ANALIZA Koliko su gradovi iskoristili EU fondove u proteklih pet godina

EU fondove u pet godina najbolje iskoristili Ludbreg i Zadar, u 2017. najviše povukli Velika Gorica i Lipik

Pet godina od ulaska u Europsku uniju i dalje ne možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, no istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata pa ih je u 2017. bilo 11 više nego godinu ranije. S druge strane, zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u EU do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno

Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016. S 1,43 milijuna kuna, mali je grad Lipik tako prvak države s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku. Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku, a slijede Rab (172 kn), Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn), Velika Gorica (132 kn), Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova.

Svježe objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu pokazuju, pak, kako gledano po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU, prednjači Velika Gorica, koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 % svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU u prošloj godini.

Slijede Rijeka (5,7 milijuna), Osijek (5,03 mil.) Bjelovar (4,2 mil.), Zadar (4,08 mil.), Šibenik (3,99 mil.), Virovitica (3,49 mil), Split (2,98 mil.) te Županja s 2,7 milijuna kuna.

Redni broj City Županija Broj stanovnika 2011 Kategorija Direktne pomoći od EU u 2017 Indirektne pomoći od EU za 2017 Ukupno EU pomoći 2017. Ukupno po stanovniku za 2017.
1 Lipik Požeško - slavonska županija 6.170 Mali grad 0 1.435.275 1.435.275 233
2 Županja Vukovarsko - srijemska županija 12.090 Srednji grad 2.703.239 0 2.703.239 224
3 Rab Primorsko - goranska županija 8.065 Mali grad 0 1.384.668 1.384.668 172
4 Virovitica Virovitičko - podravska županija 21.291 Srednji grad 0 3.498.625 3.498.625 164
5 Pazin Istarska županija 8.638 Mali grad 152.369 1.225.610 1.377.979 160
6 Velika Gorica Zagrebačka županija 63.517 Veliki grad 6.272.543 2.128.937 8.401.480 132
7 Klanjec Krapinsko - zagorska županija 2.915 Mali grad 374.261 0 374.261 128
8 Pleternica Požeško - slavonska županija 11.323 Srednji grad 0 1.353.816 1.353.816 120
9 Buzet Istarska županija 6.133 Mali grad 722.787 6.831 729.618 119
10 Bjelovar Bjelovarsko - bilogorska županija 40.276 Srednji grad 0 4.218.018 4.218.018 105

Redni broj City Županija Broj stanovnika 2011 Kategorija Direktne pomoći od EU u 2017 Indirektne pomoći od EU za 2017 Ukupno za razdoblje od 2017. Udio ukupne pomoći pojedinog grada u ukupnim pomoćima EU-a svim gradovima za 2017.
1 Velika Gorica Zagrebačka županija 63.517 Veliki grad 6.272.543 2.128.937 8.401.480 10,43%
2 Rijeka Primorsko - goranska županija 128.624 Veliki grad 3.237.274 2.546.636 5.783.910 7,18%
3 Osijek Osiječko - baranjska županija 108.048 Veliki grad 48.097 4.991.667 5.039.764 6,26%
4 Bjelovar Bjelovarsko - bilogorska županija 40.276 Srednji grad 0 4.218.018 4.218.018 5,24%
5 Zadar Zadarska županija 75.062 Veliki grad 260.039 3.824.904 4.084.943 5,07%
6 Šibenik Šibensko - kninska županija 46.332 Srednji grad 339.142 3.654.949 3.994.091 4,96%
7 Virovitica Virovitičko - podravska županija 21.291 Srednji grad 0 3.498.625 3.498.625 4,34%
8 Split Splitsko - dalmatinska županija 178.102 Veliki grad 408.265 2.571.800 2.980.065 3,70%
9 Županja Vukovarsko - srijemska županija 12.090 Srednji grad 2.703.239 0 2.703.239 3,36%
10 Pula Istarska županija 57.460 Veliki grad 0 2.527.656 2.527.656 3,14%

Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije, povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio – 9,72 posto svih sredstava koje su ostvarili gradovi, no gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna, što Zagreb svrstava na 60. mjesto po iskorištenim EU sredstvima.

