DOBRO UPRAVLJANJE Blog Duje Prkuta

ZPPI: Kako provesti kvalitetan test razmjernosti i javnog interesa

Provedba testa razmjernosti (proporcionalnosti) i javnog interesa ostaje jedno od temeljnih problema u provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama od strane službenika za informiranje. Stoga je ovaj blog posvećen korisnim natuknicama o tome kako provesti kvalitetan test razmjernosti i javnog interesa. Aljkava provedba testa rezultira nezakonitim ograničavanjem prava građana na pristup informacijama, uključenjem Povjerenice u postupak kroz reviziju rezultata testa, te potencijalno i reputacijskim rizicima za tijelo javne vlasti.

Zakon o pravu na pristup informacijama uveo je obvezu provedbe testa razmjernosti i javnog interesa prilikom ograničavanja prava pristupa informacijama. No, tokom prvih godina primjene Zakona zabilježena je pogrešna praksa rješavanja zahtjeva kojim se traže informacije koje potpadaju pod neko od zakonskih ograničenja. Službenici za informiranje su tako često odbijali zahtjeve bez provedbe testa razmjernosti („informacija je štićena, zahtjev se odbija“), ignorirajući tako članak 16. Zakona. No, ovakva praksa se mijenja s početkom rada Ureda Povjerenice za informiranje, koja počinje rješavati žalbe građana, novinara i aktivista, koji pak postaju sve informiraniji o vlastitom pravu na pristup informacijama (a posebice o žalbenom postupku). Ovo rezultira brojnim odlukama Povjerenice kojima se ukidaju rješenja službenika, te se predmet vraća na ponovno postupanje, uz uputu o obvezi provedbe testa razmjernosti i javnog interesa.

Unatoč tome, postojale su, i nadalje postoje, velike poteškoće u testovima razmjernosti i javnog interesa koje provode službenici za informiranje. Još je uvijek prisutna praksa u kojoj službenici za informiranje test provode pro forma, što je vidljivo iz sadržaja rješenja kojim se zahtjevi odbijaju („proveden je test proprcionalnosti i javnog interesa, zahtjev se odbija“). Naime, provedba testa proporcionalnosti mora rezultirati smislenom i uvjerljivom argumentacijom (neovisno o tome da li se zahtjev odobrava ili odbija). Ukoliko test nije popraćen ovom argumentacijom, možemo tvrditi da test razmjernosti i javnog interesa zapravo uopće nije ni proveden, te je gotovo sigurno da će Povjerenica za informiranje odlučiti u korist podnositelja zahtjeva. Naime, Povjerenica za informiranje razmatra argumentaciju dostavljenu u žalbi građana, te argumentaciju dostavljenu u negativnom rješenju službenika (odnosno rezultate provedenog testa). Ako negativno rješenje nema valjanu argumentaciju, Povjerenica za informiranje će gotovo uvijek narediti dostavu tražene informacije.

Naposljetku, čak i kada službenici za informiranje uz provedeni test proprcionalnosti ponude argumentaciju, ona često nije kvalitetna. Povjerenica za informiranje ističe kako se brojni službenici ne odmaknu od vlastitih promišljanja o tome što bi bilo primjereno objaviti ili ne, umjesto da razmotre sve moguće argumente 'za' i 'protiv' objave. Cilj je, dakle, testa razmjernosti u svakom konkretnom slučaju odvagnuti dva prava (interesa) koja su nasuprotna (npr. pravo na pristup informacijama i pravo zaštite osobnih podataka). Cilj je testa javnog interesa razmotriti da li unatoč ograničenju, informacija ipak treba biti javno dostupna. Javni interes za objavom informacije uvijek je prisutan kada se radi o pitanjima zaštite okoliša, ugrožavanju javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela, odgovornog upravljanja imovinom, kršenja ljudskih prava, moguća politička korupcija. No, postoje i neke situacije u kojima je ograničavanje pristupa informaciji u javnom interesu (primjer: odbijanje davanja informacija o rasporedu specijalnih vojnih postrojbi na granici, jer bi to ugrozilo obranu i sigurnost zemlje). Na samom kraju, iako ime instituta testa razmjernosti i javnog interesa ne ukazuje na to, isti sadrži i test štete. Naime, sastavni je dio provedbe testa ustanoviti sve moguće negativne posljedice u slučaju dostave (odnosno objave) tražene informacije.

Za sam kraj nekoliko praktičnih informacija koje mogu biti od koristi. Provedba testa razmjernosti i javnog interesa omogućuje produljenje roka za rješavanje zahtjeva za dodatnih 15 dana. Informacije o potrošnji javnih sredstava se moraju dostaviti, i bez provedbe testa (osim ako se ne radi o klasificiranom podatku). Nije dopušteno odbiti zahtjev za nekim dokumentom samo zato jer sadrži informacije koje ne mogu biti javne. U takvim je slučajevima osjetljive informacije potrebno cenzurirati (zacrniti), a ostatak dokumenta dostaviti podnositelju zahtjeva. Ako je zatražen klasificirani podatak (zaštićen u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka), prethodno provedbi testa, potrebno je zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.

* Duje Prkut jedan je od najboljih domaćih eksperata za područje antikorupcijske politike, pristup informacijama i sukob interesa. Šest godina je radio kao analitičar i zagovarač u GONG-u, upravo za ovo područje, član je Vladinog Savjeta za sprječavanje korupcije, radne skupine za izradu nacrta zakona o sprječavanju sukoba interesa, a kao član LOTUS tima sudjelovao je u dvije runde istraživanja otvorenosti i transparentnosti JLP(R)S-a.

Prkut je, među ostalim, sudjelovao i u Koordinacijskoj radnoj skupini za izradu nove Strategije suzbijanja korupcije, te u skupini za izradu nacrta zakona o lokalnim izborima. Autor je nekoliko relevantnih analiza, publikacija i istraživanja (Pomak prema upravljanju sukobom interesa- analiza hrvatskog sustava sukoba interesa;Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa- analiza sadržaja i provedbe hrvatske antikorupcijske politike u periodu 2008.-2011.,Smjernice za proaktivnu objavu podataka za JLP(R)S- publikacija razvijena u suradnji s Povjerenicom za informiranje).

Uz to, tri godine je bio vanjski predavač na Fakultetu političkih znanosti na kolegiju Komparativni politički sustavi, trener je u Državnoj školi za javnu upravu za područje razvoja scenarija, antikorupcije i dobrog upravljanja, te redovito vodi treninge o analizi i zagovaranju javnih politika za organizacije civilnog društva.

PRETHODNO OBJAVLJENO:

- ZPPI: Odgovornost službenika za informiranje prilikom ograničavanja prava građana

ZPPI: Zakonske obveze gradova i prava građana

- Što je to dobro upravljanje?

- Transparentnost je ključ povjerenja građana u lokalnu vlast

*Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima i blogovima objavljenima na portalu gradonačelnik.hr pripadaju autoru te ne predstavljaju nužno stavove uredništva.

BLOG, duje prkut, dobro upravljanje