Ivan Šipić

Glavni cilj nam je zadržati mlade u Trilju i zato maksimalno ulažemo u poticanje gospodarstva i demografske mjere

"Grad Trilj sigurno je među vodećim gradovima u RH koji u cijelosti podupiru demografske mjere od strane Vlade RH i naše Županije Splitsko-Dalmatinske i mišljenja sam da samo tako zajedničkom sinergijom možemo i moramo trenutno negativni trend okrenuti ka pozitivnom. Određeni pomaci se vide, npr, nema više većih iseljavanja, a česta pojava su i povratci i nova zapošljavanja koja svi moramo još više podupirati, od povoljnih uvjeta poslovanja do poreznog rasterećenja, jer ponavljam - samo nova i kvalitetna radna mjesta najbolje su mjere i poticaj demografiji", kaže gradonačelnik Šipić.

Grad Trilj u našem je velikom izboru za najbolji grad ušao u samo finale u kategoriji 'Šampion EU fondova' – za svoje projekte su osigurali 74 milijuna bespovratnih kuna iz EU fondova, što je deset puta više od njihovog izvornog godišnjeg proračuna. Grade, tako, dvije poduzetničke zone, od kojih jednu specijaliziranu za ICT sektor, uskoro kreću u projekt novog dječjeg vrtića, gradnju Vatrogasnog doma i veliki projekt aglomeracije. Gradonačelnik Ivan Šipić ističe, pak, da im je fokus na demografiji pa uz otvaranje novih radnih mjesta kao najvažnije demografske mjere, puno izdvajaju za pomoć i potporu mladim obiteljima – značajno su podigli naknade za bebe, financiraju udžbenike osnovnoškolcima i kreću u veliki projekt posebne stambene zone za mlade obitelji…. Što se točno planira, Šipić je ispričao u intervjuu za gradonačelnik.hr.

G. Šipić, još malo pa smo na polovici Vašeg trećeg mandata na čelu Grada Trilja. Koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatima u proteklih godinu i pol dana, jeste li ostvarili sve što ste planirali?

Uvijek se može bolje, u potpunosti nisam zadovoljanali ipak većina projekta koje smo zacrtali su realizirani ili su na dobrom putu realizacije.

Koje biste mjere i projekte istaknuli kao najvažnije za Grad Trilj i njegove stanovnike?

Svakako bih istaknuo mjere koje nastoje olakšati sugrađanima život. Od podizanja porodiljnih naknada, stipendija za sve redovite studente, kupnje udžbenika za sve osnovnoškolce (kada ih drugi nisu niti spominjali), besplatan prijevoz za srednjoškolce, subvencija za obitelji koje upisuju jaslice ili vrtić u susjednom gradu itd. Ipak, izdvojio bih nove demografske mjere kojima želimo ostanak naših obitelji, posebno mladih, na ovim prostorima. 

U prvom redu mislim na prvu stambenu zonu za mlade, na Vedrinama, za koju smo osigurali zemljište uz darovanje Ministarstva državne imovine. Trenutno ide izrada UPU-a (urbanistički plan uređenja). Nakon toga sve ćemo pripremiti za natječaj kojim ćemo po povoljnim uvjetima prodati zemljište zainteresiranim obiteljima i mladima, a interes postoji. Paralelno, tu mjeru prati i odluka da se svima koji počinju ili namjeravaju početi graditi obiteljski dom na triljskom području iziđe u susret konkretnom pomoći. Tako će grad pomoći u sufinanciranju troškova ishođenja građevinskih dozvola (25.000 kuna), a županija također sufinancira adaptaciju ili građenje obiteljskih domova od 40.000 do 120.000 kuna. 

Ali, kako god okrenemo, najbolja demografska mjera je novo radno mjesto, pa u tom pravcu također poduzimamo brojne aktivnost, a svakako jedna od konkretnijih je i izgradnja Poslovno uslužnog centra 3LJ, kao centralnog mjesta za servis naših malih i srednjih poduzetnika i OPG-ovaca.

Kakvi su planovi za ovu godinu, koji su ključni projekti u proračunu?

Planovi uvelike ovise o Proračunu, a najveći "dobitak" za sve lokalne jedinice je preraspodjela poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave. Za taj potez treba zahvaliti Vladi RH i ministru financija gosp. Mariću. Ključnih projekata je nekoliko. Zasigurno je zona "Čaporice" prioritet, jer se u njoj stvaraju preduvjeti za nova radna mjesta. U njoj trenutno je nekoliko gradilišta u koje se ulaže preko 80.000.000 kuna. Zatim "Aglomeracija" Trilj za izgradnju kanalizacijskih sustava za 5 naselja (Trilj, Košute, Vedrine, Grab i Jabuka). Projekt je vrijedan 96.000.000 kuna i njime rješavamo sustav fekalne i oborinske odvodnje za preko 70% našeg stanovništva i gospodarstvenika.