Kako smo nedavno proslavili pet godina članstva u Europskoj uniji i pet godina otkako su državi, gradovima i ostalim jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju sredstva iz europskih fondova, sa žalošću moramo konstatirati da gradovi i dalje dovoljno ne koriste prilike koje pruža članstvo u EU. Štoviše, u 2017. godini zabilježen je značajan pad u povlačenju sredstava EU od strane gradova (to naravno ne znači da više sredstava nisu povukla neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz podataka Ministarstva financija o izvršenjima lokalnih proračuna ne vidi. Ovdje treba naglasiti da u našim analizama gledamo direktne pomoći od EU - tekuće i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU, te indirektne pomoći, koje gradovi dobivaju preko ministarstava, agencija, itd.).

Naime, dok su 2016. godine gradovi ukupno povukli rekordnih 269,1 milijun kuna, u 2017. godini ukupno su od EU primili svega 89,2 milijuna kuna. Tako značajan pad može biti posljedica politički nestabilne prethodne godine (izbori 2015. godine, te ponovljeni izbori 2016. godine), zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata. S druge strane, tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama već po dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovorenih 100 milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna, koje će biti iskorištene u idućoj godini. Ali to ipak ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i na svim projektima.


U svakom slučaju, u prošloj se godini ipak povećao broj gradova koji su povukli barem nešto sredstava iz EU fondova (u 2016. godini bilo ih je 66, a u 2017. sredstva je povuklo 77 gradova), ipak zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2013. godine do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno. Riječ je uglavnom o malim, ali i srednje velikim gradovima.Naime, dok su 2016. godine gradovi ukupno povukli rekordnih 269,1 milijun kuna, u 2017. godini ukupno su od EU primili svega 89,2 milijuna kuna. Tako značajan pad može biti posljedica politički nestabilne prethodne godine (izbori 2015. godine, te ponovljeni izbori 2016. godine), zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata. S druge strane, tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama već po dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovorenih 100 milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna, koje će biti iskorištene u idućoj godini. Ali to ipak ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i na svim projektima.

Inače, gledano od 2013. godine, svi gradovi koji su gradovi su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše - 10,26 % tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu.

Redni broj City Županija Broj stanovnika 2011 Kategorija Prosjek direktnih pomoći EU-a za razdoblje od 2013.-2017. Prosjek indirektnih pomoći iz EU-a za razdoblje od 2013-2017 Ukupno za razdoblje od 2013.-2017. Udio ukupne pomoći pojedinog grada u ukupnim pomoćima EU-a svim gradovima za razdoblje od 2013.-2017.
1 Križevci Koprivničko - križevačka županija 21.122 Srednji grad 3.287.278 7.116.276 10.403.554 10,26%
2 Zadar Zadarska županija 75.062 Veliki grad 52.008 9.918.725 9.970.732 9,84%
3 Karlovac Karlovačka županija 55.705 Veliki grad 1.909 7.515.846 7.517.754 7,42%
4 Vinkovci Vukovarsko - srijemska županija 35.312 Srednji grad 5.325.684 183.104 5.508.788 5,43%
5 Osijek Osiječko - baranjska županija 108.048 Veliki grad 99.870 5.325.281 5.425.151 5,35%
6 Ludbreg Varaždinska županija 8.478 Mali grad 25.524 5.322.231 5.347.755 5,28%
7 Rijeka Primorsko - goranska županija 128.624 Veliki grad 1.797.649 1.313.207 3.110.855 3,07%
8 Senj Ličko - senjska županija 7.182 Mali grad 2.701.358 0 2.701.358 2,67%
9 Velika Gorica Zagrebačka županija 63.517 Veliki grad 1.544.334 1.114.437 2.658.771 2,62%
10 Umag Istarska županija 13.467 Srednji grad 126.652 2.450.308 2.576.960 2,54%

Drugi je Zadar, s 9,84 posto tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina. Za njima slijede Karlovac sa 7,84%, Vinkovci s 5,43%, Osijek s 5,35%, Ludbreg s 5,28%, Rijeka s 3,07%, Senj s 2,67% i već spomenuta Velika Gorica, koja je 2017. godine povukla najviše sredstava, s 2,62 posto od ukupne pomoći EU u vrijednosti od 516,6 milijuna kuna danih hrvatskim gradovima od 2013. do 2017.

