Sedam gradova priprema projekte za koje će od 2021. povući sredstva kroz ITU mehanizam

Zbog velikog indeksa razvijenosti, mnogi gradovi ne mogu kandidirati za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova u mjeri kojoj žele. Dodatno, potrebno je i čekati da se u EU raspiše natječaj za dodjelu sredstava iz pojedinog područja. Zato, mogućnost koju pruža ITU mehanizam (Integrirana teritorijalna ulaganja), eliminira te dvije prepreke i tako olakšava put do financiranja raznih projekata. Nakon prvih sedam gradova koji su dobili priliku iskoristiti sredstva kroz ITU mehanizam - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pula, u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine priliku za korištenje EU sredstava u iznosu od 345,3 milijuna eura kroz ITU mehanizam dobili su Karlovac, Dubrovnik, Varaždin, Vinkovci, Sisak, Šibenik i Bjelovar.

Riječ je o mehanizmu EU koji omogućuva integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganja u aktivnosti koja mogu ojačati ulogu gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Neki od gradova već su napravili plan projekata koje će prijaviti, neki tek nadopunjavaju popis, a mi izdvajamo neke od projekata koji su u planu financirati se kroz ITU mehanizam.

- Velik broj pripremljenih projekata i projektnih ideja, za koje će se u naredne dvije godine izrađivati projektno-tehnička dokumentacija, usklađeni su s tri tematska područja ITU mehanizma – pametni gradovi, održivi gradovi i uključivi gradovi. ITU mehanizam je konkretan i, možemo reći, strateško planiranje koje se u potpunosti primjenjuje. Nema projektnih ideja, odnosno projekata preko noći, već je nužno razdraditi, definirati i pripremiti projekte koji odgovaraju ili na nedostatke pojedinog područja/prepreke s kojima se susreću građani (razvoj poslovanja, nove tehnologije u NGO sektoru, zapošljavanje i vještine, energetska efikasnost, kulturna baština) – pojašnjavaju u Gradu Bjelovaru i dodaju da će njima i okolnom području sredstva kroz ITU mehanizam omogućiti razvoj i jačanje postojećeg, a u dosadašnjem razdoblju nekorištenog, potencijala na lokalnoj razini. Jer, kažu, visoki indeks razvijenosti ograničavao je Grad Bjelovar za prijave na neke od natječaja za bespovratna sredstva.

- A potrebe za realizacijom projekata ima. Odlukom o ulasku u ITU osigurat će se financijska sredstva za poboljšanje života građana, za realizaciju projekata koji uslijed ograničenog proračuna, nisu mogli biti realizirani. Planirani projekti nisu isključivo recikliranje „starih“ aktivnosti, već realizacija u skladu s potrebama postojećeg okruženja u sinergiji s novim tehnologijama. Od komunalne infrastrukture, korištenja obnovljivih izvora energije u svrhu turizma, digitalnog inovacijskog centra, unaprjeđenja studentskog standarda, kulturne infrastrukture, sportske infrastrukture itd. – kažu u Gradu Bjelovaru.

 

Karlovac ima konkretan popis projekata koje namjerava financirati kroz ITU mehanizam.

- Grad Karlovac je spremno dočekao ITU mehanizam te je ispred grada dostavljeno 20 projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 70,131,523.20 eura. Među tim projektima svakako valja navesti uređenje Kina Edison koje je prvo namjensko kino u RH, Revitalizacija vrelovodne mreže grada Karlovca, istraživanje geotermalnih izvora, Rekonstrukcija i dogradnja Hrvatskog doma, Integrirani projekt mobilnosti VUPKA: rješenje uskih grla i poboljšanje mobilnosti koji uključuje sanaciju mostova uz kombinaciju projekata iz Pametnog grada, te obnova infrastrukture u povijesnoj urbanističkoj cjelini Zvijezdi - navodi gradonačelnik Grada Damir Mandić. 

Najveći iznos od preko 400 milijuna namijenio bi se za projekt aglomeracije Karlovac-Duga Resa. Među projektima, navodi se i uređenje Trga Bana Josipa Jelačića, zgrade KAMOD, Lončareve kuće, restorana studenske prehrane I interpretacijskog centra Bosanski magazine na Veleučilištu u Karlovcu, gdje bi se uredila i Vojna bolnica – Studenski dom, te Regionalni centar kompetencija u strukovnom obrazovanju. U obnovu bi išao i kompleks bivše vojarne Luščić, pa Experience centar Nikola Tesla gdje je riječ o obnovi i funkcionalnom povezivanju s Gimnazijom Karlovac, koja bi se također adaptirala, za Medicinsku školu predviđena je dogradnja, za Ekonomsku školu adaptacija, a tu su još ulaganja u Agrocentar, Centar inovativnosti…

Za regiju Sjever brigu preuzima Varaždin koje postaje urbano središte za to područje. Od projekata spominje se primjerice obnova Staroga grada ili eko resort na Dravi.

I za Šibenik je u planu obnova povijesne jezgre centra grada gdje bi se glavnina sanacije financirala  kroz ITU mehanizam.

- Taj projekt obnove centra Šibenika zapravo postoji već godinama, samo što se na njemu nije sustavno radilo. Riječ je dakle o Vodovodu, Elektri, operaterima telefonskih usluga… Svi ti kabeli postavljali bi se, jasno, ispod razine zemlje, a čitav je projekt obnove stare šibenske jezgre zamišljen po uzoru na način kako je obnovljen trg Medulić. Radit će se sustavno i temeljito jer je to jedan vrlo složen zahvat, a od Konzervatorskog odjela konačno smo dobili rješenja kako kamen mora izgledati – rekao je nedavno šibenski gradonačelnik Željko Burić.

Osim toga, izdana je i građevinska dozvola za obnovu kazališta, prvi korak u sanaciji te zgrade kojoj je obnova prijeko potrebna, a i ona će se isplatiti od novca koji će Grad dobiti kroz ITU mehanizam.

U kazalištu imamo čitav niz problema koje moramo riješiti, od fasade, krovišta, vrata i prozora… goriva koje je sada na tekuća goriva, a voljeli bismo ga prebaciti na plin. To moramo povezati s projektom Aglomeracije u sklopu kojeg će se raskopavati Ulica kralja Zvonimira pa da možemo spojiti zgradu kazališta na plinski priključak. Od sveobuhvatne sanacije starog grada, obnove kazališta koja se nameće zbog svega što se radi na Poljani, premještanja vatrogasnog doma zbog činjenice da će tada već biti obnovljenja tvrđava sv. Ivana, što onda opet otvara priču žičara za povezivanje utvrda… za sve te projekte koji su nam prioritetni mi de facto imamo sredstva iz ITU mehanizma – najavio je nedavno gradonačelnik Šibenika. 

Inače, prvih sedam gradova do sada je iskoristilo tek oko trećinu sredstava za oko 30 projekata. Još toliko bi ih se trebalo prijaviti tijekom ove i sljedeće godine.

http://www.gradonacelnik.hr/vijesti/itu-mehanizam-za-sedam-gradova-u-realizaciji-oko-30-projekata-jos-toliko-na-cekanju

(Lidija Kiseljak)