Analiza Državnog zavoda za statistiku

Najmanji rizik od siromaštva u Hrvatskoj - u Čabru

Iako je Hrvatska sa stopom rizika od siromaštva 19,2 u europskom vrhu, neki naši gradovi daleko su bolji od EU zemalja koje imaju najmanji problem sa siromaštvom. Čabar tako bilježi stopu od tek 4,7 posto, Labin 6,7 a Buzet 6,9 posto rizika od siromaštva...

Siromaštvo je globalni problem današnjice, a prema podacima Eurostata, samo u zemljama EU prošle je godine riziku siromaštva bila izložena gotovo četvrtina populacije, preko 122 milijuna ljudi. Na žalost i za razliku od nekih drugih, pozitivnih trendova u kojima smo najčešće na začelju kolone, kada su u pitanju nezaposlenost i siromaštvo, Hrvatska je u gornjem dijelu EU ljestvice. Četvrti smo u Europi po siromaštvu starijih osoba, imamo jednu od najvećih stopa nezaposlenosti mladih, a po riziku od siromaštva smo osmi, sa stopom od 19.2 posto.

Državni zavod za statistiku objavio je naime prije nekoliko mjeseci detaljne rezultate istraživanja siromaštva i socijalne isključenosti. Kombiniranjem Popisa stanovništva iz 2011. godine koji nudi podatke o svim stanovnicima, ali sadrži ograničene podatke o njihovom blagostanju bilo je potrebno kombinirati s istraživanjem koje nudi podatke o dohotku kućanstva. Preko Ankete o dohotku stanovništva (EU-SILC) u kombinaciji s popisom stanovništva, simuliran je dohodak svakog popisanog kućanstva. Korištenjem različitih ekonometrijskih modela, metodom procjene na malom području (small area estimation) dobiveni su po prvi puta za Hrvatsku podaci o siromaštvu na svim razinama tj. za svaku pojedinu županiju, gradove i čak općine.

Za Hrvatsku je procijenjen prag rizika od siromaštva za odraslu osobu u iznosu od 24. 000 kuna godišnje i upravo malo prije spomenutom metodom procjene na malom području, dobivena je stopa rizika od siromaštva 19.2 posto. To znači da otprilike 823. 000 osoba u Hrvatskoj ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a najugroženije su osobe starije od 65 godina.

Analitičari gradonačelnik.hr-a analizirali su, pak, ove podatke prema dohodavnoj metodi i istražili koji su to gradovi u Hrvatskoj koje su najmanje pogođeni siromaštvom i socijalnom isključenosti. Podaci o siromaštvu, po prvi put analizirani na tako detaljnim razinama, trebali bi poslužiti kao pomoć u donošenju politika smanjenja regionalnih razlika i iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti na području cijele Hrvatske. Ponovimo, brojke koje ćemo prikazati ne prikazuju koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva (izraženo u postocima prema broju stanovnika grada/općine).

Analiza je pokazala da u prosjeku gradovi imaju manju stopu rizika od siromaštva (18.5 posto) u odnosu na općine (27.1 posto). Takav rezultat nije neobičan s obzirom da su gradovi generatori gospodarskog rasta i privlače više investicija koje dovode zapošljavanju i smanjenju siromaštva u odnosu na općine. Izdvojili smo deset gradova čija stopa rizika od siromaštva daleko nadmašuje i najbolje europske prosjeke. Najniže stope, naime, bilježe Češka (10 posto), te Nizozemska, Danska, Slovačka i Finska (12 posto).

Gledajući po dohodovnom kriteriju, pokazalo se tako da je grad koji gotovo i ne osjeća problem siromaštva - Čabar. Gradić sa nešto više od četiri tisuće stanovnika, nedavno proslavljen po najvećem broju djece rođene u izvanbračnim zajednicama u Hrvatskoj, po DZS-ovim podacima ima rizik od siromaštva od tek 4,7 posto.

Nema nadstandarda u Čabru, poručuje gradonačelnik Kristijan Rajšel

No, gradonačelnik Kristijan Rajšel relativizira ove podatke i poručuje – nema nikakvog nadstandarda u Čabru. Naime, podsjeća i na DZS-ovo upozorenje da podaci na malom uzorku nisu pouzdani. 'Rizik od siromaštva mjeren je dvjema metodama, dohodovnoj i potrošnoj. Prema dohodovnoj imamo stopu rizika manju od 5 posto, a po potrošnoj preko 20 posto, slabije od prosjeka Hrvatske. Dakle podaci nisu pouzdani jer su rezultati sasvim različiti, ovisno kako mjerite', kaže gradonačelnik Čabra.



Rang

Grad Zagreb

Kategorija

Broj stanovnika

Stopa rizika od siromaštva

1

Čabar

Mali grad

3 770

4.7%

2

Labin

Srednji grad

11 642

6.7%

3

Buzet

Mali grad

6 133

6.9%

4

Dubrovnik

Srednji grad

42 615

7.8%

5

Klanjec

Mali grad

2 915

8.9%

6

Kastav

Srednji grad

10 440

9.2%

7

Grad Zagreb

Veliki grad

790 017

9.8%

8

Varaždin

Srednji grad

46 946

10.2%

9

Zaprešić

Srednji grad

25 223

10.3%

10

Krk

Mali grad

6 281

10.5%

Demetlika: Protiv siromaštva nizom mjera

U Gradu Labinu zadovoljni su rezultatima istraživanja. 'U usporedbi sa drugim krajevima Hrvatske situacija je solidna, no to nas ne zadovoljava', komentira gradonačelnik Tulio Demetlika. Navodi kako Grad Labin, uz to što je orijentiran na industriju i malo i srednje poduzetništvo, razvija i turizam i poljoprivredu, gdje većina građana ostvaruje dodatne prihode od iznajmljivanja i prodaje autohtonih proizvoda (npr. vino, masline, sir i slično). No, ističe, socijalna osjetljivost jedne sredine i njezina razvijenost prije svega se mjeri po brizi i pomoći koja se pruža onima kojima je pomoć najpotrebnija. 'Grad Labin ima vrlo dinamičan program socijalnih mjera, poticanja cjeloživotnog obrazovanja, stipendiranja učenika i studenata, kao i program uključivanja u zajednicu kako bi se smanjio rizik od siromaštva', ističe gradonačelnik.

Socijalna osjetljivost jedne sredine i njezina razvijenost prije svega se mjeri po brizi i pomoći koja se pruža onima kojima je pomoć najpotrebnija: Tulio Demetlika

Što se tiče konkretnih mjera, gradonačelnik posebno ističe socijalne mjere namijenjene obiteljima s troje i više djece (naknade za opremu novorođenčadi, sufinanciranje jaslica i vrtića, besplatnih marendi i produženog boravka, školskog pribora i udžbenika), potom jednokratne novčane pomoći siromašnim građanima, naknade za troškove stanovanja, utroška električne energije i vode, odvoza smeća i komunalne naknade... Nadalje, Demetlika ističe i program jačanja gospodarstva kroz poticaje obrtnicima i poduzetnicima. 'Potiče se samozapošljavanje putem edukacije o otvaranju vlastitih poduzeća, radnji i sl., te informiranjem o potrebama za robama i uslugama na lokalnim tržištima. Prepoznatljiva je poduzetnička zona za male i srednje poduzetnike, poduzetnički inkubator za početnike', navodi gradonačelnik i dodaje kako Grad podupire i Udrugu za zapošljavanje osoba s invaliditetom INPROMO iz Labina. Dodaje i da se, prigodom bodovanja zahtjeva za davanjem u najam stanova u vlasništvu Grada, dodatno se boduje socijalno ugrožena kategorija stanovništva. Grad također daje na korištenje nužni smještaj za beskućnike tj. teže socijalne slučajeve, u prostorijama nekadašnjeg samačkog hotela, ističe Tulio Demetlika.

Žulić: Gradskim poticajima smo zaposlili 150 naših sugrađana

I dok će 'pobjeda' Čabra doista mnogima zvučati čudno, podaci da je rizik od siromaštva u Labinu tek 6,7 posto, a Buzetu 6,9 posto, potpuno je očekivan. Labin je tako ove godine uvršten među pet hrvatskih pametnih gradova budućnosti, dok je Buzet već tradicionalno među najboljima, a prošle godine je bio hrvatski rekorder po najmanjem broju nezaposlenih - tek dva nezaposlena na sto stanovnika. A upravo je borba protiv nezaposlenosti, ističe gradonačelnik Siniša Žulić, ključni faktor u borbi protiv siromaštva.

Buzet je u 2016. bio grad sa najmanjom nezaposlenosti u Hrvatskoj - tek dva nezaposlena na sto stanovnika: gradonačelnik Siniša Žulić

'Najbolja mjera smanjenja rizika od siromaštva je da ljudi rade i za to primaju plaću. Grad Buzet već je godinama u vrhu po stopi nezaposlenosti, zahvaljujući prvenstveno uspješnom gospodarstvu. Drago mi je da smo brojnim poticajima u proteklih pet godina uspjeli značajno doprinijeti poboljšanju te slike, s obzirom da se putem gradskih poticaja otvorilo 70-ak tvrtki i obrta te zaposlilo preko 150 naših sugrađana', kaže tako Žulić. Ističe kako je izuzetno ponosan što se u buzetskoj poslovnici FINE nitko ne raspituje ima li pravo na otpis duga, a i socijalne mjere su također prilagođene pomoći svakom pojedincu kojemu je pomoć potrebna. Za sve to definitivno su zaslužne gradske mjere poticaja i programa u poduzetništvu, za što je iz gradskog proračuna osigurano oko pet milijuna kuna. Isti taj iznos svake godine osiguravamo i za socijalne programe i potrebe, navodi Žulić.

Turk: Kad ljudi imaju posao, mali je rizik od siromaštva

Zaprešić je u zadnjih dvadeset godina gotovo udvostručio svoje stanovništvo, te je postao jedan od najpropulzivnijih gradova u Hrvatskoj s prosječnom starosti od samo 35 godina: gradonačelnik Željko Turk

Nakon Buzeta, među deset hrvatskih gradova sa najmanjim rizikom od siromaštva su - Dubrovnik, Klanjec, Kastav, te Zagreb koji, iako jedini veliki grad u kategoriji prvih deset gradova s najnižom stopom rizika od siromaštva, ima stopu rizika siromaštva od čak 9.8 posto posto. Tu su još Varaždin, Zaprešić i Krk.

Gradonačelnik Zaprešića, ujedno i prvi čovjek Udruge gradova, Željko Turk ove podatke komentira ističući kako je Zaprešić je u zadnjih dvadeset godina gotovo udvostručio svoje stanovništvo, te je postao jedan od najpropulzivnijih gradova u Hrvatskoj s prosječnom starosti od stanovnika od samo 35 godina. 'Sve to jer kombiniramo najbolje od 'dvaju svjetova' – na najbolji mogući način koristimo blizinu Zagreba, dok s druge strane mladim obiteljima nudimo miran život daleko od gradske vreve. Ta kombinacija, ali i velik broj obrtnika i tvrtki na samom području grada, zaslužna je za činjenicu da imamo jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u zemlji. Kad ljudi imaju posao i stopa rizika od siromaštva je niska, što ove brojke i dokazuju', kaže Turk. (gradonačelnik.hr)