Redni broj City Županija Broj stanovnika 2011 Kategorija Prosjek direktnih pomoći EU-a za razdoblje od 2013.-2017. Prosjek indirektnih pomoći iz EU-a za razdoblje od 2013-2017 Ukupno za razdoblje od 2013.-2017. Ukupno po stanovniku za razdoblje od 2013.-2017.
1 Ludbreg Varaždinska županija 8.478 Mali grad 25.524 5.322.231 5.347.755 631
2 Križevci Koprivničko - križevačka županija 21.122 Srednji grad 3.287.278 7.116.276 10.403.554 493
3 Senj Ličko - senjska županija 7.182 Mali grad 2.701.358 0 2.701.358 376
4 Skradin Šibensko - kninska županija 3.825 Mali grad 970.772 0 970.772 254
5 Trilj Splitsko - dalmatinska županija 9.109 Mali grad 0 2.187.283 2.187.283 240
6 Grubišno Polje Bjelovarsko - bilogorska županija 6.478 Mali grad 0 1.459.091 1.459.091 225
7 Čabar Primorsko - goranska županija 3.770 Mali grad 822.529 0 822.529 218
8 Umag Istarska županija 13.467 Srednji grad 126.652 2.450.308 2.576.960 191
9 Vodice Šibensko - kninska županija 8.875 Mali grad 0 1.632.844 1.632.844 184
10 Mursko Središće Međimurska županija 6.307 Mali grad 113.137 989.862 1.102.999 175

Po glavi stanovnika prednjači Ludbreg, sa 631 kn EU pomoći po stanovniku, a slijede Križevci, Senj, Skradin, Trilj, Grubišno Polje, Čabar, Umag, Vodice i Mursko Središće. (gradonačelnik.hr/Dalibor Dobrić)

Barišić: Gospodarenje otpadom i briga za djecu s teškoćama u razvoju

Velika Gorica prvak je po udjelu u realiziranim EU sredstvima u prošloj godini, a gradonačelnik Dražen Barišić navodi kako im je jedan od većih projekata bio IMBY (In My Backyard), vrijedan 6,2 milijuna kuna, i koji je imao čak 74,6% udio ostvarenih sredstava u ukupno ostvarenim EU sredstvima Grada Velike Gorice.

'Ovim projektom je Grad Velika Gorica, zajedno s 3 partnera iz Hrvatske i Slovenije, dobila najmoderniji i ekološki prihvatljiv središnji objekt budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom. U reciklažnom dvorištu površine 4.400 četvornih metara građani mogu odložiti sve vrste otpada koje se mogu odvojeno skupiti. Također, njime je izrađena i studija gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice i Grada Velenja iz Slovenije koja je dala smjernice kako postići veliki udio odvojenog sakupljanja otpada, te je provedena promotivna kampanja za osvještavanje građana o važnosti odvojenog sakupljanja otpada', navodi Barišić.

Uz to, od većih projekata navodi projekt „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ za školsku godinu 2016/2017, te za razdoblje od 2017-2021., ukupne vrijednosti preko dva milijuna kuna, a koji im je izuzetno bitan jer omogućuje djeci s teškoćama u razvoju da uz pomoć asistenta mogu aktivno sudjelovati u redovnom nastavnom osnovnoškolskom programu. Isto tako, kroz navedeni projekt omogućeno je zapošljavanje 29 pomoćnika u nastavi u školskoj godini 2014/15, 57 pomoćnika u školskoj godini 2015/16, 49 pomoćnika u školskoj godini 2016/17 te 52 pomoćnika za period školskih godina 2017-2021.

'Implementacijom projekata podignuli smo svijest građana o potrebi djece s teškoćama u razvoju, zatim smo omogućili drugoj djeci da se nauče nositi s problemima, da nauče prihvaćati različitosti, da prihvaćaju drugačije od sebe te smo doprinijeli stvaranju inkluzije već u ranoj dječjoj dobi', ističe gradonačelnik Barišić.

Hrebak: Stimuliramo tim za EU projekte, cilj nam je ući među najuspješnije u korištenju EU fondova

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak ističe kako Grad Bjelovar zadnjih nekoliko godina nije bio uspješan u privlačenju europskih sredstava, i zato mu je izrazito drago da se već u prvoj godini njegovog mandata vidi napredak jer su na izborima građanima obećali da će učiniti snažniji iskorak u korištenju EU fondova.

