj gradova, a u kojem je Zadru odobreno 35 milijuna eura do 2020. godine. 'Tijekom tog vremena, uz pomoć ovog instrumenta u prilici smo ostvariti projekte u raznim područjima od poslovne infrastrukture, kulturne baštine, prometa, pa do povećanja zapošljavanja i brige za socijalno najugroženije građane… Neki od projekata koje smo predložili u uži izbor a prihvatljivi su za financiranje su  Izgradnju novog poduzetničkog inkubatora i rekonstrukciju postojećeg, ulaganje u inteligentni prometni sustav kroz primjerice rekonstrukciju raskrižja kojima će upravljati tzv. pametni prometni sustav, nabavu novog eko voznog parka za gradskog prijevoznika Liburniju, zatim izgradnju Centra za mlade i Citadele, programa za socijalno ugrožene i borbe protiv siromaštva, te ono što je također jako bitno – financiranje potpora za povećanje zapošljavanja', kaže Božidar Kalmeta.

 

Jelić: Ključni su kvalitetni projekti

Aquatika je najuspješniji karlovački EU projekt: Damir Jelić

Gradonačelnik Karlovca Damir Jelić kao najuspješniji karlovački EU projekt navodi Aquatiku, jedinstveni slatkovodni akvarij, prvi takav u Hrvatskoj, vrijedan 36,7 milijuna kuna od čega je 36,2 milijuna kuna sufinancirano bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

'Tu je još i čitav niz drugih projekata u kojima je Grad Karlovac bio u svojstvu nositelja ili partnera. Od 2013. godine do danas ukupna vrijednost ugovorenih projekata Grada Karlovca iznosi oko 91,4 milijuna kuna. Tu posebno važnom ističemo činjenicu da tu prostora ima za sve, jer u tim projektima sudjeluju tvrtke, ustanove, institucije, udruge,od eko mreža, zaštite ljudskih prava, očuvanja baštine... Iza svega toga stoje donešeni strateški dokumenti i djelatnici educirani za pripremu i provedbu europskih projekata, te ukupna spremnost svih službi Grada Karlovca za provedbu strateških dokumenata kroz korištenje bespovratnih europskih sredstava', kaže gradonačenik Jelić ističući kako je u ovom trenutku najviše 'svježeg' europskog novca na raspolaganju upravo za razvojne projekte, zbog čega je izuzetno važno pripremiti kvalitetne projekte s kojima Grad konkurira za europska sredstva.  (gradonačelnik.hr)

 

 

 

Samardžić Novoselec: Gradovima nedostaje sustavan pristup EU fondovima

Istraživanje i rezultate učinkovitosti gradova u korištenju EU fondova prokomentirala nam je stručnjakinja za EU fondove, izvršna direktorica u agenciji RAZBOR, Mirjana Samardžić Novoselec.

Ona ističe kako ova analiza daje dobar okvir za procjenu koliko gradovi koriste fondove EU za svoje projekte, no, kao što smo i sami naveli, da je ograničavajući faktor činjenica da su njome obuhvaćeni samo projekti za koje je sama gradska uprava bila prijavitelj, a brojke ne uključuju projekte koje su provodile druge (gradske) institucije poput muzeja, škola, bolnica, tvrtki u vlasništvu grada ili razvojnih agencija, a za koje je grad također „zaslužan“.

'Iz suradnje s velikim brojem gradova, znam da aktivno prijavljuju projekte, međutim u navedenom trogodišnjem periodu nisu pokazali dobre rezultate. Razlog tome je nedostatak sustavnog pristupa gradova u povlačenju dostupnih nam sredstava. Nekoliko je važnih preduvjeta za takav sustavni pristup koji bi omogućio da se razvojne potrebe kontinuirano sufinanciraju fondovima EU', ističe M. Samardžić Novoselec.

Prije svega, navodi, to je razvojna strategija s jasno definiranim ciljevima i očekivanim pokazateljima koja neće „završiti u ladici“, nego će biti živi razvojni strateški dokument koji će se redovito ažurirati i pratiti napredak njezine provedbe. Potom, potrebna je baza projekata pomoću kojih će se provesti strategija i ostvariti zacrtani ciljevi. Ovakva baza sadrži sve projekte ili projektne ideje, vrijednosti planiranih investicija, status tehničke i projektne dokumentacije, te plan za njihovu realizaciju. Baza nam osigurava „inventuru“ željenih investicija, te omogućuje brzu pretragu mogućih natječaja za sufinanciranje putem EU fondova, ističe. Naposlijetku, potrebni su ljudski kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata. 'Sustav EU projekata je izuzetno zahtjevan u smislu poznavanja specifičnih pravila, te radno intenzivan za tim ljudi koji projekte priprema i provodi. Stoga je izuzetno važno osigurati dostatne kapacitete bilo interno, ili uz vanjsku pomoć savjetnika', ističe Mirjana Samardžić Novoselec.

 

 

 

eu fondovi, Senja