ANALIZA Korištenje EU fondova u 2016.

Ludbreg rekorder – povukli 3.068 kuna po stanovniku iz EU-a

Kad gledamo ukupnu raspodjelu EU sredstava po gradovima, najviše je u prošloj godini povukao Grad Zadar – 12,76 post. Grad Zadar je dosada realizirao projekte vrijedne više od 70 milijuna kuna, a trenutno provodi 20 EU projekata, ukupne vrijednosti preko 90 milijuna kuna

Prije dva mjeseca objavili smo veliku analizu korištenja EU fondova u tri godine mandata lokalnih vlasti, od 2013.-2015., koja je pokazala da gradovi još uvijek u dovoljnoj mjeri ne koriste mogućnosti koje im pruža članstvo Hrvatske u EU. Jer, pored određenog broja vrlo uspješnih gradova koji su sredstvima EU-a u ovom razdoblju realizirali milijunske projekte, čak 58 ih u tom razdoblju samostalno nije povuklo niti kune iz EU fondova. Nakon što je Ministarstvo financija objavilo podatke o izvršenju lokalnih proračuna za 2016., provjerili smo kakva je situacija sa korištenjem EU fondova i jesu li gradovi u posljednjoj godini mandata prošle vlasti ipak napravili pomak naprijed. Ustanovili smo, međutim, da je situacija čak i lošija nego prethodnih godina. Lani, pokazuju ovi podaci, niti kune EU sredstava nije povuklo gotovo polovica gradova, njih 63. Ovdje, naravno, moramo napomenuti da to što gradovi samostalno nisu iskoristili niti lipe iz EU fondova ne znači to nisu uspjela neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz ovih podataka ne vidi.

Bilić: Investicije vrijedne 32 milijuna kuna

No, s druge strane, u odnosu na ranije godine, značajno se popravio prosjek iskorištenih sredstava, odnosno cifre koje su gradovi uspjeli realizirati. U trogodišnjem razdoblju od 2013-2015. najveći godišnji prosjek iskorištenih EU sredstava imao je Senj – 626,88 kuna po stanovniku, dok je najuspješniji po ovom kriteriju lani bio Ludbreg, koji je iz EU fondova uspio povući čak čak 3.068 kuna po stanovniku.

Redni broj City Županija Broj stanovnika 2011 Kategorija Direktne pomoći od EU u 2016 Indirektne pomoći od EU za 2016 Ukupno pomoći od EU za 2016 Pomoći EU po stanovniku za 2016
1 Ludbreg Varaždinska županija 8.478 Mali grad 0 26.010.289 26.010.289 3068
2 Križevci Koprivničko - križevačka županija 21.122 Srednji grad 2.820.707 28.314.909 31.135.616 1474
3 Grubišno Polje Bjelovarsko - bilogorska županija 6.478 Mali grad 0 7.295.457 7.295.457 1126
4 Mursko Središće Međimurska županija 6.307 Mali grad 0 4.762.305 4.762.305 755
5 Vinkovci Vukovarsko - srijemska županija 35.312 Srednji grad 26.045.759 0 26.045.759 738
6 Umag Istarska županija 13.467 Srednji grad 0 9.791.738 9.791.738 727
7 Buje Istarska županija 5.182 Mali grad 0 3.655.320 3.655.320 705
8 Čabar Primorsko - goranska županija 3.770 Mali grad 2.634.735 0 2.634.735 699
9 Ozalj Karlovačka županija 6.817 Mali grad 0 4.296.238 4.296.238 630
10 Beli Manastir Osiječko - baranjska županija 10.068 Srednji grad 0 6.170.322 6.170.322 613

Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže nam kako su u posljednje četiri godine realizirani EU projekti u grad doveli investicije vrijednosti 32 milijuna kuna isključivo europskog novca, a među najvećim projektima navodi sanaciju nekadašnjeg odlagališta otpada Meka.