'Imamo jako dobru mladu ekipu koja zna raditi s EU projektima, a uveli smo i sustav stimulacija na plaću tako da ce oni biti nagrađeni za svaki ostvareni projekt. Ove godine smo podignuli ljestvicu jako visoko i cilj nam je izvući više od 50 milijuna kuna iz vanjskih izvora financiranja. Srednjoročno želimo biti jedan od uspješnijih gradova u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz EU fondova', ističe Hrebak.

Split: Projekti vrijedni 264 milijuna kuna

Grad Split aktivno sudjeluje u prijavama na nacionalne natječaje i na natječaje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, te je u periodu od 2009. do 2018. godine prijavljeno 168 projekata ukupne vrijednosti gotovo milijardu kuna.

U 2017. godini, Grad Split je prijavio 29 projekata ukupne vrijednosti 264.818.701,24 kn, od kojih je 16 odobreno i ugovoreno za sufinanciranje s iznosom bespovratnih sredstava od 38.798.197,77 kn, a za njih 9 se još očekuju rezultati evaluacije.

Među najznačajnijim EU projektima ugovorenim u 2017. godini iz Grada ističu 'S pomoćnikom mogu bolje', za što je Grad Split ukupno ostvario 14,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Eu fondova i dodatnih 5,1 mil. kn iz Fonda za sufinanciranje provedbe projekata, a dugoročni cilj Gradske uprave Grada Splita je osigurati kako institucionalnu, tako i financijsku održivost projekta osiguranja pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama. Tu je, potom, i 'Split – mjersto dodira sporta i kulture' vrijedan 6.392.000,00 kn, a iznos bespovratnih EU sredstava 4.998.822,40 kn. Ovim projektom će se obnoviti stadion Poljud, košarkaška dvorana na Gripama, teniski tereni na Firulama, lučica Labud ili „skrivena“ baština poput crkve Sv. Trojice, te manja arheološka nalazišta, iako poznati u nacionalnom ili regionalnom kontekstu, nisu do sada bili prepoznati kao turističke atrakcije te se nisu nalazili u uobičajenim turističkim turama. Navedenim integriranim programom izradit će se kompletna dokumentacija za buduća ulaganja u navedene lokalitete čime bi se utjecalo i na njihovu obnovu, te sprječavanje daljnjeg propadanja i devastacije, ali i stvaranje nove turističke atrakcije i proizvoda: uređenje i uspostava Muzeja Poljuda i interpretacijskog centra Hajduka, interpretativna ruta arhitektonska baština Poljuda, uspostava interpretativnih ruta sporta i kulture, izrada projekta interpretativne ruta sporta i kulture, uspostava znanstveno-edukativnog parka Antička luka i interpretativne rute baština sporta, uspostava modela teritorijalnog marketinga Splita kao grada kulture i sporta. Nadalje, Grad Split ostvario je i sredstva za projekt 'Marjan 2020 – Brdo prošlosti, oaza budućnosti', kojim će se urediti Park šume Marjan kroz sljedeće aktivnosti: rekonstrukcija i revitalizacija kompletnog Botaničkog vrta, izgradnja nove osmatračnice na Sedlu s liftom, nabava električnog otvorenog autobusa za posjetitelje, izgradnja novih biciklističkih i pješačkih staza, kompletna multimedijalna signalizacija, uređenje poučnih staza i adrenalinskog parka kao i obnova Dječjeg grada, brojači posjetitelja, nadzorne kamere, razvoj tematskih suvenira i ruta, radionice za djecu i građane, marketing Marjana i novi sveučilišni sportski tereni za futsal i košarku u Spinutu.

Ukupna vrijednost projekta je 26.614.389,24 kn, a iznos bespovratnih EU sredstava koje je Grad Split dobio na raspolaganje za provođenje aktivnosti iz svog djelokruga je 3.636.518,57 kn.

'Veliki broj prijavljenih i realiziranih projekata je rezultat velikog truda koji Grad Split ulaže u svoj razvoj i u poboljšanje uvjeta života građana Grada Splita. Shodno tome pozitivni rezultati koji pokazuju da je Grad Split bio deseti u Hrvatskoj u povlačenju EU sredstava je veliko priznanje za nas, ali i velika motivacija da ubuduće ostvarimo i bolje rezultate, te povlačenjem EU sredstava znatno unaprijedimo naš grad, ali i cijelu Urbanu aglomeraciju Split', poručuju iz Grada Splita.

