INTERVJU Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova RH

Iz malog zagrebačkog predgrađa Zaprešić smo pretvorili u grad ugodnog življenja

Izgrađena su nova naselja, prometnice, uređena komunalna infrastruktura, prošireni su vrtićki i školski kapaciteti, razvijene su nove gospodarske zone… Od samog početka, cilj je bio Zaprešić pretvoriti u grad ugodnog življenja, a zahvaljujući kontinuitetu u vlasti, vjerujem da smo to i postigli. Danas je Zaprešić grad koji podjednako brine i vodi računa o svim generacijama svojih stanovnika.

Željko Turk jedan je od dugovječnijih hrvatskih gradonačelnika – na čelu Grada Zaprešića je već 20 godina, a prije godinu dana ponovno je izabran i za predsjednika Udruge gradova RH. Razgovarali smo o funkcioniranju Udruge, te ključnim projektima u Gradu Zaprešiću, koji je u našem velikom izboru najboljih gradova ušao u 10 najboljih u kategoriji gospodarstva i kvalitete života.

G. Turk, drugi Vam je mandat na čelu Udruge gradova RH. Kako ste zadovoljni funkcioniranjem Udruge, pruža li ona gradovima svu potrebnu potporu i pomoć ili vidite još prostora za napredak?

- Uvijek i u svemu postoji prostor za napredak, no ponosan sam što su danas, od ukupno 128 hrvatskih gradova, njih čak 126 članovi Udruge gradova. To je čini snažnom, a samim time joj daje i na značaju. Ono što je posebno važno, a što često ponavljam, je da Udruga kontinuirano radi na tome da bude partner Vladi RH, ministarstvima i ostalim relevantnim institucijama, posebice kada je riječ o temama važnima za rad jedinica lokalne samouprave. Dakle, od samih priprema prijedloga zakona i zakonskih akata, pa do funkcioniranja na terenu, s temeljnim ciljem da zaista decentralizaciju iz teorije prenesemo u praksu. U tome smo svi složni i međusobno se podupiremo.

U Udruzi su gradonačelnici svih stranačkih boja, kao i oni nezavisni. Utječe li stranačka pripadnost na odnose i međusobnu suradnju unutar Udruge?

- Ono što je prema mom mišljenju najvažnije, zajednička su politika i stavovi kada je riječ o temama koje su temeljne za funkcioniranje naših gradova, koje se odnose na kreiranje naših proračuna, primjerice, porezi koji su nam temeljni prihodi. Zatim, uravnotežen razvoj jedan je od ciljeva naše udruge, a imamo i mnogo drugih dodirnih točaka te jednakih prepreka i nedoumica, gdje naše zajedništvo dolazi do izražaja. Kad imamo iste ciljeve, političke ideologije ostaju po strani i kroz Udrugu ih nastojimo ostvariti, a sve za boljitak naših sugrađana.

Kakvi su odnosi i komunikacija Udruge gradova s Vladom RH? U kojoj mjeri vas konzultiraju, odnosno, uvažavaju vaše primjedbe pri donošenju zakona koji se direktno tiču i reflektiraju na lokalnu samoupravu i funkcioniranje gradova?

- Kako sam već i rekao, stasali smo u snažnu udrugu koju se nešto i pita! Mogu reći da je odnos s Vladom RH korektan, jer se oko sve više pitanja i tema vezanih uz lokalnu samoupravu traži te dobrim dijelom uvažava naše mišljenje. Tako i treba biti jer, na kraju krajeva, mi kao gradonačelnici smo prvi koji odgovaraju građanima.

Koji su vam zakoni trenutno u fokusu i zašto?

- Ovog trenutka bih svakako izdvojio novi set poreznih zakona koji bitno utječe na proračune naših gradova, a onda i Zakone o komunalnom gospodarstvu kao nešto oko čega se stalno komunicira, a izravno utječe na život naših građana. Kada govorimo o ovoj prvoj temi, ona je jedan primjer dobrog partnerskog odnosa s Vladom RH, jer su usvojenim prijedlozima Udruge gradova osigurane 2 milijarde kuna više za proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Jedan od zanimljivijih zakona i reformi i za lokalnu samoupravu bi svakako trebao biti Zakon o plaćama državnih i javnih službenika, koji je još u fazi rasprave. Kakav je tu stav Udruge gradova? Hoće li taj zakon konačno omogućiti lakše nagrađivanje, ali i otpuštanje djelatnika koji ne rade svoj posao kako treba?

