INTERVJU Kristijan Jurjako

Na Cresu nas je premalo da bi se dijelili, svi moramo staviti glave na kup

Svi s dobrim idejama i projektima uvijek su dobrodošli. Moja su im vrata otvorena, jer Cres je samo jedan. To smo pokazali i u ovom mandatu, kojeg je obilježilo zajedništvo i zrelost svih političkih opcija da radimo na razvoju Cresa bez obzira na političke dresove. Svi smo bili jedna creska reprezentacija, ističe gradonačelnik Jurjako

S prvim čovjekom Cresa, Kristijanom Jurjakom, razgovarali smo o projektima koji su u gradu realizirani za vrijeme njegovog mandata i planovima za iduće četiri godine, ako mu građani na izborima 21. svibnja ponovo daju povjerenje.

G. Jurjako, Vaš drugi mandat je na isteku. Koliko ste zadovoljni svojim rezultatima na čelu Grada u proteklih osam godina i jesu li ih građani prepoznali? Hoće li Vam u svibnju i treći put dati povjerenje?

- Mogu reći da su iza nas dva četverogodišnja razdoblja koja se u mnogočemu razlikuju. Prvi mandat obilježila je svjetska financijska kriza čije razmjere na lokalnoj razini nismo mogli predvidjeti. Nitko nije početkom 2009. godine pretpostavio da će idućih nekoliko godina padati potrošnja u svakom pogledu tako da smo i mi na lokalnoj razini itekako osjetili krizu. No, kako kažu, „mršave“ su godine za izradu planova i projekata koji su financijski jeftiniji, a „debele“ za izgradnju tih projekata što je financijski puno skuplje. Zato smo prve četiri godine utrošili na izradu i izmjenu brojnih urbanističkih i prostornih planova, izradu mnogih projekata infrastrukture te ishođenje građevinskih dozvola za njih. Uz to, financijski smo konsolidirali proračun koji je krajem prvog mandata krenuo rasti što se događa kontinuirano tijekom cijelog drugog mandata. U drugom mandatu nastavili smo s izradom projektne dokumentacije, ali i s izgradnjom velikih infrastrukturnih projekata. Drugi mandat obilježilo je zajedništvo i zrelost svih političkih opcija da radimo na razvoju Cresa bez obzira na političke dresove. Svi smo bili jedna creska reprezentacija.

Pitate me jesam li zadovoljan? Jesam! No bit ću još zadovoljniji kad brojne započete projekte realiziramo u idućem mandatu.

Što biste izdvojili kao najvažnije i najbolje što ste, kao gradonačelnik, napravili za Grad Cres i njegove stanovnike? Koji su ključni projekti koje ste realizirali?

- Kažu da se rezultati kontinuiranog dobrog rada vide za četiri do šest godina. Prve četiri godine dobre pripreme i nakon toga nastavak takvog rada donosi rezultate koji su u Cresu svakom vidljivi.

Počnimo od najmlađih. Prije dvije godine potpuno smo obnovili zgradu dječjeg vrtića, dijelom kroz program energetske obnove zgrada javnog sektora, a dijelom i sredstvima Grada. Nakon vrtića, djeca prelaze u školu koja je jedna od najmodernijih i tehnološki najopremljenijih u Hrvatskoj, zahvaljujući tome što Grad rado sufinancira razne programe, projekte i sve što je izvan standarda. Sve su učionice opremljene pametnim pločama, uveden je e-dnevnik, među prvim školama su se počeli baviti robotikom, a na svom krovu imaju solarnu elektranu koja proizvodi električnu energiju. Nakon osnovne škole većina se upisuje u cresku gimnaziju, a zatim odlaze na studij. Grad svim studentima koji žele daje stipendiju i financira putne troškove.

No, da bi se mladi vratili potrebno je stvarati uvjete za razvoj gospodarstva i otvaranje radnih mjesta. S namjerom da čim više budemo na raspolaganju poduzetnicima u gradskoj upravi smo osnovali odsjek za poljoprivredu, poduzetništvo i EU fondove te zaposlili mladog stručnjaka, a posebno sam ponosan na razvoj poduzetničke zone „Volnik“ u našem mandatu u kojoj je očito kako se razvija cresko gospodarstvo. Upravo ovih dana je svoja vrata otvorio prvi veliki trgovački centar „Plodine“ sa 45 novozaposlenih. Nastavili smo s ulaganjem u infrastrukturu u novi dio Volnika čime smo stvorili uvjete za daljnja ulaganja.