Kirin: Aktualno 25 EU projekata vrijednih preko 135 milijuna kuna

Iz Grada Virovitice ističu kako su prošle godine bili vrlo aktivni u prijavljivanju projekata na fondove Europske unije i trenutačno u suradnji s Razvojnom agencijom VTA provode oko 25 europskih projekta vrijednih otprilike 135 milijuna kuna.

'Ponosni smo što je Virovitica i dalje jedno od najvećih gradilišta u ovom dijelu Hrvatske. Trenutno je u tijeku realizacija jednog od najvećih projekata u povijesti grada, a riječ je o obnovi Dvorca Pejačević i Gradskog parka vrijednog više od 81 milijun kuna, od čega je 85 posto iznosa financirano je iz EU fondova. Osim središnjeg Gradskog parka, u sklopu projekta prekogranične suradnje s Mađarima obnavljamo i Mali park koji će biti preuređen na temu meda i pčelarstva. Kontinuirano ulažemo u komunalnu infrastrukturu, odnosno sanaciju i održavanje cesta i nogostupa na području grada.

Ipak, moram biti iskren i kazati da me uvijek najviše vesele projekti vezani za naše najmlađe. Tu bih istaknuo projekte energetske obnove Osnovne škole Ivane Brlić – Mažuranić te Dječjeg vrtića Cvrčak vrijedne 15,8 milijuna realizacijom kojih će se postići značajne uštede te osigurati kvalitetniji uvjeti za boravak djece i zaposlenika. Također, prošle godine smo uz pomoć europskih sredstava izgradili i novi most ispred Područne škole u Rezovcu kako bismo omogućili sigurniji pristup mještana, posebice roditelja i osnovnoškolaca koji pohađaju Područnu školu Rezovac. Grad Virovitica ulaže svoje napore i u uređenje područja Virovtičkih jezera kako bi ih učinio turistički atraktivnijim i dostupnim, sa svrhom zadržavanja izvornog identiteta, a prošle godine odobrena su nam sredstva za izradu projektne dokumentacije za izgradnju pristupne ceste', kaže gradonačelnik Ivica Kirin.

Burić: Iz EU fondova povukli preko 200 milijuna kuna

'U posljednjih nekoliko godina Grad Šibenik se prometnuo u lidera u području uspješnog povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, u nizu područja. Uspješno smo povukli preko 200 milijuna kuna iz EU fondova, što se može usporediti s još jednim gradskim proračunom. Kao najznačajnije projekte ostvarene sredstvima europskih fondova izdvojio bih obnovu dvaju šibenskih bisera - tvrđave sv. Mihovila i tvrđave Barone. Njihovom revitalizacijom značajno je obogaćena turistička i kulturna ponuda grada Šibenika, a time je poboljšan i gospodarski moment. Osim toga, postali smo i inovator u polju interaktivne prezentacije kulturno-povijesnih sadržaja, koju smo započeli s Tvrđavom sv. Mihovila, a postali nacionalno i europski prepoznatljivi s nagrađenim digitalnim sadržajima Tvrđave Barone. U tijeku je projekt revitalizacije i treće tvrđave – sv. Ivana ukupno vrijedan 49.1 milijun kuna, a Europski fond za regionalni razvoj sufinancira ga s čak 41.4 milijuna što je najveći iznos ikad dodijeljenom Gradu. Osim valorizacije naše kulturne baštine, među projektima ostvarenim europskim sredstvima svakako treba izdvojiti izgradnju modernog Studenskog centra Palacin, uspostavu Centra za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“ te uređenje Hrvatskog centra koralja na otoku Zlarinu. Za sve projekte koji se događaju u Šibeniku volim kazati da su poput mozaika u kojem ako samo jedan komadić bude nedostajao, slika neće biti potpuna. Ono što je važno naglasiti je kako projekte nikada nismo gledali politički, već isključivo kroz njihov krajnji rezultat i utjecaj na bolji život građana i bolju sliku grada, stoga sve što je na dobrobit grada, dobit će našu pozornost i podršku u realizaciji.', kazao nam je gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

Bilić: Decentralizacija prihoda omogućila bi gradovima i općinama još bolje korištenje EU fondova

