Od države nema pomoći, istražili smo kako se gradovi sami bore protiv odljeva liječnika

Najsvježiji je primjer Varaždina, koji je u suradnji sa županijom počeo liječnicima tamošnje bolnice nuditi stanove, ali i Pakraca, koji je krenuo s istom inicijativom, od kada je početkom godine tamošnja bolnica ponovno postala samostalna. Stanove na korištenje liječnicima daju još i Mali Lošinj, Pula i Rijeka, a neki gradovi na moru plaćaju im sezonski smještaj za rad u turističkim ambulantama. U našoj anketi koju smo proveli među gradovima otkrili smo, međutim, da većina njih zasad ulaže najveće napore u to da održi standard, ili „nadstandard“ zdravstvene usluge za svoje građane, unatoč općim rezovima i štednjama koje provode Ministarstvo zdravstva i HZZO

Problem odlaska liječnika u inozemstvo, ali i u druga mjesta unutar Hrvatske, u veće bolnice koje im pružaju bolje uvjete rada i mogućnost usavršavanja, postaje sve veći problem u cijeloj državi, a osobito u nekim dijelovima.

Iz Hrvatske je od ulaska u Europsku uniju 2013. godine na rad u inozemstvo otišlo 650 liječnika, prema podacima Hrvatske liječničke komore, koja navodi i da je njih čak 1596 podiglo dokumentaciju koja im je potrebna za rad u inozemstvu, što znači da o odlasku razmišlja. Kako je u Hrvatskoj trenutno oko 13.000 liječnika u javnom i privatnom sustavu zdravstva, očito je da je riječ o ogromnih 12 posto liječnika. Istovremeno, Hrvatskoj već nedostaju liječnici, govori se o barem 50 pedijatara, anesteziologa, liječnika opće medicine, o čemu svjedoči i naša anketa iz koje je vidljivo da manja mjesta teško privlače liječnike. Istovremeno, kako kažu iz HLK, Hrvatskoj nedostaje oko 2000 liječnika specijalista, što je izračun na temelju podatka da liječnici koji sada rade u sustavu zdravstva na godinu odrade više od tri milijuna prekovremenih sati.

Stoga su, makar zdravstvena skrb nije pod njihovom ingerencijom, neki gradovi sami počeli s programima kojima je cilj privući i zadržati liječnike u tim sredinama. Najsvježiji je primjer Varaždina, koji je u suradnji sa županijom počeo liječnicima tamošnje bolnice nuditi stanove, ali i Pakraca, koji je krenuo s istom inicijativom, od kada je početkom godine tamošnja bolnica ponovno postala samostalna opća bolnica. Još neki gradovi, poput Malog Lošinja, Pule i Rijeke, liječnicima daju stanove na korištenje, a neki gradovi na moru plaćaju im sezonski smještaj za rad u turističkim ambulantama. U našoj anketi koju smo proveli među gradovima otkrili smo, međutim, da većina njih zasad ulaže najveće napore u to da održi standard, ili „nadstandard“ zdravstvene usluge za svoje građane, unatoč općim rezovima i štednjama koje provode Ministarstvo zdravstva i HZZO. No, krenimo redom.

Grad Varaždin je u suradnji sa županijom dao četiri svoja stana na korištenje liječnicima tamošnje bolnice, trećinu stanarine će plaćati grad, trećinu županija.

„Grad Varaždin za sada je uredio četiri stana u Hrašćici. Stanovi su površine nešto veće od 90 kvadratnih metara sa priključenim garažama u prizemlju. Jednu trećinu najamnine sufinanciraju Grad i Županija, dok bi jednu trećinu najma plaćali sami liječnici koji će moći i otkupiti stan ukoliko to žele“, odgovorili su nam iz Varaždina. Opća bolnica Varaždin je u veljači ove godine donijela Pravilnik o dodjeli na korištenje stanova doktorima medicine Bolnice, a Varaždinska županija je ponudila i pomoć u dobivanju najpovoljnijih kamatnih stopa za kredite kojima bi se riješilo njihovo stambeno pitanje. U tijeku su pregovori s bankama. Grad je također u dogovoru s bolnicom najavio otvaranje dječjeg vrtića u sklopu bolnice.

