Istražili smo koji gradovi najviše pomažu svojim poljoprivrednicima

 

U 2017. za poljoprivrednike su najviše izdvojili u Ozlju, druga je Popovača, a slijede Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina, Novska, Beli Manastir, Kutina, Ogulin i Ludbreg. I dok gledano po postotku u proračunu za poljoprivrednike najviše izdvajaju gradovi iz zapadne kontinentalne Hrvatske, uz izuzetak Belog Manastira, gledano per capita, odnosno po glavi stanovnika, bilježimo nekoliko primorskih i otočnih gradova pa su u top 10  Novalja, Vrlika i Vis.

 

Grad Ozalj apsolutni je rekorder po izdvajanjima za poljoprivrednike na svom području. Prema podacima o izvršenju lokalnih proračuna Ministarstva financija za 2017. godinu, taj je gradić od svega 6.817 stanovnika i po postotku svog proračuna i po izdvajanju po glavi stanovnika izdvojio najveće subvencije za svoje poljoprivrednike. Ukupno im je dodijelio više od 687 tisuća kuna, što je čak 2,8% proračuna tog malog grada, odnosno iznosi čak 101 kunu po glavi stanovnika.

Gordana Lipšinić, gradonačelnica Ozlja, kaže kako se, kada je došla na to mjesto, za potpore poljoprivredi nije izdvajalo ništa, a da su se prilike i u proračunu promijenile pa su u dvije godine izdvajanja povećali na 700 tisuća kuna. „Želimo da ljudi imaju poljoprivredu kao dodatno zanimanje, jedan manji broj ljudi time se bavi kao osnovnim zanimanjem, no mnogi imaju zemlju, jer mi smo ruralno područje i mislim da je važno da ta zemlja nečemu služi. Neka uspiju barem uzgojiti zdravu hranu za sebe, a viškove plasirati u svome okruženju, restoranima ili za prodaju na kućnom pragu. Potpore analiziramo svake godine koliko efekta daju, pa ćemo možda neke stvari i mijenjati. Želimo potaknuti ljude i na udruživanje, primjerice kod kupovine tehnike, dajemo puno novca i želimo biti sigurni da je taj novac proizveo pravi efekt, da su se stvari doista pomaknule na planu poljoprivrede“, kazala nam je Lipšinić.

Najveće dijelove proračuna izdvajaju uglavnom gradovi na zapadu Hrvatske

Inače, gledajući poredak prvih deset gradova po izdvajanjima za subvencije poljoprivrednicima kada se gleda kroz postotak proračuna pokazuje da je riječ o malim kontinentalnim gradovima, a jedini grad iznad 20 tisuća stanovnika u top 10 je Kutina. Poredak, dakle, izgleda ovako: Nakon Ozlja, druga je Popovača (1,16% proračuna), treći je Ivanić Grad (0,97% proračuna), četvrti Sveti Ivan Zelina (0,95%), peta je Novska (0,87%), šesti je Beli Manastir (0,83%), a slijede Kutina (0,75%), Ogulin (0,72%) i Ludbreg (0,70%).

Grad Sveti Ivan Zelina već dugi niz godina provodi niz mjera kojima subvencionira poljoprivrednike, a kako su oni prepoznali vrijednost ovih mjera, gradska uprava na čelu s Hrvojem Košćecom dodano je povećala iznos proračunskih sredstava za ove mjere.

 'U želji da i dalje pomažemo jačanju poljoprivrede proizvodnje, a time i jačanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva subvencioniraju se slijedeće mjere: Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva - sektor povrćarstva, sektor voćarstva, sektor vinogradarstva i vinarstva i sektor stočarstva; Ekološka i integrirana proizvodnja; Premije osiguranja; Edukacija i stručno osposobljavanje; Unapređenje i očuvanje genetskog potencijala; Izrada dokumentacije za prijavu na natječaje fondova europske unije. Predloženim mjerama potpore cilj je spriječiti ili ublažiti daljnji pad proizvodnje te općenito pomoći oporavku poljoprivrednih gospodarstva. Navedene mjere potpore u 2016. i 2017. godini pokazale su se učinkovitim te su sredstva predviđena proračunom i u potpunosti iskorištena, stoga isti program mjera, odobren od strane Europske komisije i  Ministarstva poljoprivrede, provodimo i dalje', kaže nam gradonačelnik Košćec.

Gradonačelnik Novske Marin Piletić ističe kako poljoprivreda čini velik dio njihovog gospodarstva, i zbog Grad želi poticati poljoprivrednike da se razvijaju i otvaraju nova radna mjesta.