Razvoj podržavamo i izradom projektne dokumentacije i izgradnjom infrastrukture u zonama gdje se pojavi ozbiljan investitor koji je spreman graditi. To je urodilo pokretanjem tržišta nekretninama i novom gradnjom zbog čega Gradu rastu prihodi od poreza na promet nekretninama i komunalnog doprinosa, a posljedično i komunalne naknade, što opet dalje ulažemo u infrastrukturu.

No izrada razne dokumentacije i sva naša nastojanja da stvorimo uvjete za razvoj nisu toliko vidljivi koliko naši sugrađani i gosti prepoznaju razne javne projekte u nadležnosti grada, županije ili komunalnih tvrtki. A tu se imamo čime pohvaliti. Na prvo mjesto bih stavio projekt obnove Palače Moise i osnivanje sveučilišnog centra za cjeloživotno obrazovanje i kongresni turizam u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci. Financijski najvrjednija bila je rekonstrukcija glavne otočne prometnice D100 na dionici od Orleca do Vodica u dužini od 17 km vrijedna 57 milijuna kuna čime je samo naselje Cres dobilo 6 novih ulaza kakve zaslužuje veliko turističko središte. Niz je i županijskih cesta rekonstruirano u tom razdoblju kao što su Batajna-Valun, Melin, dio cesta za Gavzu, Orlec, Beli...

Od morskih objekata izgrađen je produžetak rive u Matrinšćici, saniran zapadni pristanišni vez u Mergu, a kao najvažniji projekt mogu izdvojiti izgradnju komunalne luke Grabar koja je sa svojih 80 vezova prva luka takve veličine namijenjena lokalnom stanovništvu koja se na Cresu izgradila još od vremena Austro-Ugarske.

Upravo se završava posljednja faza obnove novog Eko-centra u Belom čime je s jedne strane spašena od propadanja i u potpunosti obnovljena stara školska zgrada, a s druge strane dobili smo centar koji će se baviti spašavanjem bjeloglavih supova, biti edukativni centar, a ujedno i turistička atrakcija za ljubitelje prirodnih bogatstava otoka Cresa. Druga seoska škola spašena od propadanja je u Orlecu u kojoj će po završetku obnove zaživjeti Centar otočnog folklora.

Milijuni i milijuni ulažu se u vodoopskrbu i odvodnju, kako u poboljšanje postojeće mreže tako i u izgradnju nove. Izgrađen je novi pročiščivač otpadnih voda u Cresu, obnovljen veći dio glavnog vodovoda od vodospreme do zone Kimen, a paralelno i fekalna kanalizacija od čega je jedna faza financirana novcem EU fondova. U ulicama Peškera, Cons, Šetalište 20. travnja, Bernardino Rizzi, Giovanni Moise i Družbe sv. Ćirila i Metoda izgrađena je oborinska kanalizacija čime su prestale poplave nakon velikih kiša. Izgrađena je i velika retencija da zaustavi ekstremne bujice kakva nas je pogodila 2002. godine. Spojeno je naselje Zaglav s više od 700 stambenih jedinica na kanalizacijski sustav Martinšćica. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za daljnju modernizaciju sustava za pročiščavanje otpadnih voda u Cresu i nove kanalizacije u Miholašćici što s 85% sufinancira EU. Na vodocrpilištu na Vranskom jezeru saniran je vodocrpni bazen i uveden moderan sustav dezinsekcije vode.

Puno se ulaže i u gospodarenje otpadom. Prvi smo u Primorsko-goranskoj županiji izgradili pretovarnu stanicu, spreman je projekt za izgradnju reciklažnog dvorišta i projekt sanacije postojećeg odlagališta otpada. Nadalje, prije dvije godine krenuli smo s ugradnjom polupodzemnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Veći su od dosadašnjih kontejnera pa su ciklusi pražnjenja duži, urednije su i ne šire neugodne mirise. Nabavljena je i novo vozilo za pranje i čišćenje ulica, električno vozilo za prikupljanje otpada po plažama te vozilo za pražnjenje polupodzemnih kontejnera.