Gradonačelnik Bilić i zamjenica Renata Potočnik

'No, ne stajemo tu i već sada imamo odobrenih šest projekata vrijednih narednih 48 milijuna kuna, a realizacija projekata počinje u rujnu. Za nas je posebno važan projekt arheološkog parka koji je vrijedan 16 milijuna kuna. Taj projekt znači preobrazbu samog središta grada i povećanje turističkih kapaciteta. Tu je i nekolicina drugih projekata koji su prijavljeni u vrijednosti od 15 milijuna kuna dok za određen broj projekata nema povratne informacije s državne razine i ne zna se što je s njima', ističe Bilić. Dodaje kako se ne vode samo za "velikim" projektima, već su im bitni i oni koji poboljšavaju svakodnevni život, primjerice umirovljenika, pa tako provode projekte poput "Živimo zajedno, starimo kvalitetno", "Integrativan Ludbreg" i sl.

'Riječ je o projektima koji su financirani s iznosima između 20 i 40 tisuća kuna, ali aktivnosti koje se u sklopu njih održavaju od velikog su značaja u svakodnevici naših sugrađana. Projekte radimo vlastitim gradskim snagama, znamo što želimo, poznajemo naš grad i njegove stanovnike, a prepoznali smo i ulogu projekata u poboljšanju standarda', ističe Bilić.

Rajn: Najznačajniji projekt - Razvojni centar i tehnološki park Križevci

Nakon Ludbrega, najviše su po stanovniku iz EU fondova povukli u Križevcima – 1.474 kune, potom Grubišnom Polju – 1.126 kuna, Murskom Središću – 755 kuna, te Vinkovcima – 738 kuna.

Novi gradonačelnik Križevaca Mario Rajn objašnjava kako Grad Križevci već nekoliko godina uspješno povlači sredstva iz EU fondova, a upravo 2016. je realiziran najveći projekt – Razvojni centar i tehnološki park Križevci, vrijedan 37,881 milijun kuna, od čega je EU sufinancirala 33,6 milijuna.

Razvojni centar i tehnološki park Križevci

'Cilj ovog projekta je bio izgraditi poduzetničku infrastrukturu namijenjenu malim i srednjim poduzetnicima, a koji po subvencioniranoj cijeni mogu koristiti uredske, izložbeno-prodajne i proizvodne prostore. U ovom trenutku u Razvojnom centru i tehnološkom parku su 22 korisnika, a uskoro će ih doći još nekoliko', kaže Rajn i navodi i ostale EU projekte - BA Biking kojim je izgrađeno i uređeno 3,9 kilometara biciklističkih staza, uređeno parkiralište površine preko 2.000 kvadratnih metara, vidikovac i četiri odmorišta za bicikliste, projekt "Pomozimo jedni drugima" kojim su osigurani pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju, a sredstva su dobivena i za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu Osnovne škole "Vladimir Nazor" Križevci.

'Naravno da ovdje ne stajemo, već aktivno pripremamo nove projekte, a sve u cilju poboljšanja kvalitete života građana Grada Križevaca', zaključuje novi gradonačelnik.

U top deset gradova koji su iskoritili najviše EU sredstava po stanovniku plasirali su se i Umag, Buje, Čabar, Ozalj i Beli Manastir.

Erlić: Za uspjeh ključna suradnja institucija i ljudski kapaciteti

Kada, pak, gledamo ukupnu raspodjelu EU sredstava po gradovima, najviše je u prošloj godini povukao Grad Zadar – 12,76 posto. Pročelnik za EU fondove Šime Erlić pojašnjava kako je Grad Zadar do sada u ulozi partnera ili nositelja projekta proveo 15 EU projekata vrijednih više od 70 milijuna kuna, a trenutno provodi 20 EU projekata, ukupne vrijednosti preko 90 milijuna kuna.