Ima li u proračunu nekih promjena u odnosu na prošlu godinu kad je u pitanju gospodarstvo? Kojim mjerama pomažete i potičete poduzetnike i jeste li zadovoljni efektima?

Gospodarstvo je svakako u fokusu našeg angažmana, jer kao što sam već spomenuo bez gospodarskog razvoja i stvaranja novih radnih mjesta, nema nam opstanka na ovim našim prostorima.

Svoje gospodarstvenike potičemo raznim mjerama, istaknuo bih sufinanciranje otkupa mlijeka, podizanje novih trajnih nasada, povoljnu cijenu kompletno komunalno opremljenog građevinskog zemljišta, sufinanciranje komunalnih priključaka (struje, vode, odvodnje...)

U kojoj je fazi projekt poduzetničkog inkubatora i što od njega očekujete? 

Poduzetnički inkubator u sklopu Proizvodno uslužnog centra 3LJ je u fazi izgradnje, rok završetka je koncem ove 2019. godine, a paralelno smo aplicirali još jedan poduzetnički inkubator u prostorima bivše tvornice Cetinke, koji bi bio specijaliziran za ICT sektor i moderne tehnologije. Očekivanja od oba  inkubatora zaista su velika i imamo brojne upite, poglavito mladih ljudi za buduće uvjete poslovanja u tim prostorima, a oni će zasigurno biti vrlo-vrlo povoljni, jer glavna njihova namjena i je stvarna pomoć poduzetniku kako mu radni prostor ne bi bio posebno opterećenje, posebno u početku rada. 

Šuška se o novom velikom projektu naziva „Novi Trilj“ koji se kreće razvijati na prostoru bivše Cetinke, a za kojega ste osigurali sredstva iz EU fondova. O čemu se točno radi, koja je vrijednost projekta i što će on donijeti Trilju?

Na prostoru bivše tvornice, kao što je napomenuto, planira se uređenje i gradnja, novih sadržaja, nužno potrebnih našem gradskom središtu. Prvi projekt koji ide u realizaciju već sada prije ljeta je izgradnja novog dječjeg vrtića sa jasličkim prostorima, što me posebno veseli jer život treba počivati na najmlađima, a na nama je da im od početka osiguramo uvjete za rast i razvoj. Imamo tu malo i simbolike jer stvarna nam je želja da naš "novi Trilj" posvećujemo mladima, pa eto i započinjemo sa najmlađima. Projekt je vrijedan 10-ak milijuna kuna od čega je većina osigurana iz sredstava EU fonda.

U našem velikom izboru najboljih gradova, Grad Trilj ušao je samo finale kao treći najuspješniji grad po povlačenju novca iz EU fondova. Koliko ste sredstava osigurali u posljednjih pet godina i koji su najvažniji EU projekti koje ste realizirali?

Grad Trilj, među manjim gradovima uistinu je iz EU fondova povukao velika sredstva i po iznosu, a posebno po značaju tih sredstava za daljnji planirani gospodarski rast. Osigurali smo preko 74 milijuna kuna što desetorostruko premašuje naš temeljni Proračun. Navedenim sredstvima realizirali smo Projekt komunalnog opremanja naše Gospodarske zone, realizirali smo projekte turističke infrastrukture, u tijeku je realizacija Projekta izgradnje Poduzetničkog centra 3LJ, potpisani su ugovori o financiranju izgradnje Dječjeg vrtića i novog Vatrogasnog doma, koje bi trebali završiti do sredine naredne godine. Projekt aglomeracije Trilj provodimo sa našom tvrtkom Vodovod i odvodnja ukupne vrijednosti 96 milijuna kuna. U tijeku je evaluacija Projekta CEKOM 3LJ,na znanstveno-istraživačkoj infrastrukturi vrijednog 96 milijuna kuna, na kojem smo prihvatljivi ponuditelj, a uskoro se nadamo i prolasku na istom.

Kakvi su planovi za ovu godinu kada su EU projekti u pitanju, koliko planirate povući?

Već sam spomenuo CEKOM 3LJ kao znanstveno istraživačku ustanovu, čiji je osnivač i vlasnik grad Trilj, koja bi sa svojim partnerima Institutom Ruđer Bošković, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, Fakultetima Kemijsko-tehnološkim, Veterinarskim i Agronomskim trebala svojim razvojno-istraživačkim programima pripomoći malim i srednjim poduzetnicima u podizanju njihovih kapaciteta, npr, kreiranjem novih proizvoda i usluga, povećanjem dodane vrijednosti postojećim, poboljšanje tržišne pozicije, prezentacijom i promidžbom, brendiranjem i sl. Specifično, projekt će doprinijeti korištenju i komercijalizaciji primjenjenih istraživanja samoniklog, ljekovitog i aromatskog bilja u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Osim tog velikog projekta tijekom ove godine grad Trilj planira aplicirati više manjih projekata vezanih uz komunalnu izgradnju i opremanje, energetsku učinkovitost i sl. kao i projekte vezane uz turističku infrastrukturu.

