Denis Kralj

'Pokrenuli smo projekte vrijedne oko 20 milijuna kuna, a sada je prioritet gradnja vrtića'

Grad Vrbovec kreće sa širenjem prema jugoistoku. Uskoro će početi gradnja novog vrtića, a u planu je i gradnja poljoprivrednog inkubatora. U Gradu su u posljednje dvjie godine očišćene zapuštene građevinske površine i aktivirana stara zapuštena postrojenja, uređeno je Gradsko odmaralište u Nerezinama na Malom Lošinju, gdje sada borave djeca iz Grada i obližnjih mjesta, nakon 15 godina ažurirana je i nadopunjenja baza za naplatu komunalne naknade, započeto je niz projekata sufinanciranih iz fondova EU, te su uvedeni novi poticaji za poduzetnike. 
U dvije godine mandata učinjeno je i više od onoga što je planirano, kaže nam u razgovoru gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj. Pokrenute projekte, kaže, sada treba realizirati, a želja je i pretvoriti Vrobovec u zeleni grad, zbog čega se pokreće projekt solarnih elektrana na javnim zgradama. 

Prvi vaš potez, kada ste preuzeli vođenje Grada, bilo je rezanje plaća, ali je istodobno dio novca preusmjeren u druge projekte…

- Preuzetih obaveza od ranije bilo je puno, ali ne i osiguranog novca. Nedostajalo je oko 1,2 milijuna kuna. Zato je na već prvoj sjednici Gradskog vijeća prepolovljen trošak i smanjene su plaće zamjenicima gradonačelnika. Na godišnjoj razini to je bila ušteda od 233 tisuće kuna, kojoj treba dodati i 29.000 godišnje manje novca za moju plaću, koju sam si također smanjio. No zato je s druge strane već prva važna odluka bila povećanje naknade za novorođeno dijete sa 1.500 na 2.000 kuna. Stvoreni su tada i uvjeti za zapošljavanje logopeda u vrtiću, a za djecu koja ne idu u vrtić, sufinancira se terapija u kabinetu Blaži. Za roditelje s troje djece ukinuto je plaćanje vrtića. Smanjena je cijena željezničkog prijevoza za radnike, učenike i studente. Pomoglo se je školama u kupnji knjiga i još nekih potrepština. U prošloj školskoj godini realiziran je projekt 'Korak uz korak – osiguranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju' koji se sufinancira sredstvima ESF-a.  Projekt je osiguran za sljedeće četiri godine. Krenula je prošle školske godine i Shema školskog voća i povrća, te mlijeka i mliječnih proizvoda, uveden je projekt Gricko kojim se osigurava besplatna prehrana za najugroženiju djecu u osnovnim školama. Tijekom 2108. godine krenule su pripreme za gradnju novog vrtića, projekt vrijedan 9,3 milijuna kuna, od čega su 7,4 milijuna sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Nova zgrada vrtića primit će oko sto djece, odnosno pet skupina, koje su trenutačno dislocirane po objektima i za što se plaća najam.

Je li počela gradnja vrtića? I kako ćete riješiti problem smještaja djece ove godine, ako nema dovoljno prostora u vrtiću?

- Gradnja vrtića nije još počela. Uskoro očekujemo raspisivanje javnog natječaja za gradnju pa vjerujem da će uskoro biti poznat i izvođač radova. Ove godine u Dječjem vrtiću Vrbovec ostalo je neupisano više od 50-tero djece. Iz tog razloga odlučili smo već ove godine otvoriti dodatne dvije skupine u privatnim dislociranim objektima. Cijena otvaranja tih skupina neće biti mala, ali je to nužno. Svima su nam puna usta demografije i zato je zadaća grada da bude na usluzi mladim obiteljima. Vrbovec mora postati ugodno mjesto za život.

Financiraju se i potrebe učenika, tj. ulaže se u obrazovanje. Koliko?

- Lani je 300 tisuća kuna izdvojeno za stipendije 60 učenika i studenata, a Grad je sudjelovao i u sufinanciranju kupnje udžbenika i radne bilježnice osnovnoškolaca. Ove godine država financira kupnju knjiga, a mi ćemo kao i prošle godine dijelom sufinancirati kupnju radnih bilježnica. Lani smo za tu svrhu dali više od 400.000 kuna. Ove godine će to biti manji iznos, ali smo zato više izdvojili za uređenje Gradskog odmarališta u Nerezinama na Malom Lošinju. Pokušavamo podići kvalitetu smještaja za naše klince i brinemo da i njima škola plivanja ostane u lijepom sjećanju kao što je to nekad bilo s njihovim roditeljima, ali i bakama i djedovima. 

Odmaralište u Nerezinama preoblikovali ste naime  u gradsku tvrtku, krenuli u adaptaciju, a lani su tamo boravila i prvi najmlađi gosti...

- Da, započeli smo energetsku obnovu i pripremu prve sezone koja je i realizirana lani kada su se prva djeca vratila u to odmaralište. Obnova je koštala 600  tisuća kuna. Tamo smo i sufinancirali školu plivanja, a do kraja lanjske sezone ostvareno je gotovo pet tisuća noćenja djece iz Vrbovca i obližnjih mjesta.

Spomenuli ste obveze koje ste zatekli u gradu. Kakva je sada situacija?

- Sve dugove nismo uspjeli sanirati, a poseban uteg je stari kredit iz 1998. godine, koji je inače dva puta reprogramiran, i čiji nam je anuitet od 2,6 milijuna kuna godišnje kočio ulaganja u Grad. Nakon ponovnog reprogramiranja smanjili smo iznos anuiteta za čak 1,6 milijuna kuna, a koji iznos je onda oslobodio domaću komponentu za EU fondove.

Koliko je povučeno ili ugovoreno kroz dvije godine novca iz EU fondova i koji su najznačajniji projekti?

- U 2017. godini smo započeli spomenute projekte „Osiguranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza III” koji je vrijedan 2.536.900,80  kuna te projekt “Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva (školska godina 2017.-2018.)” pod nazivom „GRICKO” ukupno vrijedan 440.581,01 kuna.  Lani je zacrtano nekoliko projekata, od  energetske obnove Gradskog stadiona, pa projekta „Pametnija glava, zelenija trava“, gdje je riječ o  izobrazno-informativnim aktivnostima o održivom gospodarenju otpadom, zatim projekt InLore kojim se osiguravaju tehnički i oprerativni preduvjeti za e-račune, no gdje i još nema isplate, krenulo se je u projekt izgradnje reciklažnog dvorišta te predstoji još izgradnja i opremanje nove zgrade dječjeg vrtića za što su sredstva dobivena. Ukupno je stoga prijavaljeno projekata vrijednosti 16 milijuna kuna, a dobiveno 12,8 milijuna. U što nije ubrojen projekt InLore i Zaželi, čija je vrijednost 6,5 milijuna kuna.  Dakle, u dvije godine smo, zajedno s projektom Zaželi, ugovorili oko 22,5 milijuna kuna. 

Puno ste radili i na obnovi zapuštenih površina u gradu i okolici, te radili na mjerama za privlačenje ulagača…

- Očišćene su zapuštene građevinske površine i uređene površine, aktivirana stara zapuštena postrojenja, ali je i aktivirana naplata komunalnih naknada koja je tijekom 2018. godine rezultirala priljevom od 80 tisuća kuna. Pokrenuli smo financiranje kroz EU fondove u projekte za koje je to uistinu potrebno, prijavili nove projekte, krenuli s energetskom obnovom javnih zgrada, te donijeli mjere za privlačenje ulagača. Među njima su primjerice one o oslobađanju plaćanja komunalne naknade tijekom prve godine u potpunosti, te 50 i 30 posto u drugoj, odnosno trećoj godini, za ulaganje u proizvodnju ili turističku djelatnost, a za uslužne djelatnosti oslobođenje je 50 posto. Proizvodne tvrtke oslobođene su i sa 75 posto od plaćanja komunalnog doprinosa, a uslužne 40 posto. Za sufinanciranjem troškova komunalne i poduzetničke infrastrukture lani je bilo osigurano 600 tisuća kuna, dok je ove godine iznos smanjen na 200.000 kuna, ali su zato uvedene čak četiri nove mjere za potpore poduzetnicima.. Grad je nadalje kupio zemlju u gospodarskoj zoni, čime je krenula kontrola cijene zemljišta.

