Kako iskoristiti EU fondove i učiniti grad 'pametnim'

Fondovi EU dostupni Hrvatskoj ne predviđaju financiranje 'pametnih' projekata na lokalnoj razini. Međutim uz malo kreativnosti i strateško promišljanje, moguće je iskoristiti EU fondove za provedbu svoje strategije pametnoga grada.

Ove godine dogodila se poplava nagrada za 'pametne gradove' kao i 'pametnih rješenja' koje razni IT provideri nude jedinicama lokalne samouprave. Trend digitalizacije zahvatio je veliki broj gradova, što je svakako pozitivan smjer razvoja. No postavlja se pitanje – što od takvog procesa očekujemo i hoćemo li uvođenjem pametnih rješenja zaista grad učiniti pametnijim.

Postoje različite definicije 'pametnoga grada', a sve podrazumijevaju korištenje digitalne i komunikacijske tehnologije, kao i interneta stvari kako bi se učinkovitije, čistije i jeftinije upravljalo gradom i komuniciralo s građanima. Mnoštvo je sjajnih tehnoloških rješenja koja su razvijena upravo zato da gradskim upravama olakšaju posao, a građanima podignu kvalitetu života. No je li tehnologija dovoljna?

Radeći na mnogim projektima u hrvatskim gradovima posljednjih 20 godina, uvjerila sam se da nijedno pojedinačno rješenje ili projekt neće imati željeni učinak ako ne doprinosi široj strategiji. Samo strateški pristup rješavanju izazova može donijeti rezultate. Isto vrijedi i kod pametnih gradova. Sama primjena pojedinih tehnoloških rješenja neće grad učiniti pametnim. Grad i njegovo vodstvo moraju imati zajedničku viziju razvoja, s konkretnim strateškim ciljevima i mjerama, a koje počivaju na detaljnoj analizi postojećih gradskih usluga i servisa za građane, te kapaciteta grada za proces digitalizacije. Svrha pametnoga grada nije samo digitalizacija pojedinih usluga, nego istinska digitalna transformacija gradske uprave i usluga koje pružaju građanima.

Izrada takve strategije, kao i njezina provedba zahtjeva financijske i ljudske resurse. Nažalost, fondovi EU, odnosno postojeći operativni programi za razdoblje 2014. – 2020. dostupni Hrvatskoj ne predviđaju financiranje takvih projekata na lokalnoj razini. Međutim uz malo kreativnosti i strateško promišljanje, moguće je iskoristiti EU fondove za provedbu svoje strategije pametnoga grada. Bez obzira što ne postoje natječaji koji će izravno financirati izradu i provedbu strategije pametnoga grada, financiranje pametnih rješenja je moguće ugraditi u svaki gradski projekt koji se prijavljuje na EU fondove.

Primjerice, u projekte valorizacije kulturne baštine, neki su gradovi ugradili niz digitalnih rješenja za zaštitu i upravljanje svojom baštinom, kvalitetniju i zanimljiviju prezentaciju posjetiteljima, te za prikupljanje statističkih podataka o navikama i željama posjetitelja. Isto tako, u projekte izgradnje reciklažnih dvorišta, moguće je uključiti tehnološka rješenja za mjerenje prikupljanja otpada te informiranje i edukaciju građana. Kroz natječaj za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora moći će se financirati pametni sustavi daljinskog mjerenja i optimizacije potrošnje energije i vode. Natječajem za izradu akcijskih planova za prilagodbu na klimatske promjene na lokalnoj razini moći će se predložiti korištenje pametnih rješenja za praćenje i obradu podataka kako bi se prevenirali rizici za ljude i ekosustave. U sektoru prometa, niz je natječaja za planiranje prometnih rješenja ili ulaganja u prometnu infrastrukturu. U svaki od njih moguće je ugraditi pametne sustave praćenja prometa, alarmiranja nadležnih službi, boljeg planiranja javnog prijevoza i usluga za putnike, itd.

Slično je i sa svim drugim natječajima i projektima. S jasnom vizijom pametnoga grada, strategijom i konkretnim pametnim rješenjima, moguće je i EU fondove staviti u funkciju sufinanciranja pametnoga grada.

Gradska uprava istinski posvećena digitalnoj transformaciji, pružit će svojim građanima brz i vidljiv pomak u kvaliteti života. Građani i poduzetnici će jeftinije, brže i lakše komunicirati, te dobivati potrebne informacije i usluge u svome gradu.

* Mirjana Samardžić Novoselec već 16 godina uspješno radi na eu projektima za lokalnu samoupravu, a odsada će – ekskluzivno za portal gradonačelnik.hr, pisati i stručni blog koji će gradonačelnicima, ali i građanima, biti stalni izvor zanimljivih i relevantnih informacija o EU fondovima.

Mirjana je suosnivačica i izvršna direktorica agencije Razbor, prve domaće konzultantske tvrtke specijalizirane za lokalni i regionalni razvoj i EU fondove. Završila je Magistarski studij 'Europske integracije i regionalizam', pri Sveučilištu u Grazu. Nakon višegodišnjeg rada u razvoju i upravljanju oerganizacijama civilnog društva, tijekom kojeg stječe iskustvo upravljanja europskim projektima, počinje raditi kao stručnjakinja na projektima tehničke pomoći ministarstvima, osobito u području regionalnog razvoja, a 2005. godine sa grupom stručnjaka i stručnjakinja s tog područja koji su razdili u različitim stranim konzultantskim kućama, osniva Razbor.

Od srpnja 2017. Razbor je dio Sense grupe – najveće hrvatske konzultantske tvrtke.

PRETHODNI BLOGOVI:

- Gradovi moraju požuriti s projektima za zbrinjavanje otpada

- Pet ključnih preduvjeta za uspješno korištenje EU fondova

- Želimo pomoći gradovima da povuku što više iz EU fondova



BLOG, MIRJANA SAMARDŽIĆ NOVOSELEC, EU PROJEKTI, eu fondovi, pametni gradovi