ANALIZA

Novska i dalje najviše od svih gradova izdvaja za učenike i studente

Prema udjelu u proračunu na drugom je mjestu grad Trilj (2,11%), slijede Buzet (2,07%), Čakovec (1,95%), Oroslavje (1,6%), Rovinj (1,53%), Novi Marof (1,42%), Donji Miholjac (1,39%), Obrovac (1,36%) i Benkovac (1,36%). Gledano prema izdvajanju po glavi stanovnika, poredak je nešto drugačiji, pa je tako vodeći Rovinj, sa 128 kuna po stanovniku utrošenih na stipendije i školarine

 

Proračunsko izdvajanje za stipendiranje školaraca i studenata svakako je jedna rashodovna stavka jedinica lokalne samouprave koje svi mogu podržati, a  prema podacima Ministarstva financija o izvršenjima proračuna za 2017. godinu, Grad Novska i dalje je rekorder po izdvajanju za učenike i studente. Novska je, naime, i u 2017. je godini, baš kao i godinu ranije, bila na vrhu prema proračunskim izdvajanjima za školarine i stipendije i jedini grad koji je za tu stavku izdvojio tri posto proračuna.

Novska je već godinama vodeća po ulaganju u obrazovanje svojih mladih sugrađana. Nakon što je bivši gradonačelnik Vlado Klasan u svom mandatu ukinuo sve procedure i kriterije za dodjelu stipendija u Novskoj, novčanu je pomoć u obrazovanju od 2013. godine dobilo čak 1.257 đaka i studenata. S tom je praksom nastavio i novi gradonačelnik Marin Piletić, koji kaže kako je ulaganje u obrazovanje najbolje utrošen javni novac.

 „Zbog toga Grad Novska dodjeljuje više od 160 učeničkih stipendija, a svake godine dodijeli i oko 150 studentskih stipendija. Ovim načinom dodjele stipendija osigurali smo da niti jedan student iz Novske ne studira bez stipendije kao podrške zajednice“, ističe Piletić.

Prema podacima o izvršenjima proračuna Ministarstva financija, Novska je za stipendije i školarine u 2017. godini potrošila 1,33 milijuna kuna, u 2018. godini Grad je osigurao 1,6 milijuna kuna za program stipendiranja učenika srednjih škola i studenata, a, kako za naš portal najavljuje Piletić, s tim programom nastavlja i u 2019. godini.

„Jedan smo od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji ima takav model gdje stipendira sve studente koji se jave na natječaj grada. Time želimo pomoći mladima koji se žele školovati i usavršavati, pomažemo njihovim roditeljima, ali i stimuliramo porast udjela visokoobrazovanih u društvu“, kaže Piletić.

Prema udjelu u proračunu na drugom je mjestu grad Trilj koji za stipendije izdvaja 2,11 posto proračuna, i koji su također ukinuli sve uvjete za dobivanje stipendije osim statusa redovnog studenta.

"Na tragu želje da budemo društvo koje vrednuje znanje i obrazovanje, koje potiče i pomaže mlade ljude, a time i obitelji, donijeli smo Odluku prije 5 godina da jedini uvjet da bi se stipendija dodijelila bude potvrda da je redovno upisani studentica ili student. Jer, nemaju svi uvjete materijalno financijske za kvalitetnije obrazovanje, a i ne mogu svi biti odlikaši. A svima je potrebno pomoći. Nastaviti ćemo izdvajati za naše studente i u narednim godinama sa vjerom i željom da će u budućnosti ti mladi svoj posao naći u našem okruženju. Ako ne tu onda barem u Hrvatskoj“, ističe gradonačelnik Ivan Šipić.

Nakon Novske i Trilja, slijede Buzet (2,07%), Čakovec (1,95%), Oroslavje (1,6%), Rovinj (1,53%), Novi Marof (1,42%), Donji Miholjac (1,39%), Obrovac (1,36%) i Benkovac (1,36%). Gledano prema izdvajanju po glavi stanovnika, poredak je nešto drugačiji, pa je tako vodeći Rovinj, sa 128 kuna po stanovniku utrošenih na stipendije i školarine.

Gradonačelnik Oroslavja Emil Gredičak kaže nam kako Grad Oroslavje od 2017. svake godine povećava proračunski iznos za stipendije, a nemaju niti bodovne liste nego stipendije dobivaju svi koji zadovoljavaju kriterije iz Pravilnika.

