INTERVJU Mato Franković

Povećali smo efikasnost gradske uprave i samo u prvoj godini mandata osigurali 60 milijuna kuna iz EU fondova

Dubrovnik mora biti ugodan grad za život i rad i u vremenima velike turističke opterećenosti. Želimo najveće standarde za našu djecu u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, dostojanstven život za naše najstarije i nemoćne, unapređenje komunalne i prometne infrastrukture. Stanogradnja će svakako biti prioritet, kao i rješavanje problema u prometnoj mreži te nastavak rada na pretvaranju Dubrovnika u destinaciju izvrsnosti

Reorganizacija gradske uprave i podizanje njezine efikasnosti s posebnim naglaskom na korištenje EU fondova u financiranju gradskih projekata, zaokret u razvoju turizma prema održivom i visokokvalitetnom turizmu, te rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji proteklih su godinu dana bili u fokusu djelovanja gradonačelnika Mate Frankovića. Kakvi su rezultati ovih mjera i koji su još projekti kojima Franković i njegov tim u gradskoj upravi nastoje Dubrovnik prilagoditi potrebama svojih građana, teme su razgovora s gradonačelnikom.

G. Franković, prva godina na čelu Grada Dubrovnika je iza Vas. Kako biste je ocijenili, jeste li realizirali sve što ste planirali?

- Realno promatrajući unatrag imamo razloga za zadovoljstvo. Moj tim i ja postigli smo dosta toga što smo zacrtali napraviti u ovom prvom razdoblju. Najprije, reorganizirali smo gradsku upravu što je bio prvi preduvjet da možemo uopće početi konkretno raditi. Tu prvenstveno mislim na formiranje dva nova odjela koji se nadopunjuju i jedan bez drugog ne mogu: Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju i UO za izgradnju i upravljanje projektima. Naime, u posljednjem razdoblju, a prije nego što ćemo osvojiti povjerenje građana, upravo je privlačenje EU sredstava bilo jedna od najlošijih stavki u upravljanju, previše se oslanjalo na proračun i na kredite, a mi smo znali da možemo tu priču preokrenuti. Stjecao se dojam da je Dubrovnik bogat grad što je dijelom potpuno pogrešno, jer još postoje područja u administrativnim granicama grada koja nemaju osnovne komunalne uvjete. I tu stavljamo naglasak. Svaki dio grada, radilo se o centru ili prigradskim područjima, našim otocima...mora imati jednake uvjete za život i rad.

Koje biste projekte, od svega što ste napravili, istaknuli kao najznačajnije za Grad i zbog čega?

- Krenuo bih od turizma. Nekontrolirani i neodgovorni turizam bez jasnog usmjerenja prijetio je da uništiti ne samo našu baštinu nego i život grada kakav poznajemo, sve je bilo podređeno brojkama i stjecanju prihoda. Naravno, ne bježimo od toga, ali držimo da se uspjeh destinacije ne smije iskazivati isključivo kroz brojke. Stoga smo napravili prijeko potreban zaokret prema održivom i odgovornom turizmu. Usvojili smo Strategiju razvoja turizma i odredbu u kruzing turizmu te smo započeli također strateški i multidisciplinarni projekt „Poštujmo Grad“ („Respect the City“). Od drugih projekata izdvojio bih pročistač pritke vode jer je to projekt koji smo zatekli opterećenog brojnim problemima te smo ga uspjeli dovesti do kraja i testnog rada. Osmislili smo dubrovački model POS-a, projektiramo stanove u Solitudu, a u Mokošici uskoro krećemo s izgradnjom 43 stana za mlade obitelji. Projektiramo Dom umirovljenika, gradimo škole i vrtiće, puno je toga za nabrojiti u formi intervjua, ali mogu reći da su građani u centru našeg plana rada.

Grad Dubrovnik je među gradovima s najvećim prihodima u zemlji, a ove godine bilježite baš veliki rast – čak 34 milijuna kuna. Je li riječ samo o 'izravnanju' ili rast zahvaljujete još nekim mjerama i projektima? Na koji način ćete iskoristiti taj novac?

- Prihodima smo zadovoljni, ali isti nisu dovoljni za financirati čitavi investicijski ciklus koji smo pokrenuli. No, uz kreditiranje, koje je nužno za te veće kapitalne projekte poput cestogradnje, uvelike se oslanjamo na EU fondove. Dakle, samo u prvoj godini mandata osigurali smo 60 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a tu je i veliki projekt Vodovoda Dubrovnik za razvoj vodno-komunalne infrastrukture vrijedan 590 milijuna kuna. Sredstva ulažemo u obnovu škola i vrtića, gradnju novih objekata, u gospodarenje otpadom, u nabavu novih autobusa, obnovu baštine poput Lazareta, gradnju kanalizacijskih sustava na našim otocima. Neki od najvećih projekata koje realiziramo vlastitim sredstvima su izgradnja nove škole na Montovjerni, što je prvi objekt od 70-ih koji se radi iz temelja, te izgradnja nove ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana prema Osojniku. Radove započinjemo ove jeseni, a izgradnja navedene ceste nije važna samo u komunikacijskom smislu jer se povezivanjem Mosta dr. Franja Tuđmana s Osojnikom i Pobrežjem stvaraju prvi preduvjeti za proširenje stambene zone Grada Dubrovnika na ta prigradska područja.