Uređenje Kneževe alače najveći je EU projekt kojeg je realizirao Grad Zadar

'Tu je i novi financijski instrument namijenjen gradovima, a kojim je Gradu Zadru stavljeno na raspolaganje 35 milijuna eura do 2020. godine. Gledajući ukupno iznos provedenih projekata i projekata u provedbi dolazimo do iznosa koji je uistinu značajan za gradski proračun i koji je značajno povećao investicijski potencijal Grada', ističe Erlić. Kao najveći i najkompleksniji projekt izdvaja obnovu Kneževe palače za koji su među prvima dobili novac iz Strukturnih fondova – 38 milijuna kuna, te su ga uspješno priveli kraju krajem prošle godine.

'Nova Kneževa palača svečano je otvorena u veljači ove godine, a Zadar je njome dobio vrhunski uređeni i opremljeni izložbeni prostor, koncertnu dvoranu, nove multimedijalne sadržaje… ukratko, novi kulturno i društveno središte grada', ističe Erlić i dodaje da su, nakon uređenja Kneževe palače, osigurana EU sredstva za uređenje Providurove palače čime će Zadar u roku od dvije godine dobiti preko 5.000 m2 reprezentativnog kulturnog prostora u centru grada. Dobili su, dodaje, i sredstva za uređenje gradskih bedema u tematsku kulturno povijesnu šetnicu sa novim sadržajima, a koji se idealno poklopio sa upisom bedema pod UNESCO-vu zaštitu. Kao važan projekt za razvoj poduzetničke start-up scene Erlić navodi i projekt pokretanja prve coworking scene u Zadru - COIN- coworking Zadar - kojim se uredio coworking prostor za poduzetnike te se formirala coworking zajednica poduzetnika iz Zadra. COIN je danas platforma za povezivanje poduzetnika putem koje im je omogućeno umrežavanje, niži troškovi poslovanja, prezentacija, educiranje, itd., a sve sa krajnjim ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za poduzetnike. Uz to, uz pomoć Europskog socijalnog fonda Grad Zadar već treću godinu za redom financira oko 60 pomoćnika u nastavi sa 2,5 milijuna kuna po pedagoškoj godini, što je dovelo do toga da su pomoćnici u nastavi postali naš obrazovni standard.

Za uspješnost u korištenju EU fondova Erlić ističe važnost mreže partnera, dobru suradnja sa institucijama poput Razvojne agencije, Sveučilišta, županije, te brojnih institucija i udruga koje djeluju u svojim područjima, a čiji projekti i projektne ideje su ključni kod razrade i prijave projekata na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava. 'Također iznimno su važni izgrađeni ljudski kapaciteti bez kojih je nezamisliva priprema i provedba EU projekata i koje je potrebno graditi godinama. U Hrvatskoj sustavno fali osoba sa ovim znanjima i ponajviše zato imamo problema sa većom apsorpcijom EU sredstava. Iako je svakim danom broj osoba koje se specijaliziraju za rad na EU projektima sve veći, to nije dovoljno obzirom na sredstva koja su stavljena na raspolaganje i rokove koji su pred nama. U tom smislu važno je da se institucije nastave jačati i da se intenzivno radi na stvaranju novih kadrova u ovom području', zaključuje Erlić.

Redni broj City Županija Broj stanovnika 2011 Kategorija Direktne pomoći od EU u 2016 Indirektne pomoći od EU za 2016 Ukupno pomoći od EU za 2016 Udio ukupne pomoći pojedinog grada u ukupnim pomoćima EU-a svim gradovima za 2016.
1 Zadar Zadarska županija 75.062 Veliki grad 0 34.334.922 34.334.922 12,76%
2 Križevci Koprivničko - križevačka županija 21.122 Srednji grad 2.820.707 28.314.909 31.135.616 11,57%
3 Karlovac Karlovačka županija 55.705 Veliki grad 9.543 27.021.503 27.031.046 10,04%
4 Vinkovci Vukovarsko - srijemska županija 35.312 Srednji grad 26.045.759 0 26.045.759 9,68%
5 Ludbreg Varaždinska županija 8.478 Mali grad 0 26.010.289 26.010.289 9,66%
6 Grad Zagreb Grad Zagreb 790.017 Veliki grad 2.423.817 22.861.797 25.285.614 9,39%
7 Umag Istarska županija 13.467 Srednji grad 0 9.791.738 9.791.738 3,64%
8 Vukovar Vukovarsko - srijemska županija 27.683 Srednji grad 0 9.559.794 9.559.794 3,55%
9 Osijek Osiječko - baranjska županija 108.048 Veliki grad 0 8.435.086 8.435.086 3,13%
10 Grubišno Polje Bjelovarsko - bilogorska županija 6.478 Mali grad 0 7.295.457 7.295.457 2,71%

