INTERVJU Anamarija Matak

O izazovima gospodarenja otpadom razgovarali smo s više od 500 načelnika i gradonačelnika, pred nama su veliki izazovi i kratki rokovi za ispunjenje svih obveza

Do 2035. godine Hrvatska mora smanjiti odlaganje otpada na 10 % do 2035. godine, a da bi nam bila jasnija ozbiljnost i zahtjevnost ovog cilja, treba spomenuti da je u Republici Hrvatskoj 2016. godine odloženo čak 77 % otpada.

Kako bi ispunila svoje obveze u području gospodarenja otpadom, Hrvatska do kraja godine mora zatvoriti 29 odlagališta otpada koja potom moraju biti sanirana, a zbog čega je Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo e-savjetovanje, te poziva jedinice lokalne samouprave koje su uključene u ovaj proces da se uključe u raspravu i dostave svoje primjedbe i prijedloge na dokument o dinamici zatvaranja odlagališta, kako bi on bio što uspješnije realiziran. O samoj proceduri e-savjetovanja, te što se sve i u kojim rokovima mora napraviti kako bi Hrvatska na vrijeme ispunila svoje obveze, razgovarali smo sa pomoćnicom ministra zaštite okoliša za održivo gospodarenje otpadom Anamarijom Matak.

Gđo Matak, koja je procedura savjetovanja i što očekujete od njega, imate li već povratnu reakciju iz jedinica lokalne samouprave oko ove odluke?

- Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u zadnjih godinu dana ulaže značajne napore u stvaranje pozitivne klime oko zajedničkog projekta – uspostave učinkovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom sukladno ciljevima Europske unije. Naglasak smo stavili na uspostavu direktne komunikacije sa svim dionicima, a posebice s jedinicama lokalne samouprave uvažavajući važnost njihove uloge u ostvarenju zadanih ciljeva. E-savjetovanje o planovima za zatvaranje odlagališta samo je jedna od aktivnosti koje provodimo. Naime, tijekom prvih šest mjeseci ove godine smo zajedno s ministrom Ćorićem obišli sve županije i razgovarali s više od 500 gradonačelnika i načelnika o izazovima i mogućnostima vezano za gospodarenje otpadom. Jedna od tema u tim raspravama bila su i postojeća odlagališta te dinamika njihovog zatvaranja. Kako je navedeni dokument bio u izradi - u radnoj verziji – ovo e-savjetovanje je prilika da JLS dostave svoje primjedbe, mišljenja i prijedloge.

Koja odlagališta moraju biti zatvorena do kraja godine?

- Temeljem višekriterijske analize koja je uključivala podatke o tehničkoj usklađenosti odlagališta, statusu dozvola kao i trenutnom realnom stanju samih odlagališta određeno je zatvaranje i sanacija 29 odlagališta do kraja 2018. godine. U pravilu radi se o neuređenim odlagalištima, čije bi usklađivanje s europskim zakonodavstvom zahtijevalo izuzetna financijska sredstva i vrijeme. Njihov prostorni raspored prema županijama nalazi se u samom dokumentu.

Hoće li svih 29 odlagališta biti zatvoreno u roku, i je li propisan rok u kojem treba biti obavljena sanacija?

- Namjera je svakako zatvoriti svih 29 odlagališta u ovoj godini te započeti sanaciju. Naravno, trajanje sanacije ovisi o nizu faktora kao što su zrelost projekata sanacije – primjerice idejni i glavni projekti, odobrenja kao što su lokacijska i građevinska dozvole, riješenost imovinsko-pravnih odnosa na samim odlagalištima.

Kakva je suradnja Ministarstva s gradovima/JLS-ima koja moraju zatvoriti svoja odlagališta?

- Kao što sam već napomenula, neposredna komunikacija je već započeta tijekom izrade ovog dokumenta, savjetovanje je prilika da se on detaljno prouči, a svaki konstruktivni prijedlog i mišljenje JLS bit će razmotreni. Razgovori oko pojedinih odlagališta planiranih za zatvaranje ove godine već su održani. Komunikacija s JLS-ovima bit će i dalje operativna i usmjerena na rješavanje specifičnih problema. Još jednom bih istaknula da nam je izuzetno važno održati partnerski odnos sa svim jedinicama lokalne samouprave u provođenju ovog zaokreta u gospodarenju otpadom.

Nastavimo li sadašnjim tempom, ima li izgleda da Hrvatska ispoštuje rokove na koje se obvezala pristupnim ugovorom oko smanjenja količine odlaganja otpada?

- Republika Hrvatska intenzivno radi na povećanju odvajanja otpada, smanjenju odlaganja otpada i povećanju izgradnje postrojenja za obradu otpada. Pri tom treba naglasiti da je Republika Hrvatska 2013. godine pristupila EU i da treba uzeti u obzir da mora ubrzano postići ciljeve za koje su druge države članice imale više vremena. Za postizanje ciljeva RH koristi sva raspoloživa sredstva posebno sredstva osigurana u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020., Specifični cilj - Smanjena količina otpada koja se odlaže na odlagališta.

