DOBRO UPRAVLJANJE Blog Duje Prkuta

Najbitnije po(r)uke izvješća Povjerenice za informiranje o provedbi ZPPI-a

Iako se ne radi o zakonskoj obvezi, gradovi imaju priliku direktno doprinijeti ukupnoj boljoj provedbi zakona na nacionalnoj razini, ukoliko adekvatne resurse posvete osvještavanju odgovornih osoba postavljenih na čelu lokalnih ustanova, tvrtki i udruga s prenesenim javnim ovlastima.

Povjerenica za informiranje podnijela je Hrvatskom saboru Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. godinu. U ovom osvrtu iznosim dijelove izvješća koji se tiču lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica (576), te drugih pravnih osoba koje su jedinice osnivale (njih čak 3.811). Službenici za informiranje bi trebali biti upoznati s izvješćima Povjerenice jer otkrivaju fokus institucije u planiranim edukativnim, analitičkim i nadzornim aktivnostima. Dodatno tome, uz analizu stanja i detektirane probleme, Povjerenica nudi sasvim konkretne preporuke za ispunjavanje zakonom propisanih obveza.

Zakon o pravu na pristup informacijama (dalje u tekstu: ZPPI) se primjenjuje na sva tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj. Povjerenica za informiranje je izradila popis svih tijela javne vlasti. Popis sadrži 5.859 tijela javne vlasti, a najveći dio otpada na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLRS), te pravne osobe koje su iste jedinice osnovale. Dakle, ukupno 576 JLRS osnovalo je 2467 obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih i drugih ustanova, 668 trgovačkih (komunalnih) društava, te postoje 673 udruge koje imaju status tijela javne vlasti zbog dodijeljenih javnih ovlasti (DVD-ovi, turističke zajednice, ogranci Crvenog Križa). Dakle, JLRS, i sve pravne osobe koje su osnovali, čine dvije trećine svih tijela javne vlasti, odnosno dvije trećine svih obveznika ZPPI-ja (4387 od ukupno 5859).

Proaktivnim i ciljnim ulaganjem resursa na lokalnoj razini mogla bi se znatno unaprijediti provedba ZPPI-ja na razini čitave države. JLRS su u mogućnosti odigrati koordinacijsku i motivacijsku ulogu u osiguranju da preostala tijela javne vlasti ispune minimalne zakonske obveze – imenovanje službenika za informiranje, te podnošenje izvješća putem online sučelja. Naime, to još nije napravila petina tijela javne vlasti i uglavnom se radi o ustanovama i tvrtkama koje osnivaju JLRS - dječji vrtići, domovi za starije i nemoćne, muzeji, komunalna društva (dodatno tome, turističke i vatrogasne zajednice). Najniži postotak dostave izvješća o provedbi zakona bilježe tijela javne vlasti u kategoriji udruga i trgovačkih društava, unutar kojih visok udio zauzimaju one osnovane od strane JLRS. Samo tri grada nisu Povjerenici dostavili izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. Godinu – Vrgorac, Obrovac i Trilj (Grad Vrgorac jer nije finalizirao ispunjavanje online izvješća).

Povjerenica je tokom 2017. obradila ukupno 318 žalbi na rješenja JLRS. Najveći dio njih, gotovo polovina su podnese zbog šutnje uprave. Broj građana koji podnose upite, kao i broj upita se svake godine povećava, no čini se da su građani sve informiraniji o svojim pravima. Naime, od 116 žalbi podnesenih zbog uskrate informacije od strane JLRS, Povjerenica za informiranje je u čak dvije trećine slučajeva ustanovila nezakonitu uskratu informacije, poništila rješenje službenika za informiranje, te predmet vratila na postupanje. Također, povećava se broj tijela javne vlasti koji Visokom upravnom sudu podnose tužbe zbog odluka Povjerenice. No, od ukