Gradovi moraju požuriti s projektima za zbrinjavanje otpada

Republika Hrvatska je preuzela obvezu da će do 2020. godine na razini cijele države osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje 50% otpada koji se odnosi na PET ambalažu, metal, papir te staklo. Prema trenutno dostupnim informacijama, u 2015. godini stopa recikliranja navedenog otpada je iznosila tek 25%, a u 2016. godini 27% te je evidentno kako je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se preuzeta stopa gospodarenja otpada dostigla



Izazovi dobrog upravljanja koji stoje pred gradovima sve su veći. Očekivanja građana i gospodarskih subjekata prema gradskim upravama i njihovom vodstvu rastu svakim izbornim ciklusom. Jedan od ključnih izazova je i upravljanje otpadom na održiv i ekonomičan način. Uz to, gradovi imaju zakonske obaveze zbog kojih moraju planirati značajna proračunska ulaganja u zbrinjavanje otpada.

Sukladno Direktivi 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, Republika Hrvatska je preuzela obvezu da će do 2020. godine na razini cijele države osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje 50% otpada koji se odnosi na PET ambalažu, metal, papir te staklo. Prema trenutno dostupnim informacijama iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, u 2015. godini, stopa recikliranja navedenog otpada je iznosila tek 25%, a u 2016. godini 27% te je evidentno kako je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se preuzeta stopa gospodarenja otpada dostigla. Isto tako, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, JLS-ovi koji imaju više od 1.500 stanovnika moraju izvršavati obvezu odvojenog prikupljanja otpada putem jednog reciklažnog dvorišta te na svakih idućih 25.000 stanovnika moraju osigurati još jedno dodatno reciklažno dvorište.

Kako bi se gradovima osigurala pomoć oko izgradnje reciklažnih dvorišta, financiranje je predviđeno Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020. Krajem 3. mjeseca 2017. godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je objavilo javni poziv Građenje reciklažnih dvorišta putem kojeg se pruža potpora jedinicama lokalne samouprave za provedbu aktivnosti izgradnje i opremanja reciklažnih dvorišta. Navedenim Pozivom, koji je otvoren do kraja 2018. godine (ili do iskorištenja sredstava u ukupnom iznosu od 144.500.000,00 kn), omogućuje se sufinanciranje izgradnje i opremanja reciklažnih dvorišta, minimalnog iznosa 500.000,00 kn do maksimalnog iznosa od 4.500.000,00 kn prihvatljivih troškova. Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu koji se može dodijeliti iznosi maksimalno 85% od ukupno prihvatljivih troškova, što je velika prilika za sve JLS-ove koji do sada nisu osigurali nužnu infrastrukturu, da to i učine.

Do danas je zaprimljeno preko 50 projektnih prijedloga, od čega je 40 odobreno ili se nalazi u postupku odobrenja, što govori o velikom interesu gradova. Navedenim pozivom sufinanciraju se aktivnosti izgradnje i opremanja, pa je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao sredstva za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole (geodetski projekt i glavni projekt s pripadajućim troškovnikom).

Ovakvom kombinacijom izvora sufinanciranja gotovo svih aktivnosti koje su potrebne za izgradnju i funkcioniranje reciklažnih dvorišta, jedinicama lokalne samouprave su stvoreni svi preduvjeti za osiguranje nužne infrastrukture koju će, ukoliko ne iskoriste dostupne fondove, morati sami financirati iz proračunskih sredstava.

Zaključno, značajan dio alociranih sredstava već je ugovoren, tako da gradovi koji prepoznaju potrebu i priliku za financiranjem zbrinjavanja otpada trebaju brzo krenuti u pripremu potrebne dokumentacije i prijavu projekta. Sretno!



*Mirjana Samardžić Novoselec već 16 godina uspješno radi na eu projektima za lokalnu samoupravu, a odsada će – ekskluzivno za portal gradonačelnik.hr, pisati i stručni blog koji će gradonačelnicima, ali i građanima, biti stalni izvor zanimljivih i relevantnih informacija o EU fondovima.

Mirjana je suosnivačica i izvršna direktorica agencije Razbor, prve domaće konzultantske tvrtke specijalizirane za lokalni i regionalni razvoj i EU fondove. Završila je Magistarski studij 'Europske integracije i regionalizam', pri Sveučilištu u Grazu. Nakon višegodišnjeg rada u razvoju i upravljanju oerganizacijama civilnog društva, tijekom kojeg stječe iskustvo upravljanja europskim projektima, počinje raditi kao stručnjakinja na projektima tehničke pomoći ministarstvima, osobito u području regionalnog razvoja, a 2005. godine sa grupom stručnjaka i stručnjakinja s tog područja koji su razdili u različitim stranim konzultantskim kućama, osniva Razbor.

Od srpnja 2017. Razbor je dio Sense grupe – najveće hrvatske konzultantske tvrtke.

PRETHODNI BLOGOVI:

Pet ključnih preduvjeta za uspješno korištenje EU fondova

Želimo pomoći gradovima da povuku što više iz EU fondova