EU BLOG Mirjane Samardžić Novoselec

Što gradovi mogu očekivati od EU fondova u 2018. godini?

U godini koja dolazi najviše ulaganja iz EU fondova bit će usmjereno prema provedbi unaprijed pripremljenih strategija (strategija razvoja urbanog područja za velike gradove i intervencijskih planova za male gradove) dok će otvorenih poziva dostupnih svim gradovima biti značajno manje nego u godini na odlasku.

Podvucimo crtu pod 2017.

U trećoj godini korištenja EU fondova za razdoblje 2014 – 2020, gradovi su konačno mogli osjetiti pozitivan učinak EU fondova. Natječaja je bilo dosta, no rezultati su do danas poznati za samo neke od njih.

Najveći odjek izazvalo je potpisivanje ugovora o financiranju i početak provedbe projekata valorizacije kulturne baštine, ulaganja u poslovnu infrastrukturu, te energetsku obnovu zgrada u javnim ustanovama. Gradovi kojima je odobreno sufinanciranje tih projekata, 2017. i 2018. provest će aktivno u provedbi željenih projekata te osjetiti pozitivan učinak na svoj proračun.

Tijekom 2017., gradovi su imali priliku prijaviti za financiranje projekte u području zaštite prirodne baštine, a rezultati natječaja očekuju se do kraja godine. Nadalje, otvoren je bio natječaj za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona čiji se rezultati mogu očekivati tijekom prvog tromjesečja iduće godine.

Trenutno su otvoreni natječaji za financiranje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, izgradnju reciklažnih dvorišta, te sanaciju i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada.

Svi navedeni natječaji podrazumijevali su značajna ulaganja u infrastrukturu. Uz njih, dostupno je bilo i nekoliko natječaja za takozvane „soft“ projekte poput programa zapošljavanja žena ili jačanja socijalnog dijaloga na lokalnoj razini.

Zaključno, godina na odlasku donijela je razne mogućnosti gradovima za prijavu na financiranje iz EU fondova, no rezultati se za mnoge od njih još uvijek ne znaju.

Što donosi 2018?

U 2018. godini možemo očekivati relativno mali broj otvorenih poziva (dostupnih svima), i još manje sredstava za financiranje investicija jedinica lokalne samouprave. Nastavlja se mogućnost ulaganja u zaštitu okoliša, te će se financirati nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i informativno-izobrazne aktivnosti o gospodarenju otpadom. Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva najavilo je mogućnost ponavljanja poziva za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona.

Unatoč velikom interesu gradova, novih poziva pod Investicijskim prioritetom 6c za prirodnu ili kulturnu baštinu u nadolazećoj godini neće biti.

Zanimljiv poziv koji gradovi očekuju je „Izgradnja NGN/NGA mreža u NGA bijelim područjima“. Jednostavnije rečeno – financirat će se uvođenje širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima koja su unaprijed određena. Veliki izazov u provođenju ovih projekata biti će postupci javne nabave za odabir operatera zbog specifičnosti ulaganja i nedostatka iskustva za takve investicije u RH.

Najveći dobitnici 2018. veliki gradovi i mali gradovi na ratom pogođenim područjima

7 najvećih gradova u RH – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Pula, Zadar i Slavonski Brod zadnje su se dvije godine aktivno pripremali za korištenje 345 milijuna eura putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja. Ovaj, u EU novi mehanizam, kombinira ulaganja EFRR, ESF i KF kako bi se ojačale sinergije integriranog ulaganja i omogućilo da gradovi postanu pokretači gospodarstva. Nakon dugotrajnih i kompleksnih priprema, gradovi su u 2018. spremni uložiti u projekte potpore poduzetništvu, valorizacije kulturne baštine, korištenja zapuštenih prostora, urbanog prometa, toplinarstva, te aktivnosti zapošljavanja i obrazovanja.

Po sličnom principu, 5 malih ratom pogođenih gradova – Beli Manastir (uključujući općinu Darda), Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar aktivno su se pripremali za korištenje 120 milijuna eura koje im je dostupno putem Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije koji se financira iz EFRR i ESF. Nakon izrade tzv. Intervencijskih planova i pripreme baze projekata, gradovi će 2018. započeti s provedbom svojih razvojnih projekata.

Možemo zaključiti da će u godini koja dolazi najviše ulaganja iz EU fondova biti usmjereno prema provedbi unaprijed pripremljenih strategija (strategija razvoja urbanog područja za velike gradove i intervencijskih planova za male gradove) dok će otvorenih poziva dostupnih svim gradovima biti značajno manje nego u godini na odlasku.

* Mirjana Samardžić Novoselec već 16 godina uspješno radi na eu projektima za lokalnu samoupravu, a odsada će – ekskluzivno za portal gradonačelnik.hr, pisati i stručni blog koji će gradonačelnicima, ali i građanima, biti stalni izvor zanimljivih i relevantnih informacija o EU fondovima.

Mirjana je suosnivačica i izvršna direktorica agencije Razbor, prve domaće konzultantske tvrtke specijalizirane za lokalni i regionalni razvoj i EU fondove. Završila je Magistarski studij 'Europske integracije i regionalizam', pri Sveučilištu u Grazu. Nakon višegodišnjeg rada u razvoju i upravljanju oerganizacijama civilnog društva, tijekom kojeg stječe iskustvo upravljanja europskim projektima, počinje raditi kao stručnjakinja na projektima tehničke pomoći ministarstvima, osobito u području regionalnog razvoja, a 2005. godine sa grupom stručnjaka i stručnjakinja s tog područja koji su razdili u različitim stranim konzultantskim kućama, osniva Razbor.

Od srpnja 2017. Razbor je dio Sense grupe – najveće hrvatske konzultantske tvrtke.

PRETHODNI BLOGOVI:

- Kako iskoristiti EU fondove i učiniti grad 'pametnim'

Gradovi moraju požuriti s projektima za zbrinjavanje otpada

Pet ključnih preduvjeta za uspješno korištenje EU fondova

Želimo pomoći gradovima da povuku što više iz EU fondova