'Smatram da je svaka kuna uložena u znanje najbolje uložena kuna jer, gledajući ili mikro ili makro aspekt, jedino ekonomija bazirana na znanju može biti konkurentna u razvijenim zemljama. Tu jednostavno nemamo alternativu. U prilog tome ide i činjenica da svaki ozbiljan investitor postavlja pitanja vezana uz radnu snagu na području u koje želi ulagati, pa ispada da je to jedan od najvažnijih preduvjeta dolaska investicija i razvoja određene sredine uopće', ističe Gredičak i dodaje kako stipendiranjem svoje studente žele motivirati i da se nakon završenog fakulteta, kao obrazovani i stručni ljudi  vrate u svoj grad i tu stvore obitelj.

Inače, treba napomenuti da se podaci Ministarstva financija odnose samo na stavke koje su specificirane za školarine i stipendije, te da ne ubrajaju iznose koji su podvedeni pod druge stavke. Izdvajanja za mlade tako idu i kroz druge stavke u proračunu Grada Cresa koji je u poretku po izdvajanju po glavi stanovnika na drugom mjestu. Cres izdvaja 125 kuna po glavi, odnosno kao mali grad oko 360 tisuća kuna.

Gradonačelnik Grada Cresa, Kristijan Jurjako ističe da njegov grad kontinuirano, i to svake godine sve više, iz proračuna izdvaja sredstva za mlađe naraštaje.

„U hrvatskom smo vrhu po izdvajanjima za predškolce, kako bi u našem vrtiću uvjeti bili jednaki ili bolji nego na kopnu, u osnovnoj školi financiramo niz nadstandardnih aktivnosti, a srednjoškolcima koji se školuju izvan otoka i studentima dajemo stipendije i sufinanciramo im putne troškove kako bi ostali u kontaktu sa svojim otokom. Cres je poseban po tome što svatko tko podnese zahtjev može dobiti stipendiju te trenutno ukupno stipendiramo 97 učenika i studenata. Ove godine imamo 22 nova stipendista, 16 studenata i šestero srednjoškolaca koji se školuju izvan cresko-lošinjskog otočja. Redovita mjesečna stipendija iznosi 500 kuna, a 600 kuna za darovite studente s prosjekom ocjena iznad 4,0 i srednjoškolce odlikaše, te je u proračunu za te namjene ukupno osigurano gotovo pola milijuna kuna“, rekao nam je Jurjako i zaključio kako vjeruje da se na taj način, stalnom podrškom mladima na njihovom putu, može postići da se mnogi od njih nakon dovršetka školovanja vrate na Cres.

Na listi nakon Rovinja i Cresa, po glavi stanovnika najviše izdvaja Buzet, 104 kune, zatim već spomenuta Novska (98,9 kuna) koja izdvaja postotno najveći dio proračuna za stipendije i školarine, a slijede Labin (93,1 kunu), Novalja (77,9 kuna), Novigrad Istarski (76,4 kune), Čakovec (75,4 kune), Biograd na Moru (74,7 kuna), te Mali Lošinj (74,4 kuna).

Grad Labin u 2017. godini izdvojio je više od milijun kuna za školarine i stipendije učenicima i studentima, a gradonačelnik Valter Glavičić kaže da je Labin oduvijek mlade postavio na visoko mjesto prioriteta.

“Smatramo da je to ulaganje u našu zajedničku budućnost. Ponosni smo na ostvareno, jer našim mladima nastojimo pružiti što bolje uvjete tijekom njihovog školovanja. Konkretno, za stipendije izdvajamo milijun kuna godišnje te u ovom trenutku stipendiramo ukupno 159 učenika i studenata. Iznosi koje primaju stipendisti Grada Labina su za studente 750 kn, a za učenike 550 kn te se isplaćuju kroz deset mjeseci godišnje. Važno je naglasiti kako se važećim pravilnikom potiče i izvrsnost, tako da učenici s prosjekom ocjena od 4,60 i više te studenti s prosjekom ocjena od 4,00 i više ostvaruju pravo na dodatnu, nagradnu stipendiju. Svjesni i trenutne situacije te deficitom određenih zanimanja, učenike i studente koji pohađaju takva usmjerenja stimuliramo posebnim bodovanjem deficitarnih zanimanja te im time olakšavamo put do stipendije“, ističe Glavičić.