Osim rasta prihoda, imate i najveći rast broja obrtnika. Kojim mjerama potičete obrtnike?

- Razvijamo programe za poticanje tradicionalnih obrta jer nam je u interesu živi grad, a ove godine mjesečne subvencije u iznosu 2.000 kuna isplaćuju se tijekom cijele godine. Dubrovnik nije isti grad bez brijačnice, postolarske radnje, svojih zlatara, urara. Dio obrta se „gasi“ iz objektivnih okolnosti na koje ne možemo utjecati, ali mi smo kao javna uprava dužni učiniti sve što je u našoj moći kako bismo u Gradu zadržali svoje obrtnike. Na Stradunu danas tako imamo pekaru, ali nam je zato drago da se u napušteni prostor kojim skrbi zaklada Blaga djela, naš partner na brojnim projektima, nakon knjižare ponovno „uselila“ knjižara. Brijačnica nam se vratila na Stradun, u Ulicu od Puča krojačka butiga i cvjećara. Ne smije se sve svesti na suvenire.

Koliko ste, općenito, zadovoljni poduzetničkom slikom grada i gdje, osim turizma, vidite najveći razvojni potencijal?

- Nije tajna da je u Dubrovniku u privrednom smislu dominira turizam. Od toga ne bježimo, nego njime upravljamo kako bi osigurali prihode, ali i zaštitili naslijeđenu baštinu, oplemenili je, te u konačnici posjetiteljima ponudili vrhunski turistički proizvod. Potencijal vidim u kreativnim industrijama i novim tehnologijama. Dubrovnik je oduvijek imao što za ponuditi i sada je u gradu puno mladih ljudi s dobrim idejama i projektima. Potencijal vidim i u razvoju Sveučilišta. Izgradnja Studentskog doma koja je započeta u srpnju infrastrukturna je komponenta koja je do sada kronično nedostajala u razvoju Dubrovnika kao sveučilišnog grada. Jer koliko god naša nastojanja bila ozbiljna i bezrezervna, teško je razvijati koncept studentskog grada bez zadovoljenja osnovnog preduvjeta - kvalitetnog smještaja studentske populacije. A to će Dubrovnik dobiti ovim projektom, i nesumnjivo će postati još poželjnije mjesto stjecanja formalnog obrazovanja za brojne hrvatske studente i one koji dolaze iz inozemstva.

Što se turizma tiče, jedan od ključnih projekata koje ste pokrenuli svakako je 'Respect the City'. Kako ste zadovoljni njegovom realizacijom, što je točno dosad napravljeno i koliko je Dubrovnik ovo ljeto turistima bio ugodniji i prohodniji?

- Radi se o skupu mjera i aktivnosti sa strateškim ciljem zauzimanja pozicije mediteranskog centra održivog turizma. Dio kratkoročnih mjera smo implementirali, ali veliki posla je još pred nama. Praktični cilj je svim posjetiteljima Dubrovnika priuštiti najbolji doživljaj destinacije bez obzira na način dolaska ili prirodu boravka s posebnim naglaskom na život građana, oni su u središtu jer samo grad zadovoljnih građana je uspješan turistički grad. U tom pogledu rasteretili smo javne površine i ulice učinili protočnijima, upravljamo dolascima gostiju s brodova na kružnim putovanjima tako da ove sezone nismo imali onih ružnih slika zakrčenih ulaza u povijesnu jezgru, a koje su se uporno ponavljale iz godine u godinu. Ostaje riješiti pitanje prometa nakon liberalizacije autotaksi tržišta. No, kad bih podvukao crtu na učinjenim, rekao bih da smo zadovoljni razvojem situacije, a posebno smo ohrabreni jer naše napore prepoznaje svjetska turistička javnost i vodeći svjetski mediji, a mene kao gradonačelnika sve češće pozivaju da na svjetskim skupovima predstavljam iskustva Dubrovnika.

Nedavno smo objavili veliko istraživanje o pronatalitetnim mjerama u gradovima, i Grad Dubrovnik tu se definitivno ističe po svom modelu rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji. Možete li nam iznijeti neke brojke, koliko je mladih obitelji na ovaj način riješilo problem stanovanja i imate li u planu neke nove mjere?