Koliko iznose potpore za poduzetnike i koje su to četiri nove?

- Potpore poduzetnicima predviđene su u iznosu 1.130.000 kuna, dok za poljoprivrednike izdvajamo dodatnih 290.000 kuna. Kad su u pitanju mjere namijenjene poduzetnicima Grad Vrbovec uveo je tri mjere u 2018. godini (oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa, oslobađanje od plaćanja komunalne naknade i sufinanciranje poduzetničke infrastrukture), a ove godine uvodimo čak četiri dodatne mjere (potpore za start up-ove, sufinanciranje troškova izrade projektnih prijedloga za sufinanciranje iz fondova Europske Unije, potpore za nastup subjekta malog gospodarstva na manifestacijama i kapitalne potpore za nabavu opreme.

Predviđa se širenje grada...

- Grad ima mjesta za širenje i na tome se radi kroz otkup zemljišta, a širenje ide prema jugoistoku. Lani su usvojena čak tri urbanistička plana uređenja vrbovečkih gospodarskih zona. Jedan od lanjskih planova bila ja gradnja Poduzetničko poljoprivrednog inkubatora, za što je zatražen prijenos nekretnine s Ministarstva državne imovine na Grad, što će se, nadamo se, dogoditi uskoro.

Koje još zanimljivosti možete izdvojiti na sredini mandata..

- Primjerice, Grad je Centru za socijalnu skrb dao zemljište na kojem bi se izgradila nova zgrada zbog sve većeg broja korisnika. Jer vrbovečki Centar je jedan od vodećih u zemlji prema broju udomiteljstva. Značajan projekt za Grad je bila izgradnja ceste Vrbovec -Mlaka, čime je skraćen put do autoputa Zagreb-Varaždin. Radilo se je i na još nekoliko projekata prometne infrastrukture. Objedinjena je javna nabava u gradskim ustanovama i Gradu što je dovelo do ušteda od planiranih 170 tisuća u dvije godine. Ukupno je u 2018. godini bilo oko osam milijuna kuna vrijednih projekata, od energetske obnove, nabavke spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, izgradnju reciklažnog dvorišta…

Je li to što ste napravili i obećano na početku mandata? I koji su planovi projekata, poticaja i mjera u nastavku mandata? Plan razvojnih projekata postoji…

- Kad su u pitanju predizborna obećanja mogu reći da smo nakon dvije godine ispunili više nego što sam se uopće nadao da ćemo uspjeti napraviti. Pokrenuli smo puno projekata i na nama je sad da osiguramo realizaciju. Pokušavamo pretvoriti Vrbovec u zeleni grad pa pokrećemo projekt solarnih elektrana na javnim zgradama, naručili smo i studiju koja će pokazati mogućnost gradnje elektrane na biomasu u Vrbovcu. Planiramo i šetnicu uz potok Zlenin. Projekata i ideja ima iako moram reći kako sam tijekom ove dvije godine shvatio da kvantiteta nije plus. Ako se uđe u previše projekata, postaje upitna njihova realizacija. Moj najsretniji dan kao gradonačelnika bit će kad otvorimo novi vrtić. Nakon toga prioritet mora biti gospodarstvo, poljoprivreda i turizam. To su temelji za daljnji razvoj grada. (Lidija Kiseljak)

 

 

 

 

 

 

 

intervju