U vezi postojećih postrojenja za obradu otpada za 2017. godinu je putem službene baze Registra onečišćenja okoliša prijavljeno 12 bioplinskih postrojenja, 9 kompostana i 53 reciklažna dvorišta i mobilnih reciklažnih dvorišta, a to su sve dijelovi sustava koji će dovesti do smanjenja količina koje se odlažu na odlagališta.

Sada smo koncentirani na osiguranje infrastrukture za smanjenje količine otpada – bilo da se radi o infrastrukturi za odvojeno prikupljanje i recikliranje komunalnog otpada, infrastrukturi za obradu miješanog komunalnog otpada, projektima za sprečavanje nastanka otpada, projektima ponovne uporabe i posebno bih naglasila vrlo važnim projektima informiranja i edukacije građana.

Što će se dogoditi ako ne ispoštujemo rokove?

- Naravno da Europska unija ima propisane procese u slučaju neodgovarajuće provedbe pravne stečevine u području gospodarenja otpadom. Međutim činjenica je da su procesnom smislu ti postupci su jedinstveni ali način postupanja odnosno određivanje sankcija odnosno kazni razlikuje se za svaki pojedini slučaj. Iznose eventualnih novčanih kazni u ovom trenutku nije moguće procijeniti upravo iz razloga jer se prilikom određivanja sankcija, što je višegodišnji proces, uzimaju u obzir razni faktori. Jedan od značajnih faktora je koliko Hrvatska ulaže napora da se obveze izvrše odnosno vrednuju se sve aktivnosti koje danas provodimo. Upravo iz tog razloga smatram da fokus danas ne treba biti na eventualnim kaznama već u aktivnostima koje provodimo i koje su još pred nama i koje još trebamo provesti kako bismo se maksimalno približili zadanim ciljevima.

Kako ste zadovoljni dinamikom kojom sami gradovi provode prilagodbu na nove rokove i obveze kada je gospodarenje otpadom u pitanju?

- Neke općine i gradovi su krenuli na vrijeme s aktivnostima, neki kasnije, ali činjenica je da se tek u zadnjih godinu i pol dana na terenu vide pozitivni pomaci u pristupu jedinica lokalne samouprave ovom problemu. Svi smo svjesni da je ispred nas vrlo kratko vrijeme i vrlo izazovni ciljevi koji će od svih nas i u Ministarstvu i od jedinica lokalne samouprave, županija i ono najvažnije i samih građana zahtijevati još intenzivniji rad, ali isto tako smo svjesni da alternative nema.

Koje biste gradove istaknuli kao pozitivne primjere u gospodarenju otpadom i zašto?

- Pozitivnih primjera ima puno – imamo gradova i općina s izvrsnim rezultatima kao i općina i gradova s lošijim rezultatima. Ali upravo zato smo i krenuli u uspostavu direktne komunikacije s JLS-ima jer kao što i JLS imaju svoje specifičnosti - ruralna područja, gusto naseljena urbana područja, turistička mjesta i otoci gdje se broj stanovnika, a tako i količina komunalnog otpada tijekom turističke sezone poveća i nekoliko puta – tako su i problemi specifični. Upravo je to ono na čemu radimo – kroz direktnu komunikaciju ocijeniti postoje li neke objektivne okolnosti bilo administrativne, geografske ili financijske za lošije rezultate. Isto tako, potičemo razmjenu iskustava i prakse među samim gradovima i općinama jer, ponavljam, uspostava održivog i učinkovitost sustava gospodarenja otpadom je naš zajednički cilj. Ostvarenje tog cilja zahtijevat će puno dobre volje i znanja za koje smo sigurni da ih imamo.

Koje obveze Republika Hrvatska mora ispuniti u vezi odlagališta otpada?

- Republika Hrvatska pristupnim se ugovorom obvezala smanjiti količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta, te sva odlagališta otpada do 31. prosinca 2018. godine uskladiti s uvjetima iz Direktive o odlagalištima otpada. Odlaganje otpada i uvjeti koje moraju ispuniti odlagališta otpada u državama članicama EU definirani su Direktivom o odlagalištima otpada.

S obzirom da je Republika Hrvatska postala članica Europske unije 2013. godine bilo je potrebno propisane uvjete iz navedene direktive prilagoditi postojećem stanju odlagališta otpada u Hrvatskoj. Zbog toga su u Pristupnom ugovoru određene prijelazne mjere odnosno rokovi za postizanje usklađenosti s Direktivom o odlagalištima otpada.

Koji su to uvjeti i na koju količinu moramo smanjiti količinu otpada?

- Odlaganje otpada u budućnosti bit će svedeno na najmanju moguću mjeru. Osim što odlagališta otpada moraju biti opremljena i njima se mora upravljati sukladno spomenutoj Direktivi o odlagalištima otpada, treba naglasiti red prvenstva gospodarenja otpadom. Njime se odlaganje otpada smješta na posljednje mjesto iza sprječavanja nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja i drugih postupaka uporabe npr. energetske uporabe.