'Kada sam 2013. preuzimao grad, proučavajući financijske kapacitete i opterećenost dugovima samog proračuna (oko 6 milijuna kuna duga), sa suradnicima sam vidio da je jedini način da razvijamo grad putem europskih projekata. Bilo je teško odlučiti se na takav potez jer obično u takvim situacijama prvo što radite jesu rezanja i smanjivanja financiranja svih usluga građanima. Mi smo krenuli putem aktivacije imovine i zapošljavanja mladih ljudi u novoformiranom odsjeku za EU projekte te počeli pripremati projekte i prijavljivati se na natječaje. Isprva je išlo teško jer su i prva dva projekta iz interrega sa Slovenijom prošla uz puno problema, ali smo uz razumijevanje Gradskog vijeća uspijevali voditi cijeli proces. Rezultati su danas vidljivi i statistički, kao najuspješniji grad u povlačenju EU novaca po glavi stanovnika u Hrvatskoj i kao najbolji grad na sjeveru Hrvatske po ugovorenim EU sredstvima i među najboljima u Hrvatskoj, nego i u zadovoljstvu građana i promjenama u našem gradu', ističe gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Kaže kako je korištenje EU fondova jedini način da u visokocentraliziranojj državi kakva je Hrvatska gdje su većina gradova i općine zadnji u lancu financiranja, nešto napravite za svoju sredinu. Najznačajniji projekti su ostvareni u zaštiti okoliša, sanacijom odlagališta otpada u 100 % EU financiranju, zatim obnova voznog parka komunalnog društva i priprema za novu direktivu oko zbrinjavanja otpada, izgradnja reciklažnog dvorišta, a odrađeno je i nekoliko projekata turističke namjene i ugovoren je i već se provodi projekt vrijedan 18.000.000,00 kn uređenja arheološkog parka Ivoia.

'Kao gradonačelnik malog grada od svega 9.500 stanovnika mogu biti iznimno zadovoljan jer smo pokazali da i mali gradovi u Hrvatskoj imaju velike potencijale u privlačenju i korištenju europskih sredstava, ali istovremeno sam jako zabrinut jer središnja država ništa ne radi na decentralizaciji prihoda koja bi omogućila gradovima i općinama da se još više uključuju u EU projekte. S decentralizacijom prihoda prema gradovima i općinama sigurno bi se zaustavilo i iseljavanje jer neki mali gradovi i općine svojim stanovnicima ne mogu osigurati danas osnovne potrebe poput brzog interneta, jeftinih dječjih vrtića, igrališta i druge javne infrastrukture. Osim ako netko misli da je rješenje da svi živimo u jednom velikom gradu', upozorava Bilić.

Mandić: EU fondove ćemo koristiti i za transformaciju ka digitalnoj ekonomiji

Iz Grada Karlovca ističu kako je ovaj rezultat značajan napredak u odnosu na 2015. i 2016. godine kada je Grad Karlovac bio četvrti po redu grad u Hrvatskoj u kategoriji povlačenja EU sredstava s ukupno realiziranih 36 milijuna bespovratnih sredstava. U zadnjih 5 godina provedeno je ukupno 56 projekata ukupne vrijednosti oko 76 milijuna kuna, od kojih je najznačajniji projekt izgradnja Slatkovodnog akvarija – Aquatike.

Takav pozitivan trend nastavlja se i dalje. Trenutno je u fazi provedbe 27 projekata, a njihova ukupna vrijednost iznosi nešto više od 102 milijuna kuna, ističu iz Grada i navode kako je riječ o projektima energetske obnove vrtića i škola, izgradnji pristupne prometnice Centru za gospodarenje otpadom „Babina gora“, tu su potom projekti: Promocija i zaštita kestena, Energy@School, Školski obrok za svako dijete, BhENEFIT, PrioritEE, projekt izobrazno informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom „Pametno odloži, #BoljiKarlovac složi“ te o projektima koje Grad Karlovac provodi kao partner u suradnji s udrugama i ustanovama. Također, nedavno su odobrena sredstva za projekt izgradnje reciklažnog dvorišta Mala Švarča te za projekt zapošljavanja 50 žena i brizi za 200 starijih i nemoćnih sugrađana pod nazivom „Pomažem drugima, pomažem sebi“.

U fazi ocjenjivanja trenutno je 21 projektnih prijedloga ukupne vrijednosti oko 120 milijuna kuna.

