DEMOGRAFIJA

Evo koje su ključne mjere kojima gradovi potiču natalitet

 Ne čekajući državu, sve više gradova pronatalitetne mjere stavlja u vrh proračunskih prioriteta i koristi svaku mogućnost kako bi roditeljima olakšali život bilo sniženjem cijena vrtića, povećanjem naknada za bebe, kupnjom školskih udžbenika i opreme… Neki su se, pak, istaknuli kao primjer kojeg bi trebala slijediti i država jer su posložili čitavu strategiju i program kojim financijski prate djecu od rođenja do završetka školovanja

 

S obzirom da smo, kad je demografija u pitanju, već godinama izloženi isključivo negativnim i katastrofičnim vijestima i objavama koje se uglavnom svode na jedno – da Hrvatska ubrzano izumire, vijest koju smo nedavno objavili – da je prošle godine u hrvatskim rodilištima rođeno gotovo 800 beba više nego godinu ranije očekivano je izazvala veliko zanimanje i pozitivne reakcije javnosti. Iako su to još uvijek neslužbeni i nepotpuni podaci, jer u istraživanje koje smo proveli nisu uključeni porodi kod kuće, u inozemstvu ili u privatnim klinikama, činjenica je da je u samim rodilištima rođeno 800 beba više nego što ih je rođeno godinu ranije, što je najveći pozitivan skok od 2009. godine.

Je li riječ o prirodnoj oscilaciji i devijaciji negativnog trenda ili ova brojka najavljuje i naznačuje zaokretanje prema pozitivi prerano govoriti, ali u svakom slučaju vijest je ovo koja veseli i ulijeva trunčicu optimizma. A pravi je to povod da, dok još uvijek čekamo da država konačno izađe sa cjelovitom strategijom i konkretnim mjerama u borbi protiv 'bijele kuge', podsjetimo što sve gradovi poduzimaju i kojim mjerama se bore protiv negativnih trendova.

Jer, za razliku od države u kojoj se priča o demografiji uglavnom svodi na prepucavanje između Banskih dvora i Pantovčaka, te tu i tamo neke mjere (proširenje broja korisnika dječjeg doplatka, jednokratno subvencioniranje stambenih kredita, podizanje neoporezivog iznosa za naknade za bebe na 10.000 kuna), gradovi su svojim pronatalitetnim mjerama i programima u posljednjih nekoliko godina doslovno postali 'prva crta obrane' u borbi protiv negativnih trendova. Ne čekajući državu, sve više gradova pronatalitetne mjere stavlja u vrh proračunskih prioriteta i koristi svaku mogućnost kako bi roditeljima olakšali život bilo sniženjem cijena vrtića, povećanjem naknada za bebe, kupnjom školskih udžbenika i opreme… Neki su se, pak, istaknuli kao primjer kojeg bi trebala slijediti i država jer su posložili čitavu strategiju i program kojim financijski prate djecu od rođenja do završetka školovanja.

 

Dvije trećine gradova povećalo naknade za bebe

 

Naše prošlogodišnje istraživanje pokazalo je tako da je čak 67 gradova u ovome mandatu povećalo naknade za bebe, a u proračunu za ovu godinu dodatna sredstva za naknade za bebe osiguralo je još 11 gradova - Belišće, Čazma, Hvar, Knin, Metković, Orahovica, Slatina, Sisak, Virovitica, Vrlika i Vrgorac.

Najviše naknade u zemlji, tako, isplaćuju Opatija i Vrlika (10.000 za prvo dijete), te Slavonski Brod (7.500 kuna), a rekorder u visini naknade za treću bebu je Vis sa čak 149 tisuća kuna.

I dok su naknade za bebe, iako najatraktivnija, ipak samo jednokratna mjera koja u bitnoj mjeri ne utječe na životni standard i financijsku situaciju prosječne hrvatske obitelji, cijena vrtića itekako utječe, iz mjeseca u mjesec. I većina gradova se trudi, u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, pokriti što veći dio ekonomske cijene vrtića kako bi roditeljima ostao što manji trošak.

Besplatni vrtići u Umagu, Belišću, Vrlici i Obrovcu

Najveći iskorak i hrabrost tu su pokazali Umag, Belišće, Vrlika i Obrovac – jedina četiri grada koja su odlučila u potpunosti na sebe preuzeti trošak vrtića i roditelje osloboditi plaćanja i svih briga. Ovi gradovi ne mogu se međusobno uspoređivati ni po standardu ni po proračunskim mogućnostima, ali treba istaknuti da je odluka o uvođenju besplatnih vrtića apsolutno najteža u Umagu, koji ima i najskuplju ekonomsku cijenu vrtića – preko 2.900 kuna, pa tako samo za vrtiće godišnje izdvaja 20 milijuna kuna.

Što se ostalih gradova i cijena tiče, naše veliko istraživanje o cijenama vrtića koje smo nedavno objavili, pokazuje svu šarolikost i raznolikost cijena koje se kreću od 270 pa sve do 870 kuna. A samo tijekom prošle godine odluku po pojeftinjenju vrtića, kako bi olakšali svojim roditeljima, donijelo je desetak  gradova.

Grad Bjelovar pojeftinio je, tako, vrtić čak dva puta u godinu dana,  a cijene su snižene i u Karlovcu, Kastvu, Zadru, Metkoviću, te najsvježije – u Oroslavju.

Osim cijene, kod vrtića je vrlo često problem što im je radno vrijeme potpuno neprilagođeno potrebama, odnosno radnom vremenu roditelja, pa je 40-ak gradova apliciralo i dobilo EU novac za produljenje radnog vremena vrtića. Uz to što će ubuduće roditeljima biti na raspolaganju do 21 sat navečer, ovi vrtići EU novcem će uvesti i dodatne programe – od sportskih do jezika i informatike, te podići standard i kvalitetu svoje usluge. Inače, kad su vrtići u pitanju, super primjere pružaju Grad Cres, koji financira prijevoz do vrtića djeci iz okolnih mjesta, te Novska, u kojoj su u vrtiće uveli besplatno učenje engleskog i to putem posebne aplikacije, pa vrtićanci istodobno usvajaju i prve digitalne vještine.

Naše istraživanje pokazalo je da oko polovice gradova sufinancira i smještaj djece u privatnim vrtićima, od kojih neki – poput Zadra, tako u potpunosti izjednačavaju cijene za roditelje sa cijenama u gradskim vrtićima, a nekoliko njih, poput Koprivnice i Samobora, i u obrtima za čuvanje djece, tzv. 'dadiljama'.

Produženi boravak, prehrana, prijevoz i besplatni udžbenici

Kad su pak škole u pitanju, uz sufinanciranje produženog boravka, prehrane i prijevoza, najveća pomoć roditeljima definitivno su besplatni udžbenici, čega je svjesna i Vlada RH, pa je najavljeno da će država od iduće godine osigurati udžbenike za sve osnovnoškolce. Hoće li se ovo obećanje ostvariti tek ćemo vidjeti, a gradovi kojima su djeca i obrazovanje na vrhu liste prioriteta i u ovogodišnjem su proračunu ipak osigurali novac za udžbenike. Pa će ga, najavljuju, ostvari li Vlada obećanje, lako preusmjeriti na neki drugi oblik pomoći i poticaja roditeljima.

I dok je do prije koju godinu tek tu i tamo koji grad osiguravao besplatne udžbenike, a veći broj ih je u određenoj mjeri sufinancirao, u ovom mandatu značajno se povećao i broj gradova koji su odlučili u potpunosti roditelje osloboditi financijske brige za udžbenike. Uz Zagreb, koji besplatne udžbenike osigurava i srednjoškolcima, udžbenike i radne bilježnice su svim osnovnoškolcima, među ostalima, osigurali i u Splitu, Velikoj Gorici, Samoboru, Čakovcu, Belišću, Čazmi, Orahovici, Vrbovcu, Kutini, Supetru, Novigradu, Umagu….

Stipendije, pa čak i iz gradonačelnikovog džepa

Tu su, potom, stipendije koje svojim studentima i učenicima isplaćuju gotovo svi gradovi, te je također uočljiv trend povećanja broja i iznosa stipendija koje su, tako, povećali u Dubrovniku, Metkoviću, Oroslavju, Zlataru, Kastvu, Šibeniku, Makarskoj… Rekorder po visini izdvajanja iz proračuna već godinama je, pak, Grad Novska.

Kad pričamo o gradovima i stipendijama, svakako treba istaknuti primjer Grada Gospića, odnosno njegovog gradonačelnika Karla Starčevića koji se odrekao gradonačelničke plaće, a čitav iznos – 12.000 kuna, uplaćuje u poseban fond kojim stipendira najbolje gospićke studente. Uz to, Starčević je nakon dugog niza godina u kojima Grad Gospić uopće nije isplaćivao stipendije, ponovno uveo i gradske stipendije koje se dijele po uobičajenim kriterijima. Pozitivan primjer dolazi i iz Grada Ploča u kojima je gradonačelnik Mišo Krstičević, unatoč katastrofalnoj financijskoj situaciji koju je zatekao u gradskoj blagajni, odmah po preuzimanju dužnosti povećao stipendije, a ubrzo nakon toga sklopio partnerski sprazum sa tvrtkm Adriatic Tank Terminals o dodatnom stipendiranju studenata. Zahvaljujući tome, najbolji pločanski studenti umjesto 500 kuna, koliko su primali za vrijeme prethodne vlasti, dobivaju i do 1.350 kuna.

POS programima rješavaju stambeno pitanje

Najvažnije materijalno pitanje za mladu obitelj, koje često presuđuje u odluci o širenju obitelji definitivno je, pak, ono stambeno. Sve više gradova stoga fokus stavlja upravo na rješavanje tog problema i uključuje se u POS program po različitim modelima. Grad Dubrovnik, u kojem je upravo stambeno pitanje zbog astronomskih cijena nekretnina najveći problem mladih obitelji, osmislio je tako svoj program – grade zgrade sa stanovima koje će mladim obiteljima davati u desetogodišnji najam po cijeni od 1.500 kuna mjesečno, a nakon toga oni stan mogu otkupiti po cijeni od 1.300 eura po kvadratu, s tim da će im se plaćena najamnina odbiti od cijene.

Sličan model svojim mladim sugrađanima nudi i Grad Slavonski Brod u kojemu se ugovor o najmu stana sklapa na 5+5 godina, a kao novu mjeru prošle godine su pokrenuli i projekt gradskih zemljišta na kojima mlade obitelji imaju pravo građenja obiteljskih kuća. Mlade obitelji tako imaju mogućnost svojevrsnog zakupa gradskog zemljišta za potrebe gradnje obiteljske kuće i to na razdoblje od 99 godina, što plaćaju oko 100 kuna mjesečno. Ukoliko za to pokažu interes, nakon razdoblja od deset godina, gradsko zemljište mogu i otkupiti od Grada. Pri tome se cijena zemljišta umanjuje za ukupan iznos uplaćenog prava građenja koje je i nasljedno. Nakon sklopljenog ugovora mlade obitelji imaju rok od tri godine za izgradnju kuće, a dosad je ovu mogućnost iskoristilo dvadesetak mladih obitelji.

Svoj POS program za mlade pokrenuli su i Grad Šibenik koji je sagradio 148 stanova za mlade, te kreće u projekt gradnje još 150 stanova, dok je Grad Rijeka izgradio 586 stanova a planira još 282 stana. S POS programom kreću i Đurđevac, Novalja, Vis, Virovitica i Belišće, u kojemu najavljuju cijenu kvadrata od tek 700-800 eura. Grad Bjelovar ide, pak, s posebnim modelom pa će, pokaže li se da ima interesa, graditi dvije linije stanova – standardne i one skuplje i ekskluzivnije, kojima ciljaju na bolje plaćene profesije, posebno IT-evce koje u što većem broju žele privući jer se profiliraju kao centar IT industrije.

Cjeloviti programi i pojedinačne mjere

Još je čitav niz pojedinačnih mjera kojima gradovi žele olakšati život svojim mladim obiteljima te poslati poruku da brinu i da im je do njih stalo. Pa tako, primjerice, Vukovar i Metković obiteljima s troje i više djece plaća komunalije, s tim da u Metkoviću imaju pokrivene i troškove gradskog interneta, za što je Grad u proračunu za prošlu godinu osigurao 120 tisuća kuna.

Grad Trogir osim naknada za bebe dodjeljuje i mjesečnu novčanu potporu obiteljima čiji su roditelji nezaposleni ili koriste porodiljni dopust od jedne do treće godine života djeteta a Makarska je nedavno uvela novu mjeru kojom kompenziraju nedostatak kapaciteta u jaslicama pa će tako roditeljima djece do 3. godine starosti koja ne idu u vrtić mjesečno isplaćivati po 1.000 kuna.

Od novčanih mjera, zanimljivo je spomenuti još i da Grad Varaždin jedini u Hrvatskoj isplaćuje božićnice svoj djeci do napunjenih 18 godina, dok Slavonski Brod božićnicu od 750 kuna isplaćuje svim bebama do godine dana starosti. Grad Vinkovci uveo je mjeru '1.000+1.000+1.000', odnosno jednokratnu novčanu naknadu od 1.000 kuna koja se isplaćuje svakom novorođenčetu, prvašiću i polazniku prvog razreda srednje škole. Grad Vis, pak, uz to što ima najveće naknade za 3. dijete (149 tisuća kuna), svakom trećem i idućem djetetu u obitelji do 10. godine starosti isplaćuje po 1.200 kuna naknade godišnje. 

Koliko god su pojedinačne mjere atraktivne i za roditelje itekako korisne, prava pronatalitetna politika podrazumijeva cjelovitu strategiju i osmišljeni paket mjera koje pokrivaju sve segmente i potrebe jedne mlade obitelji. Primjer takve politike je Grad Supetar, koji je prošle godine izašao sa programom 'Sritno dite – sritan grad' kojim Dobar je primjer tako Grad Supetar koji je prošle godine izašao sa programom 'Sritno dite- sritan grad', a kojim čitavim nizom mjera financijski pomažu obitelji od rođenja djeteta pa do završetka školovanja.

Iako su i prije bili u samom hrvatskom vrhu po visini naknada za bebe, ovim programom Grad Supetar ih je dodatno povisio, snizili su cijene vrtića roditeljima sa više djece, oslobodili plaćanja one kojima u vrtić ide četvero djece, a gradonačelnica Ivana Marković najavila je da će do kraja ovoga mandata osigurati besplatne vrtiće za svu djecu. Jedna od novih mjera u Supetru je i ta da obiteljima s četvero i više djece koja nemaju riješeno stambeno pitanje Grad uplaćuje po 1.000 ili 1.500 kuna za svako dijete koje pohađa vrtić,  500 kuna za dijete srednjoškolskog uzrasta, 2.000 kuna za studente koji nisu korisnici stipendija niti stariji od 25 godina, a sve takve obitelji dobivat će i po 300 kuna božićnice. Što se školaraca tiče, Grad će, u suradnji sa Županijom od iduće školske godine osigurati besplatne udžbenike, radne bilježnice i pakete bilježnica za sve osnovnoškolce, a one koji odličnim uspjehom završe svih 8 razreda nagradit će sa po 1.000 kuna. Kako bi zadržali mlade na otoku, sufinancirat će i upis u Srednju školu 'Brač' sa po 1.000 kuna svakom novoupisanom učeniku. Od mjera koje su još u planu, tu je i stipendiranje najboljih srednjoškolaca, te povećanje broja stipendija za najbolje studente.

Tu je i Grad Opatija koji – uz to što dijeli najviše naknade u državi, a i jedini su grad (izuzev Umaga, Belišća, Obrovca i Vrlike) koji osigurava besplatne vrtiće već za 2. dijete, svim roditeljima koji imaju četvero i više djece osigura dodatne oblike novčane pomoći: roditelji tako za svako dijete u vrtiću dobivaju po 1.500 kuna (ako je dijete u poludnevnom boravku) i 3. 000 kn (ako je u cjelodnevnom programu). Za svakog osnovnoškolca roditelji također dobivaju po 1.500 godišnje, a ako dijete pohađa produženi boravak, Grad mu isplaćuje 3.000 kn godišnje. Za svakog srednjoškolca roditelji dobivaju po 2.000 godišnje, a za svakog redovnog studenta, a koji nije korisnik stipendija po drugoj osnovi – 5.000 kuna godišnje.

 (gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača)

 

 

 

demografija, pronatalitetne mjere, gradovi