DOBRO UPRAVLJANJE Blog Duje Prkuta

Što je to dobro upravljanje?

Principi dobrog upravljanja, ponajprije nulta stopa tolerancije prema korupciji, se često nalaze samo u predizbornim programima, dok izostaju u stvarnim političkim programima osoba koje nakon izbora preuzimaju dužnosničke funkcije. Osjetljivi građani, već na korak do potpune političke alijenacije, očekuju da se antikorupcijsko opredjeljenje i moralni habitus pojedinca, konačno počne jasno prepoznavati i u promjenama u načinu upravljanja lokalnom zajednicom. Cilj je ovog bloga ponuditi konkretne ideje kako principe dobrog upravljanja ozbiljiti kroz konkretne pomake u radu lokalnih javnih tijela.

Dobro upravljanje jedan je od onih pojmova, koji unatoč svojoj popularnosti, nema jedinstvenu općeprihvaćenu definiciju. Unatoč tome, postoji konsenzus o tome koje su njegove sastavnice, odnosno o tome što čini dobro upravljanje: transparentnost, odgovornost, integritet, uključivost, pravičnost, vladavina prava, povjerenje građana (antikorupcija), responzivnost, efikasnost i efektivnost, težnja konsenzusu.

Sam pojam dobrog upravljanja postao je iznimno popularan ponajprije u međunarodnoj razvojnoj politici. Naime, mnogi infrastrukturni projekti u državama u razvoju nisu polučili isti široki spektar pozitivnih učinaka kao slični projekti u zemljama s dugom demokratskom tradicijom, a kao najčešći problem se pokazala korupcija koja takve projekte gura od ostvarenja javnog interesa ka ostvarenju privatnih interesa. Dakle, iako je dobro upravljanje ponajprije nastalo kao alat za uvođenje demokratskih principa u državama koje primaju razvojnu pomoć i imaju slabe institucije, ono je u posljednje vrijeme postalo širi okvir kroz koji analiziramo rad državnih i lokalnih javnih tijela.

Jedan od ključnih društveno-političkih trendova koji se bilježi već dulji niz godina je otuđenje pojedinih društvenih skupina od tradicionalnih stranaka kojima su bili privrženi (najočitiji u primjeru odnosa socijaldemokratskih stranaka i njihove izborne baze). Osim toga, zabilježeni su trendovi pada povjerenje građana u politiku, političke aktere i javna tijela općenito. Također, građani su u sve većoj mjeri nezadovoljni konkretnim ishodima rada ukupnog državnog aparata. U ovakvim uvjetima povećavaju se šanse za izbornu volatilnost i političku nestabilnost – izborne proboje ostvaruju novi populistički akteri percipirani kao nasuprotni cjelokupnoj političkoj eliti i time unose promjene u temeljnoj dinamici političkih odnosa u lokalnoj zajednici. Osim političke nestabilnosti, ovakvi trendovi se na lokalnoj razini reflektiraju kroz nezainteresiranost građana za uključivanje u procese odlučivanja i za konstruktivno sudjelovanje u oblikovanju svoje lokalne zajednice. Upravljanje lokalnom zajednicom u uvjetima raširenog nepovjerenja i odsustva stvarnog sudjelovanja građana postaje stoga iznimno teška i nezahvalna zadaća.

Naime, ukoliko postoje niske razine povjerenja, koje su popraćene izostankom političke volje za stvarnim uključenjem građana i šire javnosti u odluke koje se tiču cijele zajednice, te ako postoji iskustvo ne-etičkog političkog djelovanja, dolazi do značajnog povećavanja političkih troškova provedbe takve odluke. Povećavaju se troškovi provedbe onih odluka za koje se može i objektivno utvrditi da imaju pozitivne učinke na čitavu lokalnu zajednicu, a kamoli onih kod kojih postoje razmimoilaženja, ili čak rascjepi u lokalnoj zajednici. Nacionalni primjer Agrokora pokazuje kako je kritična i osjetljiva situacija, neovisno o krajnjem ishodu, za Vladu postala toksična već sada, i to samo zbog brojnih etičkih i moralnih dilema koje su se pojavile. Takve je situacije potrebno na lokalnoj razini izbjegavati prilikom provedbe velikih projekata, a posebice onih oko kojih se u lokalnoj zajednici lome koplja.

