EU BLOK MIRJANE SAMARDŽIĆ NOVOSELEC

Pet ključnih preduvjeta za uspješno korištenje EU fondova

Pred nama su još 3 godine u kojima možemo prijavljivati projekte unutar postojećih operativnih programa 2014 – 2020. Prilika je to za sve gradove koji do sada nisu iskoristili postojeće mogućnosti za sufinanciranje investicija putem fondova EU da do 2020. to učine!

Hrvatska je nedavno ušla u petu godinu članstva u Europskoj uniji. U posljednje 4 godine otvorila se mogućnost da jedinice lokalne samouprave u puno većem opsegu financiraju željene projekte dostupnim nam strukturnim fondovima EU. Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava koje objavljuju resorna ministarstva, definirani su Operativnim programima za razdoblje 2014 - 2020, te planirani godišnjim indikativnim planovima objave natječaja. Veliki dio tih sredstava namijenjen je jedinicama lokalne samouprave.

Iako je objava natječaja išla sporije od željenog i očekivanog, svaki je grad do sada imao priliku prijaviti projekte u različitim područjima: izgradnji poslovne infrastrukture, valorizaciji prirodne i kulturne baštine, vodno-komunalnoj infrastrukturi, zbrinjavanju otpada, energetskoj učinkovitosti, prometnoj infrastrukturi, te suradnji s gradovima u susjednim zemljama na rješavanju zajedničkih problema. Uz investiranje u infrastrukturu, dostupna su sredstva bila i za „soft“ projekte u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalnih usluga.

Gradske uprave koje su se upustile u pripremu projekata znaju da je proces zahtjevan, kompleksan i dug. Međutim, sufinanciranjem željenih investicija iz fondova EU osigurali su dodatnu vrijednost životu i radu u svome gradu stanovnicima i poduzetnicima.

Hrvatska je u vrhu zemalja Europske unije koja svoje javne investicije, u nedostatku drugih dostupnih izvora, financira fondovima EU. Nema razloga da tako ne bude i na lokalnoj razini.

Pred nama su još 3 godine u kojima možemo prijavljivati projekte unutar postojećih operativnih programa 2014 – 2020. Prilika je to za sve gradove koji do sada nisu iskoristili postojeće mogućnosti za sufinanciranje investicija putem fondova EU da do 2020. to učine!

Do kraja ove godine, za jedinice lokalne samouprave biti će otvoreni natječaji za energetsku obnovu javnih zgrada, sanaciju odlagališta komunalnog otpada, izgradnju sortirnica, kampanje vezane uz zbrinjavanje otpada, te prekograničnu suradnju sa susjednim zemljama.

Koji su preduvjeti za uspješno upuštanje u avanturu fondova EU, bilo da se radi o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima u RH, ili programima Unije u institucijama EK? Nekoliko je ključnih područja u koje je potrebno uložiti kako bismo bili uspješni!

Jasna strategija – cjelovit strateški okvir s jasno definiranim razvojnim ciljevima, realističnim vremenskim okvirom provedbe, te bazom projekata preduvjet su za uspješno korištenje fondova EU. Danas svaki grad ima strategiju razvoja, PUR ili dokument sličnog naziva. Međutim puno je takvih dokumenata koji imaju opsežne analize stanja i još opsežnije liste želja, bez ostvarivih ciljeva, s realističnim provedbenim okvirom i identificiranim strateškim projektima koji će zaista učiniti veliki pomak u razvoju grada.

Jedino „živa“ strategija iza koje stoji vodstvo grada i sve gradske institucije može predstavljati stvarni razvojni okvir koji će se i realizirati.

Spremnost na ulaganje – EU fondovi su naravno privlačni jer nam osiguravaju sredstva za investicije, međutim, potrebno je planirati značajna sredstva iz proračuna kako bismo mogli koristiti fondove. Tome je tako jer svaki projekt u trenutku prijave za financiranje mora imati spremnu tehničku i projektnu dokumentaciju: građevinsku dozvolu, studiju izvedivosti, stručne elaborate ili studije, prijavne obrasce, te moguće još niz dokumenata u čiju izradu moramo uložiti sredstva. Ovisno o natječaju, neki od pripremnih troškova mogu biti retroaktivno financirani iz projekta. Ali prijavitelj treba biti spreman samostalno isfinancirati fazu pripreme projekta koja je ponekad i u milijunskim iznosima.

