Konferencija Najbolji grad 2019. – Strategija razvoja pametnih gradova

Pametni gradovi i digitalizacija pojačali konkurenciju, no mora se djelovati i zajednički

Broj stanovnika u gradovima se povećava, taj će trend nadalje rasti, a prema procjenama do 2050. godine 6,7 milijardi ljudi živjet će u urbanim područjima. Zato je uloga gradova veća i odgovornija prema kojoj gradonačelnici trebaju težiti. Uvodne su to rečenice predsjednika Udruženja gradova i gradonačelnika Zaprešića Željka Turka na konferenciji Najbolji grad 2019. – Strategija razvoja pametnih gradova, organizirana kao uvod u ovogodišnji odabir najboljeg grada, koji drugu godinu zaredom zajednički organiziraju Jutarnji list, gradonačelnik.hr i Ipsos.

Metodologija izbora najboljih gradova bira se kroz kategorije gospodarstvo, obrazovanje i demografija, te kvaliteta života, a za što su pokazatelji brojčani parametri i  javno dostupni službeni podatci, dok će se Eco i Smart City nagrade dodijeliti za konkretne projekte, temeljem prijava gradova.

Uz to, dodjeljuje se i posebna nagrada u kategoriji 'Šampion EU fondova'.

Stoga je na konferenciji nazočila i ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac izdvajajući neke od primjera ulaganja kroz sredstva EU fondova koji pomažu gradovima u njihovom radu.

- Internetska povezivost visoke protočnosti ključ je digitalnog razvoja, na raspolaganju 100 milijuna eura iz EU fondova za razvoj nove mreže, a objavili smo i pretpoziv za javni natječaj od 1,1 milijardu kuna za širokopojasnu mrežu - najavila je ministrica.

Izdovjila je i Vladin projekt digitalizacije javne uprave, vrijedan 530 milijuna kuna, kojim se povezuje baza podataka oko 300 javnih tijela u zemlji. Te važnost ITU mehanizma za gradove koji su uvršteni i pomoću kojeg se realiziraju projekti bitni za gospodarstvo.

- Za mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja u sljedećem financijskom razdoblju uvrstili smo uz postojećih sedam, još dodatnih sedam gradova – Karlovac, Varaždin, Šibenik, Sisak, Vinkovci, Dubrovnik i Bjelovar – rekla je Žalac.

Novi fond  HBOR-a

Iako su velika očekivanja od sljedećeg financijskog ciklusa jer će i više novaca biti na raspolaganju, ipak, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel upozorio je na okruglom stolu o strategiji pametnih gradova, moguću opasnost koja se krije kroz moguće potreban veći udjel vlastitog novca u projektima.

- Dok je on do sada bio oko 15 posto, sada bi se mogao povećati na 30 posto. A onda je pitanje tko će od gradova to moći podnijeti – rekao je Obersnel i naglasio kako je njihov grad vodeći po povućenom novcu iz EU fondova, u iznosu od 20 milijuna eura.

Zbog moguće potrebe većeg izdvajanja vlastitih sredstava postoji apel prema državi da pomogne, kako neke manje sredine ne bi bile zakinute s projektima. Obersnel i upozorava na apsurd vezan za širokopojasni Internet.

- Kroz natječaj iz EU fondova za širokopojasni Internet kandidiraju manja mjesta, a kojima će brzina interneta biti nekoliko puta veća od onih koji sada imaju domaći gradovi, jer operateri na tome ne rade – rekao je Obersnel apelirajući na operatere da brzinu interneta povećaju i u gradovima.

Gordan Kuvek iz HBOR-a rekao je kako se ta razvojna banka sve više uključuje u projekte, kroz primjerice energetsku učinkovitost javnih zgrada, za što ponude u visini od 300 milijuna kuna premašuju raspoloživa sredstva kojih je 190 milijuna, te u projekt javne rasvjete, gdje je interes nešto manji, te su sada u obradi projekti vrijednosti 36 milijuna kuna. Od velike je važnosti za projekte Fond rizičnog kapitala kojeg je HBOR osnovao, a isto takvu važnost trebao bi imati i novi fond koji je u planu.

-Riječ je o fondu koji bi bio kombinacija projekata akademske zajednice i startup-ova, za koje bi HBOR osigurao dio novca, dok bi se veći dio financirao iz EU fondova. Vrijednost bi mu bila 16 milijuna eura – rekao je Kuvek.

Miroslav Kovačec iz HEP ESCO rekao je da i zahtjevi od njih idu prema javnoj rasvjeti i fotonaponskim elektranama, gdje je trenutačno 500 projekata.

Kako digitalizacija nije jeftina, zaključilo se je da bi gradovi mogli zajednički raditi platforme. No, Obersnel je dodao da bi za takvo što  trebalo smanjiti ego. Jer primjerice, u Rijeci je još početkom 2000. godina razvijen sustav objedinjene naplate, odnosno jedan račun za sve što potpada u sustav grada, ali iako je gradska web stranica prebačena na “open source” i ponudili je besplatno svim gradovima, javio se nije nitko.  