'Upravo ovakvi projekti dodatno doprinose razvoju grada Karlovca u gospodarskom, ali i društveno-socijalnom aspektu jer su planirani i pripremljeni na način da obuhvaćaju širok krug potreba na dobrobit sugrađana, poslovnih subjekata i posjetitelja grada Karlovca. U 2018. godini Grad Karlovac planira aplicirati projekte u području razvoja širokopojasne mreže nove generacije, obnovljivih izvora energije, razvoju gospodarstva te unapređenju usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U budućem razdoblju, osim navedenih sektora, Grad Karlovac će se usmjeriti na pribavljanje bespovratnih sredstava iz područja transformacije ka digitalnoj ekonomiji, a nastavno na pripremljenu Strategiju „KARLOVAC pametni Grad“', ističe gradonačelnik Damir Mandić.

Rajn: EU sredstvima realiziramo projekte koje ne bi mogli iz proračuna

Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn objašnjava kako je Grad Križevci u razdoblju od 2013.-2017. imao nekoliko projekata usmjerenih na jačanje društvenih i turističkih potencijala, pa do onih „ozbiljnijih“ infrastrukturnih, kao što je obnova zgrade bivše Sinagoge i prenamjena u moderan Turističko-informativni centar, zatim Razvojni centar i tehnološki park Križevci, najveći projekt, težak 4,5 milijuna eura koji je omogućio potpunu obnovu, izgradnju i prenamjenu dijela bivših vojnih objekata te stavljanje u gospodarsku funkciju.

'Kroz projekt BA Biking – biciklom od Balatona do Jadrana, izgradili smo sedam novih dionica biciklističkih staza, kroz sedam ulica u samom gradu koje povezuju postojeće biciklističke staze te obnovili parkiralište u centru grada. Važno je naglasiti i kako smo imali dobre mađarske partnere s kojima smo uspješno realizirali onaj dio zajedničkih projekata.

Za školsku djecu smo osigurali pomoćnike u nastavi te besplatnu školsku prehranu za one u riziku od siromaštva.

Mislim kako smo mi primjer da se, uz dodatni trud, mogu povući sredstva za većinu onoga što ne bismo mogli realizirati iz svojih izvornih prihoda, posebno kada se uzme u obzir specifična struktura Grada Križevaca koji kao jedinica lokalne samouprave ima polovicu stanovništva u samom gradu, a polovicu u ruralnom području. Veliki je to izazov za sve nas, ali trudimo se izvući maksimum koliko možemo sa svojim vlastitim ljudskim kapacitetima', ističe Rajn. Dodaje kako ove godine nastavljaju s projektom Cyclo-net, vrijednim 1,5 milijun eura, kojeg realiziraju također s mađarskim partnerom, a u sklopu kojeg će se izgraditi dodatnih 4,35 kilometara pješačko biciklističkih staza kroz cijele Križevce.

Kada je riječ o infrastrukturi, upravo smo u realizaciji izgradnje nerazvrstane ceste Male i Velike Sesvete, vrijednost je 630 tisuća eura, a novac smo dobili iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Ove godine počinje i Energetska obnova zgrade Osnovne škole „Vladimir Nazor“, vrijednost cijelog projekta je oko1,3 milijuna eura, od čega je pola iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a očekuje nas i  energetska obnova Dječjeg vrtića Križevci, također financirana europskim novcem.

'Pokušavamo, usprkos ograničenim vlastitim proračunskim sredstvima, osigurati svojim građanima uvjete potrebne za jednu normalnu razinu, usuđujem se reći, čak i ugodnog življenja u Križevcima, vodeći pri tome računa o potrebnim infrastrukturnim ulaganjima, olakšavanju poslovanja našim poduzetnicima, ali i onim socijalnim potrebama, posebice djece, a svakako treba naglasiti kako i naše udruge i ustanove uspješno prijavljuju i realiziraju svoje projekte kroz europske fondove', ističe Rajn.

Dukić: EU fondovi kao ključni izvor financiranja gradskih investicija

Grad Zadar je u financijskom razdoblju od 2013.-2017. u ulozi korisnika ili projektnog partnera uspješno proveo ukupno 24 EU projekta, a trenutno provodi 20 projekata čije je razdoblje financiranja i provedbe započelo u 2017. godini. Dakle, ukupno u cijelom razdoblju financiranja Grad Zadar je proveo i/ili provodi, odnosno sudjelovao /ili sudjeluje u provedbi preko 40 projekta financiranih bespovratnim EU sredstvima, a čija ukupna vrijednost iznosi preko 180 milijuna kuna, ističu iz Grada Zadra.