- Do sada su se naši prethodnici oslanjali na sufinanciranje podstanarstva i to je u redu, te smo mjere nastavili, ali one nisu rješenje. Pronatalitetne mjere su također dobrodošle, Grad ih naravno ima, ali one su samo parcijalno odgovaraju na izazove. Vjerujemo da je najveća pronatalitetna mjera osigurati mladih ljudima pronalazak posla i stjecanje prve nekretnine. Tržište u Dubrovniku obiluje prilikama za posao, no mlade obitelji koje nemaju naslijeđene nekretnine svejedno su u velikim problemima jer su cijene na tržištu često nedostižne. Zato smo se odlučili na novi pristup. Prema razrađenom modelu stanove ćemo sukladno javnom pozivu i unaprijed utvrđenim kriterijima davati u najam po cijeni od 1.500 kuna na mjesec na rok od deset godina. Nakon isteka desetogodišnjeg roka, korisnici će stan moći otkupiti i to prema cijeni od 1300 eura za metar kvadratni. Specifičnost izloženog modela je u tome što će se budućim vlasnicima stanova od ukupne cijene koštanja stana odbiti iznosi koji su na ime najamnine uplatili tijekom 10 godina. Kako sam naveo, projektiramo 120 stanova na predjelu Solituda, a u Mokošici već ove godine krećemo s izgradnjom prva 43 stana.

Kada smo kod stanova, u svom Izvješću navodite i da ste obavili reviziju gradskih stanova. Što je ona pokazala?

- Revizija stanova u vlasništvu Grada po preuzimanju odgovornosti dočekala nas je kao nužnost. Naime, revizija stambenog fonda odgađana je desetljećima, ali mi smo odlučili da nećemo kalkulirati nego da ćemo se uhvatiti rješavanja nagomilanih problema. Očekivano, revizija je pokazala da dio stanara više ne udovoljava uvjetima za najam gradskog stana te su sukladno zakonima pokrenute procedure. Uslijedila je objava nove liste prvenstva za davanje stanova u najam. Objavljena je na internetskim stranicama Grada Dubrovnika i sadrži 63 obitelji koje to pravo ostvaruju po različitim osnovama. U jedan od prvih stanova koji su se na ovaj način oslobodili uselila je mlada sedmeročlana obitelj s petero malodobne djece, to sve govori.

Jedan od prvih projekata koje ste najavili kad ste preuzeli dužnost bila je reorganizacija gradske uprave u kojoj ste zatekli izuzetno veliki broj zaposlenih, i ne tako veliku efikasnost. Je li taj proces završen, kako danas funkcionira Gradska uprava u odnosu na ono što ste zatekli?

- Proces je završen. Spomenuo sam već da smo osnovali i nove odjele za EU projekte i izgradnju, koji su ubrzo opravdali svoje ustrojavanje. Generalno, uprava je puno agilnija, funkcionalnija i efikasnija. Ustrojili smo efikasnu javnu nabavu, uveli smo elektronsku evidenciju radnog vremena, proveli izbore za mjesnu samoupravu i nakon godina nepostojanja sada imamo gradske kotareve i mjesne odbore što je također jako bitno za rješavanje problema građana. Nedavno smo predstavili koncept participativnog budžetiranja, kao demokratskog alata putem kojeg se odluke o raspodjeli dijela javnih sredstava donose u izravnoj suradnji s građanima.

Kako napreduje proces digitalizacije gradske uprave? Kada će Dubrovnik postati digitalizirani grad?

- Novu internetsku stranicu predstavit ćemo u listopadu i bit će puno naprednija i otvorenija građanima i platforma za svaku nadogradnju i smislu e-uprave. U okviru projekta „Respect the City“ razvijamo brojne aplikacije i platforme koje će nam omogućiti da bolje upravljamo destinacijom, a namijenjene su građanima i posjetiteljima.

Koji su Vam planovi za naredno razdoblje, što građani mogu očekivati u drugoj godini Vašeg mandata a što do njegovog kraja? Koji su ključni projekti i problemi koje planirate rješavati?

- Ukratko, želimo grad po mjeri građana. To nije floskula, jer u to uistinu vjerujem. Dubrovnik mora biti ugodan grad za život i rad i u vremenima velike turističke opterećenosti. Želimo najveće standarde za našu djecu u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, dostojanstven život za naše najstarije i nemoćne, unapređenje komunalne i prometne infrastrukture. Stanogradnja će svakako biti prioritet, kao i rješavanje problema u prometnoj mreži te nastavak rada na pretvaranju Dubrovnika u destinaciju izvrsnosti. (gradonačelnik.hr)

intervju, dubrovnik