Pakračka je bolnica, pak, od početka godine ponovno samostalna opća bolnica, te je Grad Pakrac problem odljeva liječničkog kadra odlučio pokušati riješiti nudeći smještaj zainteresiranim liječnicima u stanovima u vlasništvu Grada, subvencioniranje stambenih kredita, sufinanciranje troškova specijalizacije kroz dodatak od 800 kuna na mjesečnoj bazi, kao i kasnije stručno usavršavanje. Tu je i pogodnost za liječnike s malom djecom koji bi plaćali samo pola cijene dječjeg vrtića. Ove godine se započelo sa stipendiranjem studenata medicine u visini od 1.200 kuna.

„Ovaj projekt samo je prvi korak koji naša sredina može napraviti sa skromnim proračunom kakav ima. Prepoznali smo prioritete i cilj nam je zadržati postojeći i privući novi liječnički kadar u našu sredinu', istaknula je gradonačelnica Anamarija Blažević za naš portal. U pakračkoj bolnici, istaknula je, nedostaje liječnika svih specijalizacija – i kirurga, ginekologa, internista, anesteziologa...

Grad Orahovica, pak, već cijelu godinu pokušava naći specijalistu pedijatra koji bi radili u tamošnjem Domu zdravlja, no iako im grad nudi adekvatan stan i pokrivanje svih režijskih kao i drugih troškova, poput troškova jaslica, dječjeg vrtića i slično, na raspisane im se natječaje javio nije nitko.

Gradonačelnica Ana-Marija Petin kaže nam da ulaže maksimalne napore kako bi se podigao zdravstveni standard građana, pa navodi kako Grad Orahovica s 6.500 kuna na mjesec financira specijalističko-konzilijarnu zaštitu i to u vidu dolaska dva puta mjesečno liječnika specijaliste interniste (s UZV abdomena) i liječnika specijaliste urologa (s urološkim UZV) u ispostavu Orahovica, kako bi građani i u Orahovici mogli vršiti preglede kod navedenih specijalista, bez odlaženja u bolnice u Viroviticu, Našice ili Osijek.

Grad Rijeka dosada je, temeljem traženja KBC-a ili Doma zdravlja, liječnicima koji doseljavaju na korištenje dodijelio na desetke stanova, a s tom će praksom i nastaviti.

„Grad Rijeka uložio je do sada 45 milijuna kuna u privlačenje liječnika i specijalista u Rijeku i to kroz projekt izgradnje nove bolnice u Rijeci. Ona će bitno poboljšati uvjete rada postojećih liječnika, ali i privući nove. Također, Grad Rijeka je do sada uložio 12 milijuna kuna u poboljšanje uvjeta rada postojećim liječnicima u riječkoj bolnici tj. u postojećim bolničkim kapacitetima. Kada bi se ove navedene brojke dosadašnjih ulaganja sagledale kroz prizmu godišnjeg prosjeka, ispalo bi da je Grad Rijeka u poboljšanje rada liječnika na području Rijeke do sada godišnje prosječno izdvajao 5,7 milijuna kuna“, odgovorili su nam iz trećeg po veličini hrvatskog grada.

Osim toga, Rijeka je i jedina jedinica lokalne samouprave koja je osnovala specijaliziranu zdravstvenu ustanovu, bolnicu. „Godišnje izdvajamo šest milijuna kuna za rad ove ustanove, odnosno za plaće liječnika i medicinskog osoblja, a nedavno smo te plaće i uvećali“, kazali su nam iz grada Rijeke koji s 200.000 na godinu financira i rad Ustanove za palijativnu i zdravstvenu skrb.

Kadrovske stanove zaposlenima u zdravstvu, odnosno u tamošnjoj Općoj bolnici nudi i Grad Pula, koji razrađuje i model stavljanja u funkciju jednog atraktivnog gradskog zemljišta po modelu poticane stanogradnje gdje bi Grad ustupio zemljište, a Opća bolnica osigurala financiranje izgradnje stanova koje bi potom Grad mogao dodjeljivati za potrebe pulskog Sveučilišta i Opće bolnice. S ciljem poticanja i jačanja zdravstvenog kadra, prilikom dodjele stipendija Grada Pule za deficitarna zanimanja iz područja zdravstva u 2018. godine, dodatna tri boda dodijeljena su upravo za doktore medicine (sveučilišni studij medicine) i za stručni studij sestrinstva.