Pri kraju smo izgradnje još jednog važnog infrastrukturnog objekta, a to je autobusni terminal koji će omogućiti istovremeni iskrcaj četiri autobusa što je posebno važno u pred i posezoni kad Cres posjećuju brojni turistički izletnički autobusi.

Dakle, ako malo rezimiramo, možemo reći da su posljednji mandat obilježili sljedeći projekti: trgovački centar „Plodine“, autobusni terminal Cres, rekonstrukcija ceste D100 od Orleca do Vodica, komunalna luka Grabar i Eko centar Beli.

Kako biste usporedili Cres prije osam godina i danas? Po čemu je on danas bolje mjesto za život nego kada ste preuzeli upravljanje Gradom?

- Upravo zbog svih ovih projekata koje sam nabrojao, zbog niza sadržaja koje danas Cres ima, a nije imao pred osam godina, vjerujem da je Cres bolje mjesto za život. Osim tih velikih infrastrukturnih zahvata svakako je važan i naš kontinuirani trud da poboljšamo zdravstveni sustav što nije lako, osiguranje uvjeta za rad raznih udruga, briga od najmlađih kroz izgradnju dječjih igrališta do najstarijih kojima želimo osigurati prostor u kojem mogu provoditi svoje slobodno vrijeme.

Koji su, osim turizma, najveći potencijali Cresa i kako ih razvijate?

- Turizam je najvažnija grana creskog gospodarstva i na njega se oslanjaju mnoge druge djelatnosti. Nažalost, u prošlom vremenima na Cresu nisu izgrađeni brojni hoteli kao u nekim susjednim gradovima i općinama. Oni se sada mogu hvaliti obnovljenim hotelima, no ne i izgradnjom novih. Na Cresu je predviđeno nekoliko hotelskih zona za izgradnju novih hotela od kojih su neke već sad zanimljive potencijalnim investitorima. U posljednjih sam godinu dana vodio više razgovora s potencijalnim investitorima, ministrom turizma i čelnicima nekadašnjeg DUDDI-ja, a današnjeg ministarstva državne imovine. Razgovaralo se o sada planiranim hotelskim zonama, ali i o potencijalno novima kao što je uvala Grabrovica koju najprije treba definirati kao turističku zonu u Županijskom prostornom planu.

Bio bih nerealan kad bih rekao da će se u idućih par godina izgraditi neki novi hotel, ali vjerujem da bi u tom roku mogli biti spremni svi uvjeti za gradnju. Svatko tko tvrdi suprotno nema iskustva u prostornom planiranju, projektnoj dokumentaciji i rješavanju imovinskih odnosa. Ali to ne znači da se do tada neće razvijati creski turizam kako na podizanju kvalitete u postojećim kampovima, hotelima, pansionima i smještaju u domaćinstvu tako i u novim kapacitetima. Ruralni turizam, seoski turizam, agroturizam imaju velike potencijale. Tu očekujem nove kapacitete u idućem razdoblju.

Na turizam se naslanjaju i druge uslužne djelatnosti, kao što je trgovina, ali i nama jako bitna poljoprivreda. U njihovom međuodnosu vidim daljnju mogućnost razvoja našeg gospodarstva.

Jedna od deklariranih okosnica razvoja Cresa je upravo veza poljoprivrede i turizma. Jeste li uspjeli oživjeti tu vezu i kako ona funkcionira?

- Nakon turizma najvažnija grana gospodarstva na otoku je poljoprivreda u što naravno ubrajamo i ovčarstvo i uzgoj ribe. Osim gradskih poticaja u poljoprivredi, Grad je u posljednjem mandatu oformio gradski odbor za poljoprivredu, donio Strategiju razvoja poljoprivrede i aktivno se uključio u Lokalnu akcijsku grupu (LAG) „Kvarnerski otoci“ te Lokalnu akcijsku grupu u ribarstvu (LAGUR) „Vela vrata“. Također, s Gradom Malim Lošinjem suvlasnici smo Otočne razvojne agencije (OTRA). Svi oni zajedno s Gradom Cresom stoje na raspolaganju poljoprivrednicima, ovčarima i ribarima kod javljanja na natječaje raznih nacionalnih i EU fondova.