'Isplaćena bespovratna EU sredstva, odnosno iskorištenost raspoloživih EU sredstava jedan je od ključnih izvora financiranja gradskih investicija, i upravo su nam EU sredstva pomogla da ubrzamo razvojni ciklus Grada Zadra. Dodatno, razvili smo kapacitete za provedbu EU projekata do zadovoljavajuće razine i na nama je sada da nastavimo tim tempom dalje', kaže gradonačelnik Branko Dukić.

Od kapitalnih projekata u posljednjih 5 godina završen je projekt obnove Kneževe palače, jednog od najvažnijih pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara koji se nalaze u staroj gradskoj jezgri. Uređen je i uspostavljen prvi coworking prostor za poduzetnike na Jadranu - Coin coworking Zadar. 'Dodatno, redovno svake godine iz ESF-a financirano je 40 pomoćnika u nastavi u gradskim osnovnim školama, a imali smo i vrlo uspješna iskustva na projektima međunarodne suradnje. Grad je sudjelovao u brojnim konzorcijima, odnosno stvorena je mreža sa brojnim EU partnerima sa kojima grad zajednički radi na problemima i inovativnim rješenjima u područjima prometa i mobilnosti, energetske učinkovitosti, kulturne baštine, zaštite okoliša, obrazovanja, poduzetništva, itd. 

Iz gradske uprave ističu da je 2017. godina za Grad Zadar bila vrlo intenzivna u pogledu pripreme brojnih kapitalnih projekata, od čega je svako najvažnije istaknuti ITU instrument (Integrirana teritorijalna ulaganja) kojim je Grad Zadar osigurao alokaciju od 35 milijuna eura,a u tom razdoblju Inovativni Zadar u partnerstvu sa Gradom Zadrom dobio je sredstva za modernizaciju i opremanje poduzetničkog inkubatora. 

'Broj navedenih kapitalnih projekata, dinamika i složenost provedbe istih predstavlja za naše kapacitete zbilja značajne izazove i izniman angažman čije rezultate ćemo realno moći ocijeniti i sagledati tek nakon isteka ovog financijskog razdoblja', ističu iz Grada Zadra, a također napominju i da u ovu analizu nisu uključeni projekti svih institucija s područja grada (npr. Sveučilište ili javne komunalne tvrtke) koje također ulažu sredstva u javne gradske projekte.

'Isto tako, da bi mogli raditi usporedne analize i mjeriti iskorištenost EU sredstava važno je pratiti dinamiku povlačenja sredstava kroz više godina (3-5 optimalno). U skladu sa tom činjenicom, mi ćemo pravu sliku uspješnosti imati 2020. godine, odnosno 2021 i 2022 godine kada će se moći podvući crta i zaključiti koliko sredstava je uistinu isplaćeno kroz cijelo razdoblje 2014.-2020. godine', ističu iz Grada Zadra.

Bassanese: Odgovorno i strateško upravljanje i konstantan rast

Gradonačelnik Umaga Vili Bassanese ističe kako plasman Umaga u top deset gradova po realiziranim EU sredstvima pokazuje da je vizija koju su imali od samog početka bila ispravna.

'Zahvaljujući modelu suradnje s državnim i europskim institucijama, Umag je uspješno realizirao i pokrenuo nekoliko projekata, od kojih valja istaknuti projekt sanacije odlagališta težak gotovo 13 milijuna kuna, a čemu je prethodila izgradnja sortirnice i pretovarne stanice u iznosu od 14 milijuna kuna, projekt razvoja infrastrukture poduzetničke zone Ungarija Umag težak 17 milijuna kuna, kao i 334 milijuna kuna vrijedan projekt vodno-komunalne infrastrukture koji će pridonijeti poboljšanju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Umaga i umaških naselja.

Nadalje, u tijeku je potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za projekt energetske obnove zgrade osnovne škole, čija je procijenjena vrijednost gotovo 22 milijuna kuna, a od čega će se Gradu Umagu dodijeliti 7.1 milijuna kuna, kao i projekt obnove centralnog vrtića u Umagu vrijedan 2.7 milijuna kuna.

Naš je uspjeh odraz odgovornog i strateškog upravljanja te potvrda konstantnog rasta Umaga koji će se svakako nastaviti, posebice kada su u pitanju EU fondovi', zaključuje Bassanese.

eu fondovi, gradovi, najbolji