INTERVJU, Dubravko Bilić

Dokazali smo da i gradovi ispod 10 tisuća stanovnika mogu puno - u pet godina smo iz EU fondova povukli 108 milijuna kuna

'Bit europskog financiranja je da naše novce oplemenimo s novcima europske unije za projekte koji su nama kao građanima posebno važni, a to pokazujemo i kroz vlastito financiranje. Mi smo kao građani navikli da nam je sve besplatno i da nam stalno netko drugi plaća troškove naših potreba, a Europa nas uči da će nam pomoći raditi na onome što je nama posebno važno i što smo spremni i sami financirati. Kad to shvatite, veselite se svakom pa i najmanjem projektu jer činite dobro svojoj zajednici.'

Grad Ludbreg posljednjh se godina etablirao kao jedan od najuspješnijih po korištenju EU fondova, što je potvrđeno i u našem velikom izboru najboljih gradova, u kojemu je Ludbreg osvojio drugo mjesto. Što stoji iza ovog rezultata, koji su ključni EU projekti, ali i planovi za naredno razdoblje, ispričao nam je gradonačelnik Dubravko Bilić.

G. Bilić, koliko ste Vi zadovoljni titulom 'vicešampiona EU fondova' i, općenito, ostvarenim rezultatima?

- Iznimno sam zadovoljan jer smo dokazali da i gradovi ispod 10 tisuća stanovnika imaju velike potencijale što je potvrda da visokocentralizirana država poput naše hitno treba decentralizaciju i reformu cjelokupnog sustava. Projekti nam omogućuju rast i razvoj, stvaranje potrebne infrastrukture, unaprjeđenje poljoprivrede i turizma većinom europskim ili nacionalnim novcima, a sve to su i preduvjeti da mladi ne razmišljaju o odlasku već da ostanu ovdje.

Gdje se, s obzirom na projekte u 2018., vidite u našim analizama i izboru iduće godine? Koliko ste ove godine planirali povući i hoćete li to ostvariti?

- Jako sam ponosan na tim ljudi koji je ostvario ove rezultate i osvojio srebrnu medalju, a projekti koji su nam je donijeli većinom se nastavljaju provoditi i tijekom sljedeće godine. U pripremi su i prijave nekih novih projekata, a očekujemo i rezultate nekih drugih natječaja poput onoga za pametne gradove u Ministarstvu gospodarstva te se nadamo i dalje ostati u vrhu gradova koji u EU projektima vide priliku činiti svoj grad boljim, održivijim i učinkovitijim.

U 2018. godini odobreni su nam projekti vrijednosti preko 13 milijuna kuna. Vjerujem kako je ovo pozitivan trend koji će se nastavljati.

Koji su ključni projekti koje ste ove godine realizirali?

- Ove godine smo završili reciklažno dvorište. Ukupna vrijednost projekta iznosi 661.077,33 EUR od čega EU sufinanciranje projekta iznosi 561.915,73 EUR (4.212.682,24 HRK) tj. 85 posto, a preostali postotak sufinancira Grad Ludbreg, s time da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodijelilo Gradu Ludbregu bespovratna sredstva od 520.390,16 HRK iz Državnog proračuna za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini. U sklopu Interreg projekta EcoSmartCities postavljeni su podzemni kontejneri na dvije lokacije, a ukupna vrijednost projekta je 204.943,00 EUR. ono što nas posebno veseli je da su napokon započeli radovi na izgradnji arheološkog parka Iovia koji će biti dodatan turistički atribut našega grada. Uz to provodimo i manje projekte poput Zeleno želimo, Happy bike. Isto tako provodimo jedan zanimljiv EU projekt Desco, čijom provedbom ćemo postati prvi grad u Hrvatskoj s krajobraznom strategijom uređenja grada. On također uključuje izradu strategije poduzetništva i razvoja pametnog grada Ludbrega. Pored toga radimo i na još nekim strateškim dokumentima, od kojih nam je trenutno najvažnija strategija razvoja prometa u sklopu projekta koji je također financiran EU sredstvima. Sve su to pripremni koraci za sljedeće programsko razdoblje od kojeg očekujemo upravo nadogradnju na sve ono što smo dosad napravili. Nadamo se da će nam se u tome periodu intenzivnije priključiti i privatni sektor odnosno prije svega gospodarstvo.

U prošloj godini povukli ste najviše EU novca po glavi stanovnika. Kolika je ukupna vrijednost projekta i koje biste istaknuli kao najvažnije?

- Brojke pokazuju da gradska uprava radi odličan posao i da je lokomotiva promjena u koju su se aktivno uključili i gospodarstvenici, ali i civilni sektor. Svi zajedno činimo naš Ludbreg najboljim, a ja osobno sa svojim suradnicima mogu biti ponosan jer znam da na ove odlične brojke već sutra ćemo upisati nove projekte u vrijednostima još većim od ovih. Prava je šteta da smo ozbiljne pripreme počeli tek 2013. godine i da ranijih godina nismo iskoristili ništa od EU novca jer tada bi brojka bila još puno veća, a trenutno smo na preko sto milijuna kuna, točnije 108 milijuna kuna.