Kad govorimo o malim obiteljskim poljoprivrednim proizvođačima (OPG) svakako treba istaknuti da tvrtka „Jadranka“ po višim cijenama od drugih veletrgovina otkupljuje poljoprivredne proizvode od creskih OPG-ovaca te možemo reći da tako ti proizvodi idu direktno u izvoz na stol gostima hotela.

Jedan od ključnih problema Hrvatske, a pogotovo otoka je demografija - iseljavanje mladih ljudi i loš natalitet. Koliko se ti problemi osjete u Cresu i kako se protiv njih borite?

- Koliko je dobro što većina mladih otočana uspješno nastavlja školovanje jer su u našoj gimnaziji stekli dobar temelj, toliko je to i problem jer oni kao uspješni studenti radije ostaju u velikim gradovima gdje sa svojim znanjem lakše nalaze adekvatno radno mjesto. Niz je mjera kojima pomažemo mlade obitelji, učenike i studente kako bi oni lakše završili školovanje i kako bi se vratili na otok. I mi isplaćujemo naknadu za novorođenu djecu, ali mislim da su još važnije druge mjere kojima pomažemo mlade obitelji. Naš Vrtić u svoje prostrane sobe, u jaslićke i vrtićke odgojne skupine, prima svu djecu s područja Grada Cresa! Za sve ima mjesta, vrtić je prilagođen i djeci s posebnim potrebama, a djeci sa sela sufinanciramo putne troškove. Po tome smo jedinstveni u Hrvatskoj i iako je to samo jedna mjera njome potičemo mlade obitelji da ostaju na selima. Tako je u selu Orlec lani prvi puta nakon 31 godine rođeno čak dvoje djece, a od 1985. se rađalo jedno ili nijedno. Kad prijeđu u osnovnu školu, dočekuju ih moderno opremljene učionice, pametne ploče, e-dnevnik, među prvim školama su se počeli baviti robotikom, a na svom krovu imaju solarnu elektranu koja proizvodi električnu energiju. Nakon osnovne škole većina se upisuje u cresku gimnaziju, te odlaze na studij. A Grad svim studentima koji žele daje stipendiju i financira putne troškove, te na taj način pomaže da ostanu povezani s rodnim otokom.

Kakva je poduzetnička slika Cresa? Kojim mjerama i na koji način stimulirate poduzetnike i privlačite investicije?

- Kao što sam već rekao, otvorili smo vrata poduzetnicima i u gradskoj upravi osnovali poseban odsjek zadužen za pomoć poduzetnicima i to je po mojoj ocjeni bio pun pogodak. Pokrenuli smo program malih potpora u poljoprivredi za koji iz godine u godinu raste interes, zatim program sufinanciranja kamata kredita za obnovu turističkih kapacitete u domaćinstvima.

U našem mandatu procvjetala je poduzetnička zona „Volnik“. Dvaput smo mijenjali prostorno-plansku dokumentaciju, smanjili komunalni doprinos i donijeli odluku da, osim klasičnom prodajom, zemljišta dajemo poduzetnicima i kroz pravo građenja. Zahvaljujući tim mjerama na gradskom je zemljištu pokrenuto niz gospodarskih investicija. Prije četiri godine u zonu su se preselile lokalna komunalna društva i građevinska tvrtka „Elektrovoda“, izgrađen je suvremeni autoservis „Sablić“ i trgovina građevinskim materijalom „Volej“. Ovih dana je svoja vrata otvorio prvi veliki trgovački centar „Plodine“ sa 45 novozaposlenih. Nastavili smo s ulaganjem u infrastrukturu u novi dio Volnika čime smo stvorili uvjete za daljnja ulaganja. Posljedica toga je, što me osobno najviše raduje, da smo potpisali predugovor za gradnju proizvodno-logističkog centra „Orada Adriatic“. To je creska tvrtka, drugi po veličini hrvatski proizvođač ribe iz uzgoja, koja će za godinu dana u zoni Volnik otvoriti prvi ozbiljni proizvodno-prehrambeni pogon na Cresu od osamostaljenja Hrvatske. I, naravno, otvoriti nova radna mjesta. Tim je putem krenula i creska tvrtka „Pojada“ s kojom uskoro potpisujemo ugovor o pravu građenja za destileriju aromatičnih bilja i proizvodnju drvenih briketa za ogrijev. Priprema se i potrebna dokumentacija za preseljenje Poljoprivredne zadruge i njezin daljnji razvoj kao krovne institucije koja mora pokretati poljoprivredu Cresa.