Upravo na temelju reda prvenstva gospodarenja otpadom određeni su ciljevi za odlaganje otpada u državama članicama EU prema kojima se odlaganje otpada mora smanjiti na 10 % do 2035. godine. Da bi nam bila jasnija ozbiljnost i zahtjevnost ovog cilja za Republiku Hrvatsku, treba spomenuti da je u Republici Hrvatskoj 2016. godine odloženo čak 77 % otpada.

Zašto se priprema dokument o dinamici zatvaranja odlagališta?

- Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske se donosi radi ispunjenja već spomenute obaveze iz pristupnog ugovora kojim smo se obvezali da sva odlagališta otpada do 31. prosinca 2018. godine moraju ispunjavati uvjete iz Direktive o odlagalištima otpada. Ti uvjeti preneseni su u nacionalno zakonodavstvo Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada.

To znači da odlagališta moraju udovoljavati uvjetima u smislu dozvola, tehničke opremljenosti, načina prihvata i odlaganja otpada, vrste i količine otpada koja se odlaže i monitoringa. Sva odlagališta otpada koja ne ispunjavaju navedene uvjete nakon 31. prosinca 2018. godine moraju biti zatvorena.

Radi ispunjenja ove obaveze u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.- 2022. godine određena je mjera 4.1. Izrada plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada.

Na temelju toga je izrađen Prijedlog dinamike zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske kojim se definira dinamika rada i zatvaranja aktivnih odlagališta neopasnog otpada sukladno važećim zakonima, propisima, direktivama i smjernicama.

Što sadrži Prijedlog dinamike zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske?

- U ovom dokumentu dan je detaljan prikaz postojećeg stanja svakog pojedinog aktivnog odlagališta neopasnog otpada u Republici Hrvatskoj. Odlagališta su grupirana po županijama u kojima se teritorijalno nalaze.

Na temelju Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada i Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine” br. 94/13 i 73/17) određeni su kriteriji kojima se ocjenjuje tehničko- ekološki status, administrativni status te status poduzetih radova za svako pojedino odlagalište. Kriteriji su grupirani u tri navedene skupine kako bi se numerički prikazao doprinos svakog pojedinog kriterija koji sugerira status usklađenosti odlagališta s Pravilnikom i ostalim definiranim uvjetima te se višekriterijskom analizom dobila numerička vrijednost odnosno težinski faktor za pojedinu skupinu kriterija. Ovakvim pristupom analitički je prikazan postotak usklađenosti nekog odlagališta s definiranim kriterijima te se formira poredak odlagališta unutar svake županije.

Konačni redoslijed i dinamika zatvaranja odlagališta u pojedinoj županiji definirani su postotkom ispunjavanja vrijednosti po pojedinim kriterijima te se sukladno tome odlagališta svrstavaju u tri osnovne skupine.

Prioritet pri saniranju i zatvaranju imaju ona odlagališta koja ne ispunjavaju osnovne kriterije usklađenosti s Pravilnikom (manje od 65 % usklađenosti), te se trebaju zatvoriti do kraja 2018. i provesti postupak sanacije.

Ona odlagališta koja kriterije ispunjavaju od 66 % do 90 % nastavljaju s radom do popunjavanja kapaciteta te su dužna dovršiti procese sanacije.

Već sanirana odlagališta s dovoljno kapaciteta, odnosno ona koja kriterije ispunjavaju iznad 90 %, određena su za nastavak rada do otvaranja centra za gospodarenje otpadom.

Promatrajući sveukupno područje Republike Hrvatske možemo zaključiti kako je primjenom navedenih kriterija usklađenosti pojedinih odlagališta s ranije navedenom zakonskom regulativom identificirano 29 odlagališta otpada kojima slijedi zatvaranje do kraja 2018. godine te provedba postupka sanacije.

Iduća grupa od 50 odlagališta (ubrojena su i ona na otocima) nastavljaju s radom do iskorištenja svojih kapaciteta.

Posljednja grupa od 21 odlagališta nastavlja s radom do otvaranja predviđenih Centara za gospodarenje otpadom (CGO) u pojedinim županijama.

Dinamika nastavka rada te zatvaranja odlagališta prikazana je tablično i kartografski u prilozima za svaku županiju zasebno. Također, kod analize tokova komunalnog otpada po županijama prikazani su putovi preusmjeravanja otpada s onih odlagališta koja se zatvaraju prema onima koja nastavljaju s radom uz pregled preostalih kapaciteta svakog odlagališta koje nastavlja s radom. Ukoliko je procijenjeno potrebnim dane su i smjernice za proširenje kapaciteta odlagališta u pojedinoj županiji.

Navedeni tokovi komunalnog otpada prikazani su i na preglednim kartografskim prikazima po županijama s podjelom odlagališta prema skupini njihovog nastavka rada.

Koji je konačni cilj?

Od ukupno 300 evidentiranih lokacija na kojima se odlagao otpad, prethodnih nekoliko godina sanirano je 195 odlagališta, a od tog broja je 135 odlagališta zatvoreno.

Cilj donošenja ovog dokumenta je usklađenje svih preostalih odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj s propisanim uvjetima u definiranom roku te zatvaranje odlagališta koja ne mogu biti usklađena s propisanim uvjetima. (gradonačelnik.hr)

intervju, Anamarija Matak