Prijedlozi stučnjaka, analitičara i znanstvenika kako se nositi s gore istaknutim trendovima su mnogobrojni, no svi recepti neizostavno uključuju – dobro upravljanje, ponajprije transparentnost i participativnost. Ozbiljenje ovih principa smanjuje manevarski prostor za korupciju čineći ju rizičnijom opcijom djelovanja, stvaraju se nužni preduvjeti za informirane aktivne građane, raste povjerenje građana u odluke koje se donose čime se smanjuju politički troškovi provedbe odluka, odluke u većoj mjeri reflektiraju stvarne potrebe u zajednici (pa su stoga više učinkovite i pravične).

Principi dobrog upravljanja, ponajprije nulta stopa tolerancije prema korupciji, se često nalaze samo u predizbornim programima, dok izostaju u stvarnim političkim programima osoba koje nakon izbora preuzimaju dužnosničke funkcije. Osjetljivi građani, već na korak do potpune političke alijenacije, očekuju da se antikorupcijsko opredjeljenje i moralni habitus pojedinca, konačno počne jasno prepoznavati i u promjenama u načinu upravljanja lokalnom zajednicom. Cilj je ovog bloga ponuditi konkretne ideje kako principe dobrog upravljanja ozbiljiti kroz konkretne pomake u radu lokalnih javnih tijela.

Stoga ćemo u narednom periodu detaljnije razmatriti pojedine segmente dobrog upravljanja u odnosu na potrebe lokalne razine vlasti: transparentan rad tijela javne vlasti (pravo na pristup informacijama, proaktivna objava, otvoreni podaci i formati), transparentni i uključivi procesi donošenja odluka (učinkovite javne politike koje imaju podršku javnosti), participaciji građana pojedinaca u procesu odlučivanja (javna savjetovanja, participativno budžetiranje), očuvanje javnog ugleda tijela (sustav integriteta, upravljanje reputacijskim i korupcijskim rizicima, upravljanje sukobom interesa, lokalna antikorupcijska politika), itd.

* Duje Prkut jedan je od najboljih domaćih eksperata za područje antikorupcijske politike, pristup informacijama i sukob interesa. Šest godina je radio kao analitičar i zagovarač u GONG-u, upravo za ovo područje, član je Vladinog Savjeta za sprječavanje korupcije, radne skupine za izradu nacrta zakona o sprječavanju sukoba interesa, a kao član LOTUS tima sudjelovao je u dvije runde istraživanja otvorenosti i transparentnosti JLP(R)S-a.

Prkut je, među ostalim, sudjelovao i u Koordinacijskoj radnoj skupini za izradu nove Strategije suzbijanja korupcije, te u skupini za izradu nacrta zakona o lokalnim izborima. Autor je nekoliko relevantnih analiza, publikacija i istraživanja (Pomak prema upravljanju sukobom interesa- analiza hrvatskog sustava sukoba interesa;Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa- analiza sadržaja i provedbe hrvatske antikorupcijske politike u periodu 2008.-2011.,Smjernice za proaktivnu objavu podataka za JLP(R)S- publikacija razvijena u suradnji s Povjerenicom za informiranje).

Uz to, tri godine je bio vanjski predavač na Fakultetu političkih znanosti na kolegiju Komparativni politički sustavi, trener je u Državnoj školi za javnu upravu za područje razvoja scenarija, antikorupcije i dobrog upravljanja, te redovito vodi treninge o analizi i zagovaranju javnih politika za organizacije civilnog društva.

PRETHODNO OBJAVLJENO:

Transparentnost je ključ povjerenja građana u lokalnu vlast

BLOG, duje prkut, dobro upravljanje