Iz Pule ističu da je izgradnja nove Opće bolnice u Puli koja je u tijeku jedan od najvažnijih projekata, ne samo za Pulu, već i za cijelu Istru. U taj je projekt Pula uložila 17 milijuna kuna ustupanjem zemljišta i oslobađanjem plaćanja komunalnih doprinosa, a grad je preuzeo dio kreditne obveze za izgradnju i opremanje nove Opće bolnice u iznosu od 14,7 milijuna kuna. Kada bude gotova, nova će bolnica svakako biti jedna od najmodernijih i najopremljenijih bolnica u Hrvatskoj, pa će tako i pružati najbolje uvjete za rad čime će se omogućiti zadržavanje postojećeg i privlačenje novog zdravstvenog kadra i medicinskog osoblja, uvjereni su u tom gradu.

Gradovi nisu nadležni za zdravstvo, ulažu u održavanje standarda

Organizacija zdravstva na otocima je problematična zbog prometne izolacije i udaljenosti od bolničkih centara, ali i slabe naseljenosti. Grad Mali Lošinj liječnike pokušava privući sufinanciranjem troškova smještaja ili dodjelom stanova na korištenje. Samo u proteklih nekoliko godina, takvih stanova je dodijeljeno osam, odgovoreno nam je. Lošinj i inače na godišnjoj razini za zdravstveni program iz proračuna izdvaja 1,1 milijun kuna za sufinanciranje Doma zdravlja PGŽ, financiranje programa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, financiranje dolazaka liječnika-specijalista jednom mjesečno na Lošinj, i to psihijatra, okuliste, otorinolaringologa i ortopeda. Također, sufinancira kirurga u obliku posebnog mjesečnog dodatka na plaću, te medicinske sestre na manjim otocima, ali i jednog liječnika na hitnoj. Sufinancira i troškove stacionara i turističkih ambulanti u Malom Lošinju i Nerezinama, te Centra za hemodijalizu koji je na Lošinju otvoren 2007. godine.

Grad Vis ukoliko je u mogućnosti osigurava smještaj liječnicima uz povlaštenu cijenu najamnine stana, pa je tako tamošnjem stomatologu iznajmljen gradski stan po povlaštenoj cijeni. Vis financira i dolazak pedijatra i ginekologa jednom mjesečno. „Grad Vis gradi i 13 stambenih jedinica s kojima ćemo moći ponuditi još više smještaja“, najavili su.

Grad Cres pak financira rad niz nadstandardnih zdravstvenih djelatnosti kako bi olakšao život građana na tom otoku. U Cresu cijelu godinu financira plaće tima turističke ambulante (liječnika i sestru) i smještaj tog liječnika kako bi olakšali rad obiteljskim liječnicima u vrijeme turističke sezone i kroz pripravnost s pacijentima hitne. Nadalje, Grad Cres financira dolazak van radnog vremena, dva puta mjesečno, ginekologice i pedijatrice, svaku po 2000 kuna mjesečno. Naime, njihove ugovorne ordinacije ne smiju u Cresu raditi u redovno radno vrijeme, pa se zato plaćanjem njihovog rada van radnog vremena sprečava situacija da mame s bebama iz Cresa moraju putovati 120 kilometara do Lošinja i natrag.

„Na otocima bi Mrežu trebalo prilagoditi specifičnostima a ne standardima, jer svaki je spašeni život vrjedniji od papirnatog standarda koji definira na koji broj pacijenata dolazi pojedini liječnik, stomatolog, pedijatar, ginekolog, itd. Europa posebnu pažnju pridaje otocima, pa vjerujem da će i zdravstvo na otocima dobiti svoje standarde uzimajući i obzir posebnosti pojedinog otoka, njegove veličine, broja stanovnika i udaljenosti od bolničkih centara na kopnu“, kazao je za gradonačelnik.hr gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako.

Grad Novalja izdvaja za zdravstvo 500.000,00 kn, a Turistička zajednica dodatnih 50.000,00 kuna, čime se financira tim pripravnosti kroz svih 12 mjesec te rad turističke ambulante. Smještaj liječnika tijekom turističke sezone financira se u iznosu od 50.000,00 kn. Ove se godine Novalja uključila i u program POS-a te su u Odluci liječnicima dani dodatni bodovi kojima ostvaruju prednost na listi prvenstva.

