Sinj četvrtu godinu za redom proglašen najsigurnijim gradom u Hrvatskoj

Zaštita - Časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu predstavio je novo istraživanje o sigurnosti hrvatskih gradova u 2017. godini. Na temelju podataka MUP-a, Sinj je - i to četvrti put za redom - najsigurniji hrvatski grad kada se gleda ukupna sigurnost, donosi portal Zaštita.

Prezentirano je to na 10. međunarodnoj konferenciji Sigurnost gradova 2018. koja se održava 22. i 23. ožujka. Tako je naglašeno kako je Sinj, kao i protekle tri godine, najsigurniji hrvatski grad, a prema svim promatranim pokazateljima slijede ga Đakovo, Požega, Samobor i Križevci. Uz ovih pet najsigurnijih gradova u TOP10 ulaze još Velika Gorica, Petrinja, Sisak, Bjelovar i Koprivnica.

Prema nekim određenim kategorijama, kada je riječ o nasilnim kaznenim dijelima najmanje takvih djela ima u Velikoj Gorici, Petrinji, Zaprešiću, Samoboru i Solinu. Kada su, na primjer, u pitanju imovinska kaznena djela, najmanje je vjerojatno da će biti opljačkani stanovnici Sinja i Đakova. Što se prometa tiče, a s obzirom na broj stanovnika, najmanje je žrtvi u prometu u Splitu, Samoboru i Zagrebu. U Samoboru i Velikoj Gorici zloupotreba droga je na najmanjim razinama u odnosu na broj stanovnika.

U odnosu na godinu prije, došlo je do male izmjene u TOP5 gradova - naime, u 2016. prvi je bio Sinj, na visokom drugom mjestu Požega, a slijedili su Đakovo, Vukovar i Samobor. Vukovar je u 2017. ispao iz prve petorke, a Križevci su ušli u prvu petorku.

Provedena se analiza vršila se godišnjim podacima MUP-a za 2017. godinu za 29 najvećih gradova u Hrvatskoj. Tijekom izračuna latentne varijable „Nesigurnost u gradovima“ koristila su se četiri pokazatelja: broj nasilnih kaznenih djela, broj imovinskih kaznenih djela, žrtve u prometu te zloporaba opojnih droga. Broj nasilnih kaznenih djela prikazan je kao suma sljedećih kaznenih djela: ubojstvo, pokušaj ubojstva, silovanje, pokušaj silovanja, tjelesna ozljeda i teška tjelesna ozljeda; dok se broj imovinskih kaznenih djela dobio zbrajanjem razbojništva, razbojničkih krađa, teških krađa, provalnih krađa i krađa. Kod žrtava u prometu uzimao se zbroj poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama. Pokazatelj zlouoraba opojnih droga bilježi sve slučajeve korištenja bilo koje vrste opojnih droga.

Vrijednosti svakog od ova četiri pokazatelja potom su prikazane kao vrijednosti na tisuću stanovnika pojedinog analiziranog grada. Za broj stanovnika svakog grada koristio se popis stanovništva iz 2011. godine dostupan na stranicama Državnog zavoda za statistiku1. Naposljetku su uzeti prosjeci svih ovih pokazatelja kako bi se dobila aproksimacija latentne varijable „Nesigurnost u gradu“ za svaki analizirani grad u 2017. Važno je naglasiti da se ova varijabla sortira uzlazno i interpretira na način „manje je bolje“ tj. što manja prosječna vrijednost svih pokazatelja na 1000 stanovnika to je grad sigurniji. 

I ove je godine prilikom analize obzir uzeta i tzv. „sezonalnost’’ odnosno činjenicu da određene gradove posjećuje veći broj turista pa se temeljem broja evidentiranih noćenja i ta brojka uračunala u broj stanovnika pojedinog grada što je dakako pridonijelo porastu broja stanovnika u određenim gradovima koji su turistima posebno atraktivni. 

U daljnjoj se analizi posebna korektura napravila za efekt „turističkog grada“. Riječ je o gradovima koje tijekom godine posjeti zamjetan broj turista što, barem u teoriji, vodi ka povećanju stope kriminala i kaznenih djela. Korekcija je napravljena na sljedeći način: preuzeo se broj noćenja turista2 u 2017. godini za sve gradove osim Kutine gdje podaci nisu bili dostupni. Potom je izračunat udio svakog grada u ukupnoj masi broja noćenja turista za sve analizirane gradove te je taj udio oduzet od broja 1. Dobiveni se broj na kraju koristio kao faktor korekcije za efekt „turističkog grada“ te se množio s rezultatima iz prijašnje analize. Na ovaj način gradovi koji nemaju puno ostvarenih turističkih noćenja imaju jako mali faktor korekcije (koji je jako blizu 1) pa nije imao gotovo nikakav učinak na njihovu vrijednost varijable „Nesigurnost u gradu“. S druge strane, gradovi s velikim brojem ostvarenih noćenja, npr. Dubrovnik, imao je faktor korekcije dosta manji od 1 (konkretno, za Dubrovnik on iznosi 0,7) te je samim time i vrijednost „Nesigurnosti u gradu“ za Dubrovnik bila nešto manja. 

(izvor: zastita.info)