Kakvi su planovi za iduću godinu kada su EU projekti u pitanju?

- Pred nama su dva najvažnija infrastrukturna projekta koji će Ludbreg učiniti još privlačnijim i za građane, ali i za poslovni sektor. Veseli nas što projekti koji dolaze osim Grada Ludbrega uključuju i susjedne općine. Projekt Aglomeracija Ludbreg najveći je i najvažniji projekt u gradu Ludbregu do 2023. godine. Vrijednost projekta s PDV-om je gotovo 220 milijuna kuna. Projekt obuhvaća područje Grada Ludbrega te Općine Martijanec i Sveti Đurđ. Ukupna duljina kanalizacijskih cjevovoda prema studiji izvodljivosti je 99.888m, a uključuje i 43 crpne stanice, te rekonstrukciju postojećih mješovitih kanalizacijskih kolektora ukupne duljine 8000m, te rekonstrukciju 3 postojeća preljevna objekta. U Aglomeraciji Ludbreg razvija se sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja vode, kroz rekonstrukciju dijelova postojećeg mješovitog sustava odvodnje (cjevovoda u duljini od oko 8 km) u svrhu sprječavanja onečišćenje tla i voda. Izgradnjom i proširenjem javnog vodoopskrbnog sustava u naseljima Čukovec i Globočec Ludbreški omogućit će se pristup stanovništva kvalitetnoj pitkoj vodi.

Sljedeći značaj projekt je Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu u Gradu Ludbregu, te općinama Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, odnosno izgradnja širokopojasne mreže temeljene na tehnologiji kojom će se osigurati pokrivanje brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom na teritoriju obuhvata projekta. Izgradnjom nove širokopojasne infrastrukture omogućit će se njenim stanovnicima prelazak na veće brzine širokopojasnog pristupa za što postoji veliki interes u današnje vrijeme.

Brzi i ultrabrzi internet preduvjet su i razvoja novih gospodarskih grana i stvaranja preduvjeta za ostanak mladih i kreativnih poduzetnika u našem kraju. Suvremeno gospodarstvo sve se više oslanja na poslovanje putem elektorničkih komunikacijskih usluga i usluga inforamcijskog društva i dužnost je države ili regije da im to osigura. Kad oni zakažu, onda gradovi moraju sami rješavati taj problem. Prema istraživanju provedenom u svrhu izrade projekta vidljivo je da mlađe dobne skupine kod kojih korištenje računala i interneta iznosi 100 posto očekuju pristup širokopojasnom internetu kao i bilo kojem komunalnom resursu. Upravo dostupnost širokopojasnog pristupa i usluga i sadržaja koje su time dostupne može smanjiti ili čak okrenuti negativne demografske i socijalne trendove jer time podižemo digitalni standard življenja u gradu, omogućujemo razvitak gospodarskih djelatnosti ili rada od kuće. Vrijednost ovog projekta procjenjuje se na oko 25.000.000,00 kn te očekujemo da se u potpunosti financira europskim i privatnim kapitalom.

Koliko se oslanjate na EU sredstva u planiranju gradskih projekata, odnosno proračuna?

- Novci iz EU projekata čine gotovo polovicu našeg proračuna i time pokazujemo koliko su nam važna europska sredstva. Time zapravo povećavamo vrijednost novca koje u svoj grad ulažu građani kroz poreze i prireze, a kao rezultat toga rada nastaju i projekti koje sami ne bismo mogli realizirati. I to je bit europskog financiranja – da naše novce oplemenimo s novcima europske unije za projekte koji su nama kao građanima posebno važni, a to pokazujemo i kroz vlastito financiranje. Mi smo kao građani navikli da nam je sve besplatno i da nam stalno netko drugi plaća troškove naših potreba, a Europa nas uči da će nam pomoći raditi na onome što je nama posebno važno i što smo spremni i sami financirati. Kad to shvatite, veselite se svakom pa i najmanjem projektu jer činite dobro svojoj zajednici.

Kad ste 2013. preuzeli upravljanje gradom, oformili ste poseban odjel za EU projekte. Koliki je on danas i kako funkcionira?

- Spomenute 2013. godine Grad je bio opterećen dugovima i u razgovoru sa suradnicima shvatili smo da je razvoj grada moguć kroz europske fondove. Tada smo zapravo ušli u krizno upravljanje razvojem grada. Nametale su se dvije opcije: ili potpuno zaustaviti razvoj grada i polako vraćati dugove (što je za građane potpuno neprihvatljivo) ili upravo u tim trenucima krenuti s ulaganjima u ljude i projekte. Uz podršku suradnika, ali i građana te uz stalno protivljenje oporbe odlučili smo se na razvojnu priču i danas smo tu gdje jesmo. Reorganizirali smo gradsku upravu i oformili odsjek za EU projekte, zaposlili smo mlade ljude i krenuli smo s prijavama. Rijetko koji početak je jednostavan, a to se pokazalo i u našem slučaju. Strpljenjem nas, ali i gradskih vijećnika uspijevali smo korak po korak ostvariti prve projekte. Danas sve to ide puno brže, jednostavnije, a osim odsjeka za EU projekte uključuju se i svi ostali, svatko zna najbolje u svom području i tom postignutom simbiozom stiže se do rezultata. Statistika najbolje to pokazuje, s ponosom mogu reći da smo najuspješniji grad u povlačenju EU novaca po glavi stanovnika u Hrvatskoj i kao najbolji mali grad na sjeveru Hrvatske po ugovorenim EU sredstvima i među najboljima u Hrvatskoj.