Kako gradovi nisu nadležni za zdravstvo, tako je naša anketa pokazala da se uglavnom brinu i sufinanciraju održavanje standarda zdravstvene usluge za svoje građane. Grad Samobor tako sufinancira dodatni tim Hitne pomoći na svome području s 380.000 kuna na godinu, rad kirurške ambulante s 80.000, te rad internističke ambulante s 45.000 kuna na godinu. Ukupno više od pola milijuna kuna. Rad svoje kirurške i internističke ambulante sufinancira i grad Sveta Nedjelja koja je pokrenula i inicijativu za formiranje hitne medicinske pomoći na svom području, jer bi zbog dobre prometne povezanosti ona mogla pružati pomoć i na području okolnih gradova i općina. Grad Jastrebarsko od 2015. godine daje oko 90 tisuća kuna za sufinanciranje rada triju specijalističkih ordinacija u Domu zdravlja, Ispostava Jastrebarsko, a s ciljem kako Jaskanci uz radiologa, fizijatra i ortodonta kojeg imaju samo rijetki gradovi, u svom gradu imali dostupnu i otorinolaringološku i ortopedsku ordinaciju, što im omogućuje brže obavljanje pregleda i uvelike smanjenje troškova putovanja u najbliže bolnice, odgovoreno nam je iz tog grada.

Grad Velika Gorica također sufinancira sanitetski prijevoz, te rad Kardiološke ambulante, kao i plaću liječnika. Ilok primjerice financira dolazak specijalista u ambulantu u tom gradu, i to oftalmologa, kirurga, ginekologa, otorinolaringologa te specijaliste interne medicine, a dolaske specijalista iz KBC Rijeka financiraju i Delnice.

Grad Korčula sufinancira svoj Dom zdravlja koji pruža niz usluga sa 100.000 kuna na godinu, financira tzv. „nadstandard“ hitne medicine sa 60.000 kuna na godinu te pripravnost T1 tima u županijskom Zavodu za hitnu medicinu s 25.000 kuna na mjesec, a uz to sufinancira i dodatne medicinske timove u turističkoj sezoni.

Priobalni gradovi najčešće financiraju rad turističke ambulante, za što primjerice Grad Opatija izdvaja 230.000 kuna, Novalja 70.000, dok Umag s 250.000 kuna financira tim Hitne pomoći. Poseban su ipak problem zdravstvene usluge na otocima.

Grad Šibenik sufinancira segment zdravstva s oko milijun kuna na godinu, od toga oko 500.000 kn daje za sportsku ambulantu, te zdravstvenog tehničara i medicinsku sestru na otocima Žirje i Kaprije.

Grad Omiš, koji je specifičan zbog velikog teritorija koji pokriva i slabu naseljenost, ali ujedno i blizinu grada Splita i njegovih bolnica izdvaja 160.000 kuna za dodatne liječničke timove u turističkoj sezoni, a od problema s kojima se susreću jest nemogućnost pronalaska liječnika obiteljske medicine koji bi bili zainteresirani da rade na ruralnom području Gornjih Poljica. Uz prostor za rad liječnicima se nudi i stan u objektu Doma zdravlja, no, interesa nema, rekli su nam iz Omiša. U samome gradu ipak u suradnji s jednom privatnom poliklinikom pribavljen je ugovor HZZO-a za specijalističke usluge fizijatra, neurologa i fizioterapeuta, a u Omišu postoji i ugovorna oftamološka, psihijatrijska, radiološka kao i ortopedska ordinacija.

Kaštela, također u blizini Splita, sufinanciraju dodatni tim hitne pomoći sa 60.000 kuna. Grad Dubrovnik samo je svojoj bolnici ove i prošle godine donirao opremu vrijednu gotovo dva milijuna kuna, dok je Domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama donirao vozila, prostore i slično.

Poput gore spomenutog Pakraca, još su neki gradovi odlučili stipendirati studente medicine, kao deficitarna zanimanja, pa to čini između ostalih i grad Zabok, a grad Trogir koji, kako navode iz tog grada „konstantno traži model kojim bi mlade liječnike privukli u Trogir i zadržali ih“, također će uskoro početi stipendirati liječnike. (gradonačelnik.hr/Dalibor Dobrić)