EU FONDOVI Blog Mirjane Samardžić

Mogu li gradovi imati veću ulogu u upravljanju fondovima EU?

Nakon sudjelovanja u cijelom jednom financijskom razdoblju kao punopravna zemlja članica EU i značajnom iskustvu koje to donosi, postavlja se pitanje hoće li RH zadržati centralizirani pristup u upravljanju fondovima. Ili će se dio ovlasti podijeliti sa JL(R)S-ima? Među našim gradovima sigurno postoji veliki interes i spremnost na aktivnije uključenje u procese programiranja i upravljanja ESIF za iduće programsko područje.

Kohezijska politika EU financijski je najizdašnija EU politika na temelju koje zemlje članice imaju mogućnost korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Osnovni cilj kohezijske politike je jačanje kohezije unutar europskih država i regija, odnosno rasta i razvoja svih dijelova EU s naglaskom na snažniji razvoj regija koje zaostaju. U tom je kontekstu izuzetno važno kako pojedina država članica postavi strateški, zakonski i institucionalni okvir za planiranje i korištenje instrumenata kohezijske politike (ESIF) ne bi li osigurala ravnomjeran regionalni razvoj.

U stvarnosti, uloga regija i gradova u upravljanju ESI fondovima značajno varira u različitim zemljama članicama Europske unije. Hrvatska se u periodu 2014. – 2020. opredijelila za centralizirani model upravljanja ESI fondovima pa je kompletna upravljačka i provedbena struktura uspostavljena na nacionalnoj razini. Jedinice lokalne samouprave bile su uključene u procese pripreme operativnih programa na isti način kao i drugi dionici zainteresirane javnosti, dakle, pozivane su na konferencije i panele te su bile u mogućnosti davanja mišljenja o nacrtima programa kroz on-line ankete. U provedbi operativnih programa, JLS-i sudjeluju kao potencijalni prijavitelji i korisnici sredstava na onim natječajima gdje su kao takvi prihvatljivi.

U nekim zemljama članicama upravljanje je ESIF povjereno regionalnoj razini – u Poljskoj potpunom decentralizacijom na NUTS 2 regije, a u Češkoj djelomičnom decentralizacijom na NUTS 3 regije.

Integrirana teritorijalna ulaganja kao potencijal za rast i koheziju

Integrirana teritorijalna ulaganja (tzv. ITU mehanizam) uveden je za razdoblje kohezijske politike 2014. – 2020. na razini tzv. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi (EU) No 1303/2013) i predstavlja novi instrument za provedbu teritorijalnih strategija koje se financiraju iz različitih izvora, uključujući i ESI fondove. Uredba određuje: „Kad strategija urbanog razvoja ili druga teritorijalna strategija ili teritorijalni pakt (…) zahtijevaju integrirani pristup koji uključuje investicije iz ESF-a, EFRR-a ili Kohezijskog fonda u okviru više od jedne prioritetne osi jednog ili više operativnih programa, aktivnosti se mogu provoditi kao integrirana teritorijalna ulaganja („ITU”).. U stavku 3. članka 36 CPR-a navodi se: „Država članica ili upravljačko tijelo mogu odrediti jedno ili više posredničkih tijela, uključujući lokalne vlasti, tijela za regionalni razvoj ili nevladine organizacije za upravljanje i provedbu ITU-a u skladu s pravilima za pojedine fondove.“

U Republici Hrvatskoj definiran je okvir za financiranje integriranih strategija urbanog razvoja putem ITU mehanizma, i to iz sedam prioritetnih osi u okviru dvaju operativnih programa: OPKK i OPULJP, što omogućava financiranje provedbe složenih strategija razvoja urbanih područja. Proveden je pozivni natječaj za 7 većih hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Pula, Zadar i Slavonski Brod) , koji su, kako bi bili prihvatljivi za korištenje sredstava iz ITU mehanizma, trebali oformiti urbane aglomeracije i pripremiti Strategije razvoja urbanih aglomeracija, čija se provedba zatim financira ITU mehanizmom.

Veliki gradovi i okolni JLS-i koji čine urbanu aglomeraciju aktivno su sudjelovali u izradi svojih strategija, te u identifikaciji potreba za financiranje putem ITU mehanizma. U tom su procesu relativno lako prepoznali zajedničke razvojne potencijale dok je dogovor oko odabira investicija bio puno zahtjevniji. Naime, koncept ITU mehanizma pretpostavlja „integrirani“ pristup u kojem bi idealno bilo provoditi mali broj velikih projekata s nizom partnera kako bi učinci ulaganja bili relevantni za cijelo područje. A takav pristup podrazumijeva promjenu načina razmišljanja i planiranja i usmjerenost na „širu sliku“.

Kako hrvatski gradovi tek započinju s provedbom investicija financiranih ITU mehanizmom, biti će potrebno nekoliko godina za prvu analizu uspjeha ovakvog pristupa u korištenju EU fondova.

Što iza 2020?

Paralelno s provedbom operativnih programa za razdoblje 2014 – 2020, uskoro će biti potrebno započeti s programiranjem za sljedeće financijsko razdoblje EU proračuna 2021 – 2027. Osim strateških ciljeva kojima će se definirati područja ulaganja, biti će potrebno uspostaviti i institucionalnu strukturu za upravljanje ESIF.

Nakon sudjelovanja u cijelom jednom financijskom razdoblju kao punopravna zemlja članica EU i značajnom iskustvu koje to donosi, postavlja se pitanje hoće li RH zadržati centralizirani pristup u upravljanju fondovima. Ili će se dio ovlasti podijeliti sa JL(R)S-ima? Među našim gradovima sigurno postoji veliki interes i spremnost na aktivnije uključenje u procese programiranja i upravljanja ESIF za iduće programsko područje.

PRETHODNI BLOGOVI:

- Suradnjom sa susjedima do realizacije gradskih projekata

- Pet ključnih preduvjeta za uspješnu provedbu EU projekata

- Što gradovi mogu očekivati od EU fondova u 2018.?

- Kako iskoristiti EU fondove i učiniti grad 'pametnim'

Gradovi moraju požuriti s projektima za zbrinjavanje otpada

Pet ključnih preduvjeta za uspješno korištenje EU fondova

- Želimo pomoći gradovima da povuku što više iz EU fondova

*Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima i blogovima objavljenima na portalu gradonačelnik.hr pripadaju autoru te ne predstavljaju nužno stavove uredništva.

BLOG, eu fondovi, MIRJANA SAMARDŽIĆ NOVOSELEC