- Da, ovo je vječita tema… Osobno podržavam da se kroz zakonsku regulativu napokon uredi mogućnost, uvjetno rečeno, nagrade i kazne. U svakom sustavu, pa tako i javnim službama, dobar i vrijedan radnik zaslužuje poticaj i biti na neki način nagrađen, a isto tako, da onaj koji to nije, snosi određene sankcije.

Koji su najčešći i najveći problemi koje gradovi imaju u odnosu s državom i koliko je u Vladi sluha za njihovo rješavanje?

- Ovdje bih svakako istaknuo neriješene imovinsko pravne odnose između države i jedinica lokalne samouprave. Država je vlasnik velikog dijela nekretnina i mislim da gotovo svi gradovi imaju određene probleme zbog neriješenih vlasničkih odnosa, najčešće kada je riječ o zemljištima. Ipak, rekao bih da je Vlada osnivanjem Ministarstva državne imovine pokazala da je svjesna problema kojima je odlučila doskočiti.

Na čelu Grada Zaprešića ste već gotovo 20 godina. Jeste li zadovoljni svojim rezultatima?

- O rezultatima najbolje mogu reći moji sugrađani. Kako sam već rekao, uvijek se može više i bolje, ali činjenica da su mi u više izbornih ciklusa darovali svoje povjerenje, a na čemu im iskreno zahvaljujem, vjerojatno govori dovoljno. Naš se grad, posebice u posljednjih deset godina, snažno razvijao, a to je od prvog dana bio moj jedini cilj. Od početka sam se radovao realizaciji svakog projekta, velikog i malog, a jednako se radujem i danas. Razvoj grada nema alternative i tome još uvijek nastojim dati svoj maksimalni doprinos.

U našem izboru najboljih gradova, Zaprešić je ušao u top 10 najboljih po kvaliteti života. Što stoji iza tog rezultata, na koji način i kojim mjerama poboljšavate kvalitetu života u Zaprešiću?

- Danas je vidljivo da se Zaprešić iz malog zagrebačkog predgrađa pretvorio u pravi grad. Izgrađena su nova naselja, prometnice, uređena komunalna infrastruktura, prošireni su vrtićki i školski kapaciteti, razvijene su nove gospodarske zone… Od samog početka, cilj je bio Zaprešić pretvoriti u grad ugodnog življenja, a zahvaljujući kontinuitetu u vlasti, vjerujem da smo to i postigli. Danas je Zaprešić grad koji podjednako brine i vodi računa o svim generacijama svojih stanovnika. Nastojimo djeci osigurati kvalitetno obrazovanje, sa željom da stasaju u mlade i cijenjene stručnjake, a sportašima potrebne uvjete i podršku u svakom smislu, kako bi se razvijali, napredovali, i naposljetku, činili nas ponosnima svojim ostvarenim rezultatima u zemlji i svijetu. Dajemo sve od sebe kako bi umirovljenicima uljepšali njihovo zlatno doba, a našim gospodarstvenicima pružili podršku i sigurnost. Danas Zaprešićani imaju sve u svome gradu, postavljenu vertikalu u obrazovanju (dakle sve od dječjih vrtića do veleučilišta), kvalitetan zdravstveni standard te brojne kulturne i zabavne sadržaje.

Osim po kvaliteti života, Grad Zaprešić je među najboljima i u kategoriji gospodarstva. Koliko ste zadovoljni gospodarskom i poduzetničkom slikom i kojim mjerama potičete poduzetnike i privlačite investitore?