Uz to, niti jedan projekt nije financiran putem fondova EU u stopostotnom iznosu. Nadalje, pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava imaju jasno definirane prihvatljive troškove projekta. Ponekad željeni projekt ima troškove koji se neophodni, a nisu prihvatljivi za poziv na koji se prijavljujemo. Tako da se ponovno moramo osloniti na proračunska sredstva ili neke druge izvore sufinanciranja investicije.

Stoga je dobra ideja svake godine u gradskom proračunu predvidjeti sredstva za pripremu, predfinanciranje i sufinanciranje projekata a na temelju baze gradskih projekata i najava natječaja koji su nam zanimljivi.

Ljudski kapaciteti – već i ptice na grani znaju da za pripremu i provedbu projekata moramo imati educirane ljude s relevantnim iskustvom tzv. „ EU project managera“. Međutim, nije dovoljno osnovati odjel za EU fondove i zaposliti dvije osobe s dobrim referencama. EU fondovi, sami po sebi, samo izvor financiranja projekata, a znanja potrebna za prijavu i provedbu, kolikogod vrijedna, samo su tehnička znanja. Kvalitetan i uspješan pristup korištenju EU fondova zahtjeva uključenost donositelja odluka – gradonačelnika, te svih relevantnih gradskih službi – ovisno u sektoru u kojem se projekt prijavljuje i provodi. Korištenje EU fondova podrazumijeva uspješnu provedbu gradske razvojne strategije, strateške odluke o sufinanciranju investicije te osiguravanju održivosti što utječe na gradski proračun, te integraciju novog projekta/investicije u rad gradskih odjela, institucija i tvrtki. Stoga je neophodno sudjelovanje svih relevantnih dionika.

Kontinuitet – proces pripreme projektne dokumentacije, čekanja da se željeni natječaj otvori, prijave projekta, čekanja odobrenja projekta, te same njegove provedbe izuzetno je dug. Za ozbiljnije investicije može trajati i 5-6 godina. Ako želimo redovito koristiti fondove EU, onda je jasno da moramo osigurati kontinuitet u viziji i razvojnim ciljevima grada, ulagati u znanje i informiranje zaposlenika koji upravljaju projektima i izgraditi strateška partnerstva jer su često uvjet na natječajima.

Prepoznatljivost – izgradnja imidža grada oko neke razvojne teme odnosno važnog strateškog projekta izuzetno je važna kod prijave na fondove EU. Iako postoje jasni kriteriji ocjene i odabira projekata na svakom natječaju, prepoznatljivost našeg grada i njegovih projekata u medijima, među građanima, a onda i institucijama svakako će ojačati našu poziciju kod prijava novih projekata. Npr. poznato je da grad Karlovac ima uspješan projekt „Aquatike“ i da će i dalje graditi imidž grada na 4 rijeke s elementima zaštite prirode i lokalnih vrsta; isto tako znamo da je grad Koprivnica prepoznatljiva po e-mobilnosti i ulaganjima u Smart City koncept, itd. Izgradnjom prepoznatljivosti grada u nekom sektoru i projekti koji se predlažu za financiranje dobit će veću mogućnost prolaska.

*Mirjana Samardžić Novoselec već 16 godina uspješno radi na eu projektima za lokalnu samoupravu, a odsada će – ekskluzivno za portal gradonačelnik.hr, pisati i stručni blog koji će gradonačelnicima, ali i građanima, biti stalni izvor zanimljivih i relevantnih informacija o EU fondovima.

Mirjana je suosnivačica i izvršna direktorica agencije Razbor, prve domaće konzultantske tvrtke specijalizirane za lokalni i regionalni razvoj i EU fondove. Završila je Magistarski studij 'Europske integracije i regionalizam', pri Sveučilištu u Grazu. Nakon višegodišnjeg rada u razvoju i upravljanju oerganizacijama civilnog društva, tijekom kojeg stječe iskustvo upravljanja europskim projektima, počinje raditi kao stručnjakinja na projektima tehničke pomoći ministarstvima, osobito u području regionalnog razvoja, a 2005. godine sa grupom stručnjaka i stručnjakinja s tog područja koji su razdili u različitim stranim konzultantskim kućama, osniva Razbor.

-  Želimo pomoći gradovima da povuku što više sredstava iz EU fondova

eu fondovi, BLOG, MIRJANA SAMARDŽIĆ NOVOSELEC, EU PROJEKTI, gradovi, LOKALNA SAMOUPRAVA, USPJEŠNOST