Na EIZ-u razvili prvu metodologiju za rangiranje pametnih gradova

Po metodologiji koju su izradili Dubravka Jurlina Alibegović, Željka Kordej-De Villa i Mislav Šagovac, 11 od 25 velikih gradova pokazalo se 'pametnima', odnosno imaju iznadprosječni indeks pametnog urbanog razvoja – Pazin, Dubrovnik, Varaždin, Pula, Rijeka, Zadar, Čakovec, Split, Koprivnica, Samobor i Karlovac.

Iako je trend pametnog grada sve je rašireniji, pa sve više gradova ulaže u pametna rješenja, a još uvijek rijetki i u cjelovite 'smart city' strategije (Dubrovnik, Kastav, Karlovac, Rijeka, Zagreb...), još uvijek ne postoji sustavna i mjerodavna metodologija po kojoj bi odredili koji su gradovi i koliko 'pametni', već ih uspoređujemo po pojedinačnim rješenjima i projektima. Bivša ministrica uprave, dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović i njezini suradnici na Ekonomskom institutu Zagreb dr.sc. Željka Kordej-De Villa i Mislav Šagovac istražili su, stoga, koncept pametnog grada i njegove pokazatelje, te – prvi u Hrvatskoj, izradili indeks pametnog urbanog razvoja pomoću kojega su rangirali gradove. Uvođenje pokazatelja i rangiranje pametnih gradova trebalo bi, smatraju, pomoći gradonačelnicima i gradskim vijećima kao najvažnijim nositeljima javnih odluka u predlaganju odgovarajućih odluka prilikom donošenja mjera za promicanje pametnog, lokalno vođenog razvoja u gradu.

Istraživanje je za sad ograničeno na 25 velikih gradova (gradovi veći od 35 tisuća stanovnika i županijska središta), no Jurlina Alibegović najavljuje nastavak i daljnju razradu metodologije, odnosno proširenje broja pokazatelja i podataka koje prikupljaju iz javno dostupnih izvora i anketiranjem pročelnika u gradovima.

Kao pokazatelje pametnog grada Jurlina Alibegović i suradnici su odredili šest dimenzija, odnosno područja – pametno gospodarstvo, pametni građani, pametno upravljanje, pametna mobilnost, pametni okoliš i pametno življenje, te su izradili 29 parametara po kojima su uspoređivali gradove i procjenjivali njihovu komparativnu prednost.

Za sada se, po ovoj metodologiji, 11 od 25 velikih gradova pokazalo 'pametnima', odnosno imaju iznadprosječni indeks pametnog urbanog razvoja – Pazin, Dubrovnik, Varaždin, Pula, Rijeka, Zadar, Čakovec, Split, Koprivnica, Samobor i Karlovac.

Pula, tako, ima najbolje rezultate kada je pametno gospodarstvo u pitanju, Čakovec na području pametnih građana, Krapina u pametnom upravljanju, Pazin u mobilnosti, Split i Dubrovnik u pametnom okolišu, a Dubrovnik u pametnom življenju...

Što se samih kriterija tiče, kod procjene pametnog gospodarstva uspoređivali su, tako, izdatke za postrojenja i opremu, prijavljene patente, poduzetništvo, broj međunarodnih žigova, produktivnost, zaposlenost i fleksibilnost na tržištu rada. Kriteriji za pametne građane bili su broj studenata i sveučilišta, tvrtki za strane jezike, zaposlenih u kreativnim industrijama, te izlasnost na EU i lokalne izbora. Kod pametnog upravljanja uspoređivali su sudjelovanje u donošenju odluka te javne i socijalne usluge i transparentnost upravljanja, za pametnu mobilnost kriterij su lokalna dostupnost, odnosno broj autobusnih linija i stanica na području grada. Pametni okoliš u ovom istraživanju definirajju zelene kriteriji površine, komunalnog otpada, korištenja vode i električne energije, a pametno življenje obuhvaća kulturne sadržaje, bolničke krevete, broj doktora medicine, stopa rizika od siromaštva, kvaliteta obrazovanja, starost populacije, turistička aktivnost i starenje stanovništva.

Nakon što su standardizirali i usporedili sve ove kriterije, Jurlina Alibegović i suradnici dobili su rangiranje gradova po područjima. Pa, tako, Pula ima najbolje rezultate kada je pametno gospodarstvo u pitanju, Čakovec na području pametnih građana, Krapina u pametnom upravljanju, Pazin u mobilnosti, Split i Dubrovnik u pametnom okolišu, a Dubrovnik u pametnom življenju... Sveukupno, po ovim pokazateljima i mjerilima, najbolji indeks ima Pazin, a u 11 'pametnih' su još Dubrovnik, Varaždin, Pula, Rijeka, Zadar, Čakovec, Split, Koprivnica, Samobor i Karlovac.

Implementaciju metodologije pametnog grada treba poticati jer je današnja praksa u hrvatskim gradovima da se razvojne odluke donose bez strateškog promišljanja i na temelju utvrđenih ad hoc ciljeva, aktivnosti i mjera za njihovo ostvarenje. Razvoj se ne promišlja na dugi rok, u to promišljanje nisu uključeni svi relevantni dionici te se zanemaruje rješavanje ključnih razvojnih izazova u gradovima. Ciljevi, aktivnosti i mjere se utvrđuju bez oslanjanja na ključne pokazatelje. Stoga nije nikakvo čudo da Smart City razvojni model ne postoji i da se tek počinju koristiti pametna rješenja za rješavanje problema u gradskom prometu, okolišu i gradskoj upravi. Posljedica takvog planiranja razvoja je nepotrebno rasipanje javnih sredstava“, ističe Dubravka Jurlina Alibegović.

Uz daljnje razvijanje ove metodologije, u EIZ-u planiraju izraditi i posebnu web aplikaciju (na hrvatskom i engleskom jeziku) za gradonačelnike i druge donositelje odluka u gradovima za korištenje dostupnih podataka i pokazatelja u pripremi i provedbi strateških i razvojnih odluka te planiranju proračuna ) za gradonačelnike i druge donositelje odluka u gradovima za korištenje dostupnih podataka i pokazatelja u pripremi i provedbi strateških i razvojnih odluka te planiranju proračuna.

Čitavo istraživanje možete pogledati na linku. (gradonačelnik.hr)

pametni gradovi, Dubravka Jurlina Alibegović