Iza Zadra, drugi grad s najvećim udjelom iskorištenih EU sredstava u Hrvatskoj je opet Grad Križevci – 11,57 posto, potom Karlovac – 10,04 posto.  

Iz Grada Karlovca ističu kako su još 2007. godine započeli pripremati projektne prijedloge primjerene za sufinanciranje iz europskih fondova, a samo od 2010. Grad je uspješno proveo 21 projekt kao nositelj i 40 projekata kao partner ili suradnik. Ukupna vrijednost projekata je preko 150 milijuna kuna čemu treba pridodati i 22,5 milijuna eura bespovratnih sredstava za Program za vode i otpadne vode grada Karlovca. Također je preko 20 projekata ukupne vrijednosti 93,5 milijuna kuna trenutno u fazi ocjenjivanja, navode iz Grada.

Najpoznatiji EU projekt u Karlovcu je Aquatika - prvi i jedini slatkovodni akvarij u Hrvatskoj

Kao najvažnije izdvajaju infrastrukturni projekt Program za vode i otpadne vode grada Karlovca ukupne vrijednosti 36 milijuna eura, od čega su 22,5 mil eura bespovratna sredstva ISPA fonda (Instrument za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju), dok je ostali dio investicije financiran iz nacionalnih sredstava te kredita Europske banke za obnovu i razvoj. Tu je, naravno, i projekt 'Karlovački slatkovodni akvarij i muzej rijeka – Kaquarium', vrijedan 36,7 mil kuna. Kao prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, Aqutaika je postala atrakcija i već u prvih nekoliko mjeseci ostvarila ogroman utjecaj na turizam u gradu Karlovcu i okolici, pa sada u Gradu rade na upotpunjavanju turističke ponude.

Iz Grada, među ostalim, navode i projekt „Žitni put“, u sklopu kojega je izgrađena drvena tradicijska lađa koja od ovog proljeća plovi rijekom Kupom nizvodno od Karlovca te aktivira gospodarske i turističke resurse ruralnih područja Karlovca.

Grad Karlovac je, navode, i partner u nizu projekata koje provode udruge civilnog društva s ciljem osnaživanja naše lokalne zajednice, posebice pomoći slabozapošljivim i ranjivim skupinama, pa tako sa ženskom grupom “Korak” sudjeluju u provedbi projekata “Partnerstvo za promjene i razvoj na lokalnom tržištu rada”, “Siguran put ka neovisnom življenju” i “Partnerstvo za promjene i razvoj na lokalnom tržištu rada”. Projekti su usmjereni ka povećanju samozapošljivosti i zapošljivosti, osiguranju u stalne podrške ženama žrtvama obiteljskog nasilja u započinjanju samostalnog života, jačanju njihovih vještina i poduzetničkih kapaciteta, ističu iz Grada.

U top deset su još Vinkovci – 9,68 posto, Ludbreg – 9,66 posto, Grad Zagreb – 9,39 posto, Umag – 3,64 posto, Vukovar – 3,55 posto, Osijek – 3,13 posto, te Grubišno Polje koje je iskoristilo 2,71 posto ukupnih EU sredstava dodijeljenih hrvatskim gradovima. 

(gradonačelnik.hr)

Od županija najuspješnija Sisačko-moslavačka županija, općina Motovun rekorder sa realiziranizh 7.218 kuna po stanovniku!

Što se tiče županija, preko četvrtinu svih EU sredstava povukla je Sisačko-moslavačka – 26,17 posto. Na drugom je mjestu Virovitičko-podravska županija – 10,33 posto, potom Grad Zagreb – 9,09 posto, Ličko-senjska županija – 8,26 posto i Zadarska – 6,60 posto.

Redni broj Županija Broj stanovnika 2011 Direktne pomoći od EU u 2016 Indirektne pomoći od EU za 2016 Ukupno pomoći od EU za 2016 Udio ukupne pomoći pojedine županije u ukupnim pomoćima EU-a svim županijama za 2016.
1 Sisačko - moslavačka županija 172.439 0 72.814.787 72.814.787 26,17%
2 Virovitičko - podravska županija 84.836 1.379.807 27.361.094 28.740.901 10,33%
3 Grad Zagreb 790.017 2.423.817 22.861.797 25.285.614 9,09%
4 Ličko - senjska županija 50.927 0 22.987.159 22.987.159 8,26%

Gledajući per capita, najviše je novca povukla Ličko-senjska županija – 451 kunu po stanovniku, potom Sisačko-moslavačka – 422 kune, Virovitičko-podravska – 339 kuna, Karlovačka – 135 kuna, te Zadarska – 108 kuna.

Redni broj Županija Broj stanovnika 2011 Direktne pomoći od EU u 2016 Indirektne pomoći od EU za 2016 Ukupno pomoći od EU za 2016 Pomoći EU po stanovniku za 2016
1 Ličko - senjska županija 50.927 0 22.987.159 22.987.159 451
2 Sisačko - moslavačka županija 172.439 0 72.814.787 72.814.787 422
3 Virovitičko - podravska županija 84.836 1.379.807 27.361.094 28.740.901 339
4 Karlovačka županija 128.899 137.641 17.245.148 17.382.789 135
5 Zadarska županija 170.017 16.776.744 1.600.635 18.377.379 108

Od općina, daleko je najuspješnija u povlačenju EU sredstava općina Motovun – čak 7.218 kuna po stanovniku, gotovo 3.000 više od drugoplasirane općine Primorski Dolac. Na trećem je mjestu općina Veliki Grđevac – 3.627 kuna, Vižinada – 3.502, te Dubrovačko primorje – 3.299. Gledajući, pak, po udjelu realiziranih EU sredstava, najuspješnija je općina Lekenik, koja je iskoristila 12,13 posto svih EU sredstava dodijeljenih hrvatskim općinama. Druga je općina Veliki Grđevac – 8,23 posto, potom Rešetari – 6,57 posto, Motovun – 5,77, te Dubrovačko primorje - 5,70 posto.

Redni broj Općina Županija Broj stanovnika 2011 Direktne pomoći od EU u 2016 Indirektne pomoći od EU za 2016 Ukupno pomoći od EU za 2016 Pomoći EU po stanovniku za 2016
1 Motovun Istarska županija 1.004 7.246.511 0 7.246.511 7218
2 Primorski Dolac Splitsko - dalmatinska županija 770 3.521.037 0 3.521.037 4573
3 Veliki Grđevac Bjelovarsko - bilogorska županija 2.849 0 10.333.725 10.333.725 3627
4 Vižinada Istarska županija 1.158 110.636 3.944.364 4.055.000 3502
5 Dubrovačko primorje Dubrovačko - neretvanska županija 2.170 7.158.655 0 7.158.655 3299
6 Pokupsko Zagrebačka županija 2.224 6.271.229 0 6.271.229 2820
7 Sveti Lovreč Istarska županija 1.015 0 2.751.363 2.751.363 2711
8 Lovas Vukovarsko - srijemska županija 1.214 0 3.180.710 3.180.710 2620
9 Lekenik Sisačko - moslvačka županija 6.032 0 15.231.281 15.231.281 2525
10 Zemunik Donji Zadarska županija 2.060 0 4.839.077 4.839.077 2349

eu fondovi, ludbreg, rekord, Zadar