- Temeljni preduvjet razvoja gospodarstva je dobro prostorno planiranje. U planovima Grada jasno su i kvalitetno određene poslovne zone koje omogućavaju razvoj novih investicija i proizvodnje, a to podrazumijeva i dobru komunalnu infrastrukturu, zatim povoljnu cijenu zemljišta koliko god je to moguće te jasnu strategiju razvoja. Izrazito je važna i dobra komunikacija s tijelima za izdavanje svih potrebitih građevinskih i inih dozvola, jer često je investitorima vrijeme važnije od novca kojeg za pojedinu dokumentaciju moraju izdvojiti. Kvalitetni i povoljni preduvjeti razlog su da netko dođe i ostane u našem gradu te razvija proizvodnju i stvara nova radna mjesta. Osim toga, u cilju unaprjeđenja malog i srednjeg poduzetništva, očuvanja poslovanja, zadržavanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta, sufinanciramo i kamate na poduzetničke kredite. Nadalje, već 20 godina, u suradnji sa zaprešićkim Udruženjem obrtnika, organiziramo Sajam gospodarstva koji je danas prepoznatljiva gospodarska manifestacija koja je za izlagače potpuno besplatna te im pruža priliku da pokažu najbolje što imaju - svoje usluge i proizvode i tako osvoje novi tržišni prostor i ostvare novu vrijednost.

Ove ste godine u proračunu utrostručili naknade za bebe. Kojim se sve mjerama borite protiv negativnih trendova i pomažete mladim obiteljima?

- Ni Zaprešić nije izuzet od negativnih trendova, ali na sreću, ne bilježimo značajan odljev stanovništva, a povećanjem subvencija za novorođenčad nastojimo dati svoj obol u pružanju osjećaja sigurnosti mladim obiteljima. Na tom tragu, kao jednu od mjera izdvojio bih subvencioniranje smještaja djece u gradske vrtiće. Ekonomska cijena iznosi 1830 kuna, od čega roditelji plaćaju 595 kuna, a ostatak subvencionira Grad. Za 2. dijete roditelji plaćaju 476 kuna, a za 3. je boravak u vrtiću besplatan, odnosno, u potpunosti ga subvencionira Grad. Također, roditelji mogu ostvariti i pomoć na financiranje programa predškolskog odgoja i obrazovanja zbog okolnosti vezanih uz teško socijalno-ekonomsko stanje, kao i pomoć u mliječnoj hrani za djecu u dobi do 12 mjeseci. Korisnicima usluga smještaja djece u predškolskim ustanovama drugih osnivača Grad sufinancira cijenu od 950 kuna mjesečno po djetetu koje pohađa program, ako se radi o jedinom korisnikovom djetetu u vrtiću, odnosno ako se radi o drugom djetetu u vrtiću u iznosu od 1.100 kuna te ako se radi o trećem i svakom sljedećem djetetu u vrtiću u iznosu od 1.700 kuna. Nadalje, osiguravamo besplatne udžbenike i radne bilježnice učenicima osnovnih škola, dodjeljujemo financijske potpore udrugama koje provode programe za djecu i mlade, subvencioniramo prijevoz učenicima i studentima te dodjeljujemo svake godine stipendije srednjoškolcima i studentima.

Koji su planovi i najvažniji projekti koje planirate do kraja mandata, što građani mogu od Vas očekivati?

- Prije svega, rekao bih da je to nastavak izgradnje južne obilaznice, vjekovne težnje građana Zaprešića, kojom će se maksimalno umanjiti prometne gužve u gradu. Vrijednost radova, čiji su investitor Hrvatske ceste, procijenjena je na gotovo 72 milijuna kuna, a ugovorom je zadan rok završetka kroz 24 mjeseca. Nadalje, pripremljen je i pozitivno ocijenjen od Europske komisije projekt Aglomeracije Zaprešić ukupne vrijednosti od 56 milijuna eura, a čijom će se provedbom napokon riješiti izgradnja kanalizacije u ruralnim naseljima zaprešićkog kraja. Naposljetku, projekt koji bi svakako trebao obilježiti ovaj mandat je 'Novo ruho Novih dvora'. Projektna dokumentacija je spremna i očekujemo skoro raspisivanje natječaja kako bi se projekt mogao aplicirati za drugu fazu, odnosno, samu provedbu koja uključuje građevinske radove, opremanje i druge potrebne aktivnosti, a čija je ukupna vrijednost procijenjena na gotovo 180 milijuna kuna. Ovaj projekt dat će novu dimenziju Novim dvorima, ali i gradu u cjelini, koji će sigurno napredovati u kulturnom, turističkom i gospodarskom smislu. (gradonačelnik.hr)

intervju, željko turk, Zaprešić, Udruga gradova