DOBRO UPRAVLJANJE Blog Duje Prkuta

ZPPI: Odgovornost službenika za informiranje prilikom ograničavanja prava građana

Izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama ukinuta je odredba prema kojoj je čelnik tijela javne vlasti osoba koja uvijek financijski i prekršajno odgovara. Trenutne odredbe Zakona predviđaju da će se, u slučaju bilo kakvih nepravilnosti ili pritužbi, odgovorna osoba utvrditi u samom prekršajnom postupku, što stvara visoku vjerojatnost utvrđivanja odgovornosti službenika za informiranje

Iako Povjerenica za informiranje kao samostalna i neovisna institucija vodi brigu o očuvanju prava građana i građanki na pristup informacijama, omogućavanje pravovremenog i zakonitog pristupa informacijama uvelike ovisi o samim službenicima i službenicama za informiranje. Od iznimne je važnosti stoga da službenici budu svjesni svoje uloge koju imaju unutar sustava prava na pristup informacijama, a posebice u osjetljivim situacijama kada se ograničava pravo pristupa informacijama.

Prijašnji zakon o pravu na pristup informacijama sadržavao je tzv. Katalog informacija – popis informacija i dokumenata koje građani, putem podnošenja zahtjeva, mogu dobiti od tijela javne vlasti. Radilo se o iznimno lošoj zakonskoj odredbi jer je poticala uskratu pristupa dokumentima koji nisu popisani samim katalogom. Trenutni Zakon o pravu na pristup informacijama definira načelno pravo pristupa SVIM informacija u posjedu gradske uprave, lokalnih ustanova i tvrtki, a posebice onih koji se tiču njihova rada. Ne zaboravite stoga s gradskih internetskih stranica ukloniti informacije o Katalogu informacija.

No, pravo na pristup informacijama nije apsolutno pravo. Sasvim su zamislive situacije u kojima, zbog kolizije dvaju prava, pristup informaciji treba ograničiti. Istovremeno treba imati na umu da u slučaju nepostojanja kvalitetnog sustava za osporavanje rješenja javnih tijela, diskrecijska primjena ograničenja postaje najčešći oblik kršenja temeljnog prava građana na pristup informacijama. Ironično je da u ovakvim okolnostima zakon o pravu na pristup informacijama može postati sredstvo prikrivanja informacija o reputacijski štetnim, nemoralnim i/ili kriminalnim radnjama. Stoga se ograničenja prava na pristup informacijama smiju primijeniti isključivo u situacijama predviđenima zakonom, dok finalna odluka sadržana u rješenju zahtjeva mora biti utemeljena, argumentirana i razmjerna.

Odgovornost je službenika za informiranje da se ograničenja prava na pristup informacijama primjenjuju isključivo u situacijima koje Zakon predviđa. Štoviše, izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama ukinuta je odredba prema kojoj je čelnik tijela javne vlasti osoba koja uvijek financijski i prekršajno odgovara. Trenutne odredbe Zakona predviđaju da će se odgovorna osoba utvrditi u samom prekršajnom postupku, što stvara visoku vjerojatnost utvrđivanja odgovornosti službenika za informiranje (imajući na umu zakonom propisanu samostalnosti u radu i opseg odgovornosti). Stoga prva i jedina vodilja u radu svakog službenika za informiranje mora biti odgovornost prema duhu, ciljevima i vrijednostima zakona koji štiti jedno od temeljnih prava građana i građanki. Osim toga, Zakon jasno ukazuje da službenik za informiranje, u segmentu rada koji se tiče prava na pristup informacijama, račun za svoj rad ponajprije polaže Povjerenici za informiranje. Tako službenik za informiranje Povjerenicu izvještava o provedbi Zakona na godišnjoj razini. Isto tako, Povjerenica ima ovlast ukidanja rješenja zahtjeva koje potpisuje službenik za informiranje, te ovlast pokretanja prekršajnog postupka nad osobama odgovornima za propuste. Na samom kraju, ukoliko službenik za informiranje zanemaruje naputke i upute Povjerenice usmjerene na otklanjanje detektiranih manjkavosti, to može Povjerenici biti dodatan poticaj za pokretanje inspekcijskog nadzora nad javnim tijelom.

Ponovimo, ograničenja prava na pristup informacijama smiju se primijeniti isključivo u situacijama predviđenima zakonom, odnosno ako je zatražen klasificirani podatak, osobni podatak, porezna tajna, poslovna tajna, međunarodna informacija ili je potrebno zaštiti intelektualno vlasništvo, provedbu (nadzornih) postupaka, informaciju u izradi, interne procese donošenja odluka. Dodatno tome, potrebno je provesti test proporcionalnosti i javnog interesa prethodno donošenju rješenja zahtjeva, koje mora biti utemeljeno, argumentirano i razmjerno, neovisno o tome je li pozitivno ili negativno. Idući blog ćemo posvetiti najmističnoj temi u području prava na pristup informacijama – test proporcionalnosti i javnog interesa.

* Duje Prkut jedan je od najboljih domaćih eksperata za područje antikorupcijske politike, pristup informacijama i sukob interesa. Šest godina je radio kao analitičar i zagovarač u GONG-u, upravo za ovo područje, član je Vladinog Savjeta za sprječavanje korupcije, radne skupine za izradu nacrta zakona o sprječavanju sukoba interesa, a kao član LOTUS tima sudjelovao je u dvije runde istraživanja otvorenosti i transparentnosti JLP(R)S-a.

Prkut je, među ostalim, sudjelovao i u Koordinacijskoj radnoj skupini za izradu nove Strategije suzbijanja korupcije, te u skupini za izradu nacrta zakona o lokalnim izborima. Autor je nekoliko relevantnih analiza, publikacija i istraživanja (Pomak prema upravljanju sukobom interesa- analiza hrvatskog sustava sukoba interesa;Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa- analiza sadržaja i provedbe hrvatske antikorupcijske politike u periodu 2008.-2011.,Smjernice za proaktivnu objavu podataka za JLP(R)S- publikacija razvijena u suradnji s Povjerenicom za informiranje).

Uz to, tri godine je bio vanjski predavač na Fakultetu političkih znanosti na kolegiju Komparativni politički sustavi, trener je u Državnoj školi za javnu upravu za područje razvoja scenarija, antikorupcije i dobrog upravljanja, te redovito vodi treninge o analizi i zagovaranju javnih politika za organizacije civilnog društva.

PRETHODNO OBJAVLJENO:

- ZPPI: Zakonske obveze gradova i prava građana

Što je to dobro upravljanje?

- Transparentnost je ključ povjerenja građana u lokalnu vlast

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima i blogovima objavljenima na portalu gradonačelnik.hr pripadaju autoru te ne predstavljaju nužno stavove uredništva.

BLOG, dobro upravljanje, duje prkut