Kako vidim razvoj poduzetništva u idućem razdoblju?

- Cres ima potencijala za razvoj i većih i manjih poduzetničkih pothvata i svima su otvorena moja vrata i vrata svih službi u Gradu, a posebno odsjeka za poljoprivredu, poduzetništvo i EU fondove te OTRE. Spremni smo pomoći svakoj inicjativi koja ima potencijala, od već pokrenutih projekata kao što je sirana u Poduzetničkoj zoni „Loznati“, preko spomenutih projekata u „Volniku“ pa do malih projekta za samozapošljavanje i obiteljsko zapošljavanje. Naravno, nije dovoljna samo ideja i novac, već svaki ozbiljni poduzetnički pothvat pa bio i najmanji mora razraditi realan poslovni plan bez obzira želio netko otvoriti butik, plantažu smilja ili autopraonicu. A da olakšamo početak mladim poduzetnicima želimo pokrenuti i izgraditi poduzetnički inkubator kako bi prve godine poduzetničkog stasanja mogli lakše prebroditi.

Kakva je situacija sa nezaposlenošću na otoku i kako se borite protiv tog problema?

- Nezaposlenost nije toliki problem na našem otoku, kao što je problem sezonalnost poslova. Naime, u ljetnoj sezoni nam nedostaje radne snage, a preko zime nema dovoljno posla. No jedan podatak nam govori da raste zaposlenost jer iz godine u godinu raste proračunski prihod od poreza na dohodak. Otvaranje novih radnih mjesta potičemo svim mjerama kojima potičemo ukupno poduzetništvo. Dokaz je novootvoreni supermarket Plodina u kojem je posao našlo 45 radnika, a i u ostalim objektima koji će se izgraditi na „Volniku“ otvorit će se nova radna mjesta.

Koliko ste uspješni u korištenju EU fondova? Koliko ste uspjeli povući, otkad ste na čelu Grada, i koji su Vaši najznačajniji EU projekti?

- Na ovo pitanje, koje se često postavlja nama gradonačelnicima, uvijek odgovaram da EU fondovi nisu jedini izvori iz kojih se mogu financirati naši projekti, već da se umješnost u pribavljanju sredstava treba mjeriti po tome koliko je sredstava osigurano iz svih izvora izvan gradskog proračuna. Dakle, pri realizaciji naših projekata tražimo partnere i u županiji i u ministarstvima i drugim državnim tijelima i u europskim fondovima. I u tome smo jako uspješni. Ovdje ću opet spomenuti meni posebno drag projekt obnove Palače Moise. Taj gradski projekt, uz potporu Minstarstva kulture i Vijeća Europe, financira se sa 3,5 milijuna eura novcem Europske unije što je 85% potrebne investicije, a ostatak ulaže Republika Hrvatska, odnosno, Ministarstvo kulture. Na projekt Palače Moise posebno sam ponosan jer je obilježio oba moja mandata. Od pronalaska same namjene, preko projektiranja, dobivanja potrebnih dozvola, sređivanja vlasničkih odnosa i donošenja potrebnih odluka za potpisivanje ugovora sa Sveučilištem pa do odobrenja sredstva iz fonda IPA I, raspisivanja natječaja za izvođača i pokretanja radova na rekonstrukciji.