Svoja pametna rješenja nudi i tvrtka Odašiljači i veze. Slaven Božo, viši stručnjak za istraživanje i strateško planiranje tvrtke rekao je da je njihova platforma Smartino, implementirana  u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, a obuhvaća sve od pametnih brojila, vodomjera, plinomjera, pametnih parkinga mjesta te mjerenja kvalitete zraka.

U segmentu razvoja senzora za praćenje kvalitete zraka specijalizirala se pak tvrtka Smart Sense, za koju postoji interes gradova, rekao je direktor tvrtke  Radovan Rusan.

Rijeka, Pula i Sisak predvode svoje skupine

Izlaganje o digitalnim izazovima hrvatskih gradova održala je direktorica za pametnu upravu u Apsolonu Ivana Novoselec, voditeljica projekta prve studije digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova koju je Apsolon nedavno objavio, a koja je potvrdila da su hrvatski gradovi još uvijek u ranom stadiju digitalne tranzicije.

- Izuzetno dobra i pozitivna pojava u Hrvatskoj je da se stvorila konkurencija između gradova koji je grad pametniji i digitaliziraniji. To je jako dobro, između ostalog i zato što takvo natjecanje gradova povećava povjerenje građana u naše institucije – rekla je Novoselec. 

Israživanjem kojim je obuhvaćeno 20 najvećih gradova, grupirani su u tri kategorije – veći, srednji i manji gradoviIndeks digitalne spremnosti sastavili su u pet pojedinačnih indeksa.

U indeksu dostupnosti i kvalitete e Usluga građanima, među većim gradovima najbolji su Zagreb i Rijeka, a znatno odstupaju Split i Osijek. Poredak kod srednji gradova je Pula, Karlovac, Velika Gorica, Slavonski Brod i Zadar. A kod manjih gradova najbolje je ocijenjena Koprivnica, a slijedi Vukovar, Dubrovnik, Sisak, Samobor, Varaždin, Šibenik, Bjelovar, Kaštela, Vinkovci i Đakovo.

U kategoriji servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja najbolje rješenje kod većih gradova ima Rijeka, a slijede Split, Osijek pa Zagreb. Kod srednjih gradova Pula, Zadar, Karlovac, Slavonski Brod i Velika Gorica. Kod malih gradova najbolje je ocijenjen Dubrovnik, a Šibenik, Vukovar, Koprivnica, Samobor, Bjelovar, Varaždin, Đakovo, Vinkovci, Kaštela i Sisak.  

U kategoriji dostupnosti gradskih podataka, najbolje ocjenjen veći grad je Rijeka, a slijede Zagreb, Osijek pa Split. Kod srednjih gradova najbolje je rangiran Karlovac, a slijedi Velika Gorica, Zadar, Pula pa Slavonski Brod. Kod manjih ljestvicu predvodi Varaždin, a slijede Dubrovnik, Sisak, Vukovar i Bjelovar te Kaštela, dok su ostali gradovi ocijenjeni s nula.

U kategoriji participacija građana kod većih gradova opet je vodeća Rijeka, ali slijedi Split, Osijek, dok je Zagreb posljednji. Kod srednjih gradova najbolje stoji Pula, a slijede Karlovac, Slavonski Brod, Velika Gorica i Zadar. Kod manjih, prvo mjesto je zauzeo Sisak, a slijedi Đakovo, pa Samobor, Kaštela, Bjelovar, Dubrovnik, Šibenik, Varaždin, Vukovar, Koprivnica te Vinkovci.

Što se tiče indeksa komunikacijskih kanala između gradske uprave i građana, najbolje je među većim gradovima ocijenjena Rijeka, a slijedi Zagreb, pa Split i Osijek. Kod srednjih najbolji je Karlovac, pa Slavonski Brod, Zadar, Pula i Velika Gorica. A kod manjih najbolju uslugu nudi Sisak, zatim Varaždin, Šibenik, Samobor, Đakovo, Vukovar, Dubrovnik, Koprivnica, Bjelovar, Vinkovci i Kaštela.

Zaključno, prema ukupnom indeksu digitalne spremnosti gradova kod većih gradova predvodnik je Rijeka sa 89.91 bodova, kod srednjih Pula sa 49.51 bodova, a kod manjih Sisak sa 40 bodova.

Nakon Rijeke kod većih gradova slijedi Zagreb, pa Split i Osijek.

Kod srednjih, Pulu slijede Karlovac, Velika Gorica, Zadar i Slavonski Brod, a na visokom petom mjestu je Vukovar.

A kod manjih gradova, nakon Siska slijede Dubrovnik, Varaždin, Vukovar, Koprivnica, Samobor, Šibenik, Bjelovar, Kaštela, Đakovo te Vinkovci. Grad Sisak se je posvetio otvorenosti proračuna, zbog čega je i ponajprije dobio takvu ocjenu. (L.K.)