'Najvažnija potpora koju Grad daje jest besplatna priprema aplikacija našim poljoprivrednicima na mjere ruralnog razvoja gdje se u posljednjih nekoliko godina 30-ak milijuna kuna povuklo iz EU fondova. Grad k tome daje i potpore OPG-ovcima, te je u proračunu i ove godine planirao 400.000 kuna. No, ove godine uveli smo još jednu mjeru putem razvojne agencije Grada Novske kojom potičemo marketinšku aktivnost naših pčelara u prezentaciji svojih proizvoda. Tako su pčelari dobili osmišljene naljepnice prilagođene za hrvatsku staklenku koju je osmislilo Ministarstvo poljoprivrede, postali su prepoznatljivi na širem području i uvijek predstavljaju Novsku na brojnim domaćim i inozemnim sajmovima', ističe Piletić i dodaje da je nekoliko poljoprivrednika i OPG-ovaca iskoristilo i mjere za samozapošljavanje do 100.000 kuna te su na taj način otvorili i nekoliko novih radnih mjesta.

Gradonačelnik Kutine Zlatko Babić ističe, pak, kako Kutina već godinama ulaže u razvoj poljoprivrede kroz razne mjere potpora poljoprivrednicima – od okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, kalcifikacije zemljišta, unaprjeđenja proizvodnje, osiguranja usjeva i nasada, legalizacije poljoprivrednih-gospodarskih objekta pa do unaprjeđenja plasmana proizvoda.

'Sve te mjere potiču razvoj poljoprivrede sa ciljem povećanja konkurentnosti obiteljskih gospodarstva i podizanja kvalitete života na cijelom našem ruralnom području. Također Grad Kutina putem Razvojne agencije „Mrav“ i Lokalne akcijske grupe „LAG“ Moslavina poljoprivrednicima pomaže da realizaciju različitih programa u poljoprivredi unaprijede svoju proizvodnju', ističe gradonačelnik Babić, a dodaje i da je Grad za potrebe razvoja poljoprivrede donio i Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, kojeg je odobrilo i Ministarstvo poljoprivrede. 'Korištenjem poljoprivrednog zemljišta ne samo da se osigurava njegova obnovljivost, nego donosi i veća gospodarska produktivnost što je i cilj Grada Kutine, da se jačaaju i razvijaju sve djelatnosti gospodarstva', zaključuje Babić.

 I Vis, Novalja i Vodnjan među vodećima

I dok gledano po postotku u proračunu za poljoprivrednike najviše izdvajaju gradovi iz zapadne kontinentalne Hrvatske, uz izuzetak Belog Manastira, gledano per capita, odnosno po glavi stanovnika, bilježimo nekoliko primorskih i otočnih gradova.

Na listi je i opet prvi Ozalj, koji je za svoje poljoprivrednike u 2018. godini izdvojio nemalih 101 kunu po glavi stanovnika, drugi je i po tom kriteriju Ivanić Grad, s 39 kuna po glavi, no treća je Novalja, s 34 kune, četvrta Popovača, s 33, a peta Vrlika, koja je izdvojila 32 kune po glavi stanovnika. Slijedi Beli Manastir s 30 kuna po glavi stanovnika. Taj baranjski grad potpore isplaćuje u pet kategorija, a prema podacima koje su nam iz gradske uprave dostavili, broj korisnika, ali i ukupni iznos potpora se smanjuje, bez obzira što je grad među vodećima po izdvajanjima. 2016. godine tako je u Beli Manastir isplatio ukupno 330 tisuća kuna za 54 korisnika, 2017. godine to je bilo 299 tisuća, kao što je i navedeno u našoj tablici, za 45 korisnika, dok je 2018. godine iznos smanjen na svega 215 tisuća kuna, a broj korisnika je pao na 30. Po izdvajanjima slijede još Vodnjan i Novska s po 29 kuna, Kutina s 26 i Vis, s 25 kuna subvencija za poljoprivrednike po glavi stanovnika. (gradonačelnik.hr/Dalibor Dobrić)

 

Od županija za poljoprivrednike najviše daje Virovitičko-podravska

 Analizirajući izdvajanja županija za subvencije poljoprivrednicima, na prvom je mjestu, i po udjelu proračunskog izdvajanja i gledajući per capita – Virovitičko-podravska županija. Na drugom je mjestu, kad se gleda udio iz proračuna, Zagrebačka županija, a tu su još Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Kad se gleda izdvajanje po stanovniku, redoslijed je nešto drugačiji pa je na drugom mjestu Sisačko-moslavačka, treća je Vukovarsko-srijemska, četvrta je Zagrebačka, a peta Koprivničko-križevačka županija.

poljoprivreda