EU FONDOVI Blog Mirjane Samardžić

Suradnjom sa susjedima do realizacije gradskih projekata

Programi prekogranične suradnje privlače interes gradova s većim indeksom razvijenosti koji na natječajima „mainstream“ programa na kriteriju razvijenosti gube bodove u ocjenjivanju i često nisu odabrani za sufinanciranje. Iako mogući iznosi sufinanciranja nisu izdašni kao na nekim natječajima „mainstream“ programa, maksimalni iznosi potpore kreću se i do 2 milijuna eura što može biti dovoljno za manje infrastrukturne pothvate, opremanje prostora i niz drugih zanimljivih aktivnosti.

Hrvatska od ranih 2000-ih ima mogućnost sudjelovati u programima prekogranične suradnje (eng. Cross-Border Cooperation – CBC). Kako se prekogranična suradnja planira i provodi na razini NUTS III regija, odnosno u RH na razini županija, u davno doba CARDS-a i PHARE-a, prve su izazove i koristi prekogranične suradnje osjetile naše županije na tadašnjoj granici s Europskom unijom – Italijom, Slovenijom i Mađarskom. To je iskustvo s početka 2000-ih našim sjeverozapadnim županijama dalo odskočnu dasku u razumijevanju projekata financiranih fondovima EU. Na temelju tog iskustva, dugo su upravo te županije prednjačile u broju investiranih eura iz europskih fondova u RH.

Danas, kao punopravna članica EU, Hrvatska je razvila i provodi programe prekogranične suradnje sa svim svojim susjedama – unutar EU i sa istočnim susjedama koje koriste pretpristupna sredstva iz programa IPA. Zahvaljujući svom geografskom obliku - RH odnosno sve njene županije - sudjeluju u najmanje jednom takvom programu!

Programi prekogranične suradnje financiraju se u sklopu europske teritorijalne suradnje (eng. European Territorial Cooperation – ETC) kroz drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. a koji se odnosi na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije.

Natječaji u sklopu programa prekogranične suradnje objavljuju se periodično, a u 2018. godini, bit će objavljeni natječaji unutar svih 5 programa u kojima Hrvatska sudjeluje. To je izvrsna prilika svim gradovima da u nedostatku željenih natječaja iz tzv. „mainstream“ programa (OPKK i OPULJP), realiziraju svoje razvojne projekte. Naime, programi prekogranične suradnje koji su nam na raspolaganju (Italija – Hrvatska, Slovenija – Hrvatska, Mađarska – Hrvatska, Hrvatska – Srbija, Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora), financiraju niz sektora i tema koje su našim gradovima aktualne: turizam, zaštita prirode, kulturna baština, obrazovanje, obnovljivi izvori energije, promet, suradnja institucija, itd.

Posebice, programi prekogranične suradnje privlače interes gradova s većim indeksom razvijenosti koji na natječajima „mainstream“ programa na kriteriju razvijenosti gube bodove u ocjenjivanju i često nisu odabrani za sufinanciranje. Iako mogući iznosi sufinanciranja nisu izdašni kao na nekim natječajima „mainstream“ programa, maksimalni iznosi potpore kreću se i do 2 milijuna eura što može biti dovoljno za manje infrastrukturne pothvate, opremanje prostora i niz drugih zanimljivih aktivnosti.

Kako bi se projekt u sklopu programa prekogranične suradnje uspješno realizirao – ključno je imati pouzdanog partnera s druge strane granice, odnosno u susjednoj zemlji. Projekt mora doprinijeti zajedničkom rješavanju izazova s kojima se gradske uprave susreću, te osigurati očekivane rezultate za sve partnere na projektu.

Priprema projekta koji uključuje više partnera, a to podrazumijeva i projekte prekogranične suradnje, zahtijeva više vremena i koordinacije. Stoga je važno s pripremama započeti na vrijeme. S obzirom da su natječaji u sklopu svih 5 programa već bili objavljivani, i da su njihovi uvjeti poznati, toplo savjetujem svim gradovima kojima je prekogranična zanimljiva da već sada započnu s pripremom projekata!

* Mirjana Samardžić Novoselec već 16 godina uspješno radi na EU projektima za lokalnu samoupravu, a odsada će – ekskluzivno za portal gradonačelnik.hr, pisati i stručni blog koji će gradonačelnicima, ali i građanima, biti stalni izvor zanimljivih i relevantnih informacija o EU fondovima.

Mirjana je suosnivačica i izvršna direktorica agencije Razbor, prve domaće konzultantske tvrtke specijalizirane za lokalni i regionalni razvoj i EU fondove. Završila je Magistarski studij 'Europske integracije i regionalizam', pri Sveučilištu u Grazu. Nakon višegodišnjeg rada u razvoju i upravljanju organizacijama civilnog društva, tijekom kojeg stječe iskustvo upravljanja europskim projektima, počinje raditi kao stručnjakinja na projektima tehničke pomoći ministarstvima, osobito u području regionalnog razvoja, a 2005. godine sa grupom stručnjaka i stručnjakinja s tog područja koji su radili u različitim stranim konzultantskim kućama, osniva Razbor.

Od srpnja 2017. Razbor je dio Sense grupe – najveće hrvatske konzultantske tvrtke.

PRETHODNI BLOGOVI:

- Pet ključnih preduvjeta za uspješnu provedbu EU projekata

- Što gradovi mogu očekivati od EU fondova u 2018.?

- Kako iskoristiti EU fondove i učiniti grad 'pametnim'

- Gradovi moraju požuriti s projektima za zbrinjavanje otpada

- Pet ključnih preduvjeta za uspješno korištenje EU fondova

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima i blogovima objavljenima na portalu gradonačelnik.hr pripadaju autoru te ne predstavljaju nužno stavove uredništva.

MIRJANA SAMARDŽIĆ NOVOSELEC, BLOG, eu fondovi