Kakva je demografska slika Trilja? Prije dvije godine ste podigli naknade za novorođenčad na 2 do 10 tisuća kuna po rođenom djetetu. Kojim se još mjerama borite protiv negativnih trendova i kakvi su efekti?

Demografska slika Trilja, kao nažalost i većine naših ruralnih prostora nije dobra. Ovo stanje nije nastalo u posljednjih par godina, niti ga bitnije možemo popraviti u narednih par godina. Grad Trilj sigurno je među vodećim gradovima u RH koji u cijelosti podupiru demografske mjere od strane Vlade RH i naše Županije Splitsko-Dalmatinske i mišljenja sam da samo tako zajedničkom sinergijom možemo i moramo trenutno negativni trend okrenuti ka pozitivnom. Određeni pomaci se vide, npr, nema više većih iseljavanja, a česta pojava su i povratci i nova zapošljavanja koja svi moramo još više podupirati, od povoljnih uvjeta poslovanja do poreznog rasterećenja, jer ponavljam samo nova i kvalitetna radna mjesta najbolje su mjere i poticaj demografiji. Zadovoljan radnik, zadovoljna obitelj u ugodnom okruženju za življenje sigurno će doprinijeti novoj demografskoj obnovi i općenito novim životima, poglavito na ovim našim prostorima koji imaju potencijala za dobar život.

Koji su, po Vama, najveći razvojni potencijali Trilja i na koji način ih planirate razviti i iskoristiti kako bi Trilj postao što razvijenije i kvalitetnije mjesto za život? 

Razvojni kapaciteti Trilja vezani su za postojeće i novo planirane gospodarske subjekte u Gospodarskoj zoni (trenutno je 350 zaposlenih do konca ove godine očekujemo još 70-ak novozaposlenih)  i poljoprivredne kapacitete sa posebnim naglaskom na proizvodnju zdrave hrane i pića. Zatim, poseban potencijal krije se u turizmu (među rastućim smo destinacijama po dolascima i noćenjima) koji osim smještajnih kapaciteta treba nuditi sadržaje kojim bi uvezivali više djelatnosti (prijevozničke, gastronomske, kućnu radinost, tradicijske obrte i dr.) 

I na kraju, deseta gradonačelnička godina je za Vama. Kako se Grad Trilj razvio otkako ste mu Vi na čelu i po čemu je on sada bolje mjesto za život u odnosu na prije 10 godine?

Grad Trilj od svog osnutka 1993. godine ima kontinuitet u upravljanju, planiranju i izgradnji, što je zasluga i mojih prethodnika na čelu grada, gradske uprave, izabranih vijećnika, a u posljednjih 10-ak godina doživio je uistinu velike promjene u gospodarskom potencijalu (Gospodarska zona), kulturno-zabavnom (Triljsko ljeto sa bluz festivalom, koncertima i sl.) prostorno-uređenom (novi viseći most,asfaltirane prometnice, šetnice, nogostupi...), komunalno opremljenom (javna rasvjeta,vodovodi, kanalizacijski kolektori ...), ravnomjernom razvoju svih naših naselja (imamo 22 mjesna odbora). Vrlo su rijetki oni koji to ne primjećuju (ne žele primjetiti !), a posebno me vesele reakcije povremenih prolaznika kroz grad Trilj, koji svakim novim dolaskom primjećuju bolje i urednije stanje.

Koji su Vam ključni ciljevi do kraja ovoga mandata, što građani Trilja mogu očekivati u naredne dvije godine?

Jedan od ključnih ciljeva svakako je urbanističko uređenje cijelog prostore ex Cetinke, izgradnja Dječjeg vrtića sa jasličkim skupinama, rekonstrukcija bivše upravne zgrade za potrebe gradske uprave, poduzetničkog inkubatora i novih poslovnih prostora. Priprema projektnih dokumentacija za izgradnju novih sadržaja po UPU-u.za "Novi Trilj"

Jedan od ciljeva u ovom mandatu je i stvaranje pretpostavki za izgradnju novog naselja na Gubavici (prometna infrastruktura, obiteljske kuće i dr.) i izgradnja novog Vatrogasnog doma.

Također naši ciljevi vezani su i uz nastavak započetih aktivnosti u Gospodarskoj zoni Čaporice, kao i nastavak komunalnog opremanja svih naših naselja, kako bi grad Trilj uistinu bio još bolje i poželjnije mjesto za život. (gradonačelnik.hr/L.U.)

intervju, trilj, Ivan Šipić