Kakvi su općenito planovi za proračun 2019., hoće li biti nekih zanimljivijih i bitnih promjena u stavkama koje se odnose na obrazovanje, pronatalitetne mjere, općenito na davanja prema građanima?

- Meni osobno, ali srećom i mojim političkim partnerima, na prvom su mjestu građani i njihova dobrobit. Ni u trenucima najgore krize nismo zaboravili ulaganja u školstvo, vrtiće, socijalu i pleli smo jednu socijalno osjetljivu i potpomažuću priču koju naši građani vide i osjete. Ja sam osobno najponosniji upravo na taj dio našeg proračuna koji je oslonac građanima onda kada im taj oslonac treba, uvijek danas, a ne za mjesec dana ili 2 godine. Čovjeku u nevolji treba pomoći onda kad mu je najteže. Ulagali smo u kvalitetnije vrtiće, besplatno učenje jezika u njima, najjeftinjiju cijenu usluga za roditelje, uvođenje stručnih timova, besplatne udžbenike i bilježnice za naše školarce, besplatan prijevoz za sve učenike osnovne škole, osnivanje srednje škole i investiciju u zgradu od nekoliko milijuna kuna, poticanje sporta za koji izdvajamo znatna sredstva na financiranje i besplatno korištenje sportskih terena i sl. U tome se segmentu najbolje vidi koliko Grad živi život zajedno sa svojim građanima.

Kakva je poduzetnička slika grada, jeste li zadovoljni i kojim mjerama potičete rast poduzetništva i gospodarstva?

- Grad Ludbreg je poduzetničko središte Varaždinske županije i mi kao gradska uprava nastojimo pratiti naše gospodarstvenike i ulagače u njihovim nastojanjima da novim invsticijama unaprijede svoje poslovanje. Već godinama bilježimo stalni rast broja zaposlenih osoba tako da smo ove godine na rekordnim brojkama, ali isto tako primjećujemo da već polako nedostaje radne snage. Jednim dijelom je to i zbog niskih plaća i prekasnog njihovog povećanja, a jednim dijelom je to i zbog povećanih investicija i veće potrebe za radnicima. Zato bismo željeli kroz program POS-a privući nove stanovnike u naš grad kako bismo osigurali gospodarsku budućnost cijele naše mikroregije. Gospodarstvenicima smo uvijek na usluzi, ali isto tako i gospodarstvenici moraju postati svjesni da njihova budućnost ovisi o kvaliteti života njihovih zaposlenika u gradu. Donedavno smo si postavljali pitanja što mi kao gradovi možemo i moramo učiniti za gospodarstvenike, ali sad već i gospodarstvenici moraju početi postavljati pitanje što zajedno sa gradom mogu učiniti da njihovi radnici budu zadovoljni i da ne razmišljaju o odlasku u strane zemlje.

Kada ste prije pet godina preuzeli upravljanje Gradom, zatekli ste dosta tešku situaciju i Grad u dugovima. Kakvo je stanje danas, jeste li zadovoljni financijskom situacijom i funkcioniranjem Grada i gdje vidite prostora za napredak?

- Zadovoljan sam financijskom situacijom i funkcioniranjem Grada. Mini porezna reforma od prošle godine pomogla je lokalnoj upravi da dobije više novca. Međutim, nisam zadovoljan ovom novom poreznom reformom koja gradovima uzima oko 300.000.000,00 kn i smanjuje nam kapacitete za europske projekte. Razočaran sam jer država ponovno ne uvažava činjenicu da svi mi živimo u gradovima i općinama te da sve svoje javne potrebe. Uzimanje novca iz lokalnih proračuna direktno je smanjivanje standarda naših sugrađana. Kad u gradu ne radite svoj posao kako treba, građani vam vrlo brzo pokažu da vas ne trebaju. Očito je da glas građana ne dopire dalje od lokalne zajednice jer nerad i loš rad ministarstava nitko ne shvaća ozbiljno. Na lokalnoj razini uvijek mora postojati želja da bude bolje jer kad bismo se zadovoljili onim što imamo postali bismo letargični i izgubili bismo mogućnost promišljanja o budućnosti. Ludbreg je suvremen grad, ali istovremeno se oslanjamo i na prošlost. U centru grada tako imamo podzemne kontejnere, ali i arheološki park u nastajanju. Težište našeg rada mora biti podizanje društvenog standarda i uređenje grada, očuvanje ali i korištenje kulturne baštine kao turističkog potencijala, očuvanje okoliša, održiva i ekološka poljoprivreda te, naravno, razvijanje konkurentnog i suvremenog gospodarstva. (gradonačelnik.hr)

intervju