Labinska gradska uprava je nedavno s predstavnicima gospodarstvenika iz grada raspravljala o mogućnostima novih modela stipendiranja koji bi uzeli u obzir deficit radne snage, te će se budući modeli stipendiranja temeljiti upravo na zahtjevima tržišta rada, a brojni će se gospodarstvenici uključiti u sam proces stipendiranja, stoji u odgovoru gradonačelnika.

„Zajednički zaključak jest taj da kvalitetne ljude želimo vraćati u Labin nakon njihovog školovanja. Konkretne stipendije su daljnji korak koji želimo napraviti te dosadašnji način stipendiranja sve više prilagođavati suvremenim potrebama. Upravo stoga, razgovori s gospodarstvenicima i zajedničko djelovanje doprinose budućim kvalitetnim ulaganjem u našu zajedničku budućnost. Zbog očitog deficita visokoobrazovanih kadrova, sljedeći raspisani natječaj za stipendije bit će nešto drukčiji. Vjerujemo kako će novi natječaj biti prilagođen uvjetima današnjice ali i veoma poticajan za sve naše studente. Bit će jedan od rijetkih takvih modela u Hrvatskoj, a krajnji nam je cilj, i onaj najvažniji, da svi naši studenti svoj život nakon obrazovanja nastave u rodnom Labinu“, kaže gradonačelnik Labina.

U top 10 po izdvajanju per capita je i Mali Lošinj koji je po glavi stanovnika izdvojio 74 kune u 2017. godini. Ukupno više od 600 tisuća kuna za stipendiranje i školovanje učenika i studenata, a u ovoj 2019. godini planiran je iznos od 746 tisuća kuna za oko 80 studenata, među kojima je i jedan student iz Vukovara, kao dio projekta pomoć Vukovaru.

„Ono što je važno napomenuti je da stipendija iznosi 850 kuna, a onim studentima koji dolaze iz obitelji u stanju socijalne potrebe stipendija se uvećava za 40%“, ističe gradonačelnica Ana Kučić.

Osim toga, Mali je Lošinj uveo i primamljivu ponudu svojim stipendistima. „Poznata je činjenica kako se na Lošinj, za razliku od drugih otoka, u prosjeku vraća čak 70 % mladih koji su se školovali izvan Lošinja i gotovo da nema visokoškolovanih nezaposlenih osoba. Tu je presudnu ulogu odigrao upravo Grad koji je putem programa stručnog osposobljavanja, osigurao prvo zaposlenje svima njima kroz gradske ustanove ili kroz vodeće gospodarske subjekte na otoku. Većina mladih nakon toga ima otvorena vrata na tržištu zapošljavanja i konkurentniji su na natječajima. Isto tako, Grad svim stipendistima koji se u roku od šest mjeseci po diplomiranju vrate na Lošinj i odrade 5 godina staža na otoku, kao nagradu isplaćuje bonus u iznosu od 10 mjesečnih stipendija“, kazala nam je gradonačelnica. (gradonačelnik.hr/Dalibor Dobrić)

 

Od županija najviše izdvojila Međimurska 

 

 

Kada su u pitanju županije, za stipendije i školarine najviše je u 2017. izdvojila Međimurska – 1,4 milijun kuna, što je 1,05 posto godišnjeg proračuna u toj godini, a po glavi stanovnika iznosi čak 12,5 kuna. Gledano po postotku proračuna koji se izdvaja u tu svrhu, na drugom je mjestu Krapinsko-zagorska županija, s 0,79 posto (1,18 milijuna kuna), treća je Sisačko-moslavačka županija, s 0,73 posto (1,5 milijuna kuna), četvrta je Bjelovarsko-bilogorska, s 0,65 posto (malo manje od 700 tisuća kuna), a peta Zagrebačka županija, s 0,56 posto svog proračuna, odnosno 1,6 milijuna kuna izdvojenih u te svrhe. Slijede Varaždinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Istarska županija.

 Gledano, pak, po izdvajanju po glavi stanovnika, Međimurska je županija, kao što smo rekli, i tu na prvome mjestu, s 12,5 kuna po glavi stanovnika izdvojenih za stipendije i školarine za mlade iz toga kraja. Druga je Sisačko-moslavačka županija, s 9,1 kunom po glavi, treća je Krapinsko-zagorska županija, s 8,9 kuna po glavi, četvrta je Varaždinska županija (6,7 kuna), a peta Dubrovačko-neretvanska županija (5,9 kn). Slijede Bjelovarsko-bilogorska, Zagrebačka, Požeško-slavonska, Istarska i Brodsko-posavska županija.

 

stipendije, gradovi, Novska