Iz EU fondova finanacirana je izrada Strategije lokalnog razvoja, dok je Vijeće Europe financiralo Pilot projekt lokalnog razvoja iz kojeg se razvila naša OTRA - Otočna razvojna agencija. Naša komunalna tvrtka „Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj“ iz Kohezijskog fonda je financirala zamjenu vodovoda kroz creske ulice, te projektno-studijsku dokumentaciju i aplikacijski paket za aglomeracije Cres i Martinšćica, a vjerujemo da će nas pratiti i u samoj rekonstrukciji vodovoda i kanalizacije. Javili smo se i na natječaj Regije Veneto i uz njihovu pomoć obnovili gradska vrata, a ostatak potrebnih sredstava osiguralo je Ministarstvo kulture koje nas i inače redovito prati u projektima obnove kulturne baštine. Iz europskog programa Europa za građane financirano je naše sudjelovanje u više projekata u suradnji s bratimljenim talijanskim gradovima. Možda se moglo i više, ali ponosan sam što smo sve to učinili. Nastavljamo i dalje. Na fondove EU kandidirali smo kanalizaciju Orlec, jednu cestu na Melinu, obnovu Kulturnog centra Susajda i dogradnju dječjeg vrtića. To ne bi bilo moguće da nemamo spremne projekte.

Koji su ključni projekti koje planirate u iduće četiri godine? Što građani mogu očekivati ako Vas ponovo izaberu?

- Jedan od projekata koji sam očekivao dovršiti u proteklom mandatu je i izgradnja POS-ovih stanova, ali ipak to ostaje za prvu polovicu budućeg mandata. Prije osam godina izgrađena je posljednja takva zgrada, a kako tadašnji urbanistički planovi nisu predviđali nove POS-ove zgrade na području Cresa, mijenjali smo prostorno-plansku dokumentaciju kako bi stvorili mogućnost gradnje novih zgrada. Sad je moguće dvije zgrade izgraditi na gradskoj čestici u novom dijelu zone Melin (tzv. Sv. Andrej). Izradili smo projektne dokumentacije za potrebnu infrastrukturu i dobili građevinske dozvole. No, zbog nerazumijevanja vlasnika zemljišta kojim mora proći cesta i ostala infrastruktura znatno smo usporeni. Morali smo ići u postupak izvlaštenja pred Državnom upravom koji će vjerujem biti okončan do kasne jeseni te tada možemo krenuti sa cestom. Istovremeno vjerujem da će APN isprojektirati zgradu i ishoditi sve potrebne dozvole te započeti izgradnju.

U prvoj polovici sljedećeg mandata bit će dovršena Palača Moise čime će se potaknuti obnova stare gradske jezgre. Nastavljamo s izgradnjom infrastrukture u novim dijelovima zone „Volnik“ i na taj način stvaramo uvjete za nove poduzetnike. Osim Volnika, uskoro će se staviti u funkciju i poduzetnička zona „Loznati“, a u planu nam je osnivanje poduzetničkog inkubatora. Spomenuo sam dva značajna projekta, Kulturni centar „Susajda“ i dogradnja Dječjeg vrtića, za koje je spremna dokumentacija i kandidiramo ih na EU fondove. Brinemo i o našim starijim sugrađanima kojima želimo osigurati adekvatan prostor za udrugu, te lokaciju za novi, veći dom za starije. Od velikih infrastrukturnih radova želio bih spomenuti rekonstrukciju preostalih dijelova prometnice D100 od Predošćice do Porozine, izgradnju reciklažnog dvorišta i sanaciju odlagališta otpada, te dogradnju zapadne luka Cres i luke Martinšćica.

Što biste, na kraju, poručili građanima Cresa?

- Nas na otoku Cresu ima premalo da bi se djelili na crvene, narančaste ili plave, zavisne ili nezavisne. Svi s dobrim idejama i projektima uvijek su dobrodošli. Moja su im vrata otvorena. I kad prođu izbori svi mi koji iskreno želimo napredak Cresa moramo staviti „glave na kup“ jer Cres je samo jedan. Moj rad karakterizira zajedništvo i suradnja, što su prepoznali i cijene mnogi. Tako sam izabran u Predsjedništvo Udruge gradova RH. Na prijedlog kolega izabran sam za predsjednika LAGUR-a „Vela vrata“ u kojem su, uz Cres, osnivači gradovi Opatija i Mali Lošinj te općine Mošćenićka Draga i Lovran. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nedavno me imenovalo u Radnu skupinu za izradu novog Zakona o otocima. Rezultat je to suradnje s mnogim kolegama iz Hrvatske pa i šire kako bi zajednički lakše rješavali probleme lokalnih samouprava, a posebno otočne probleme. (gradonačelnik.hr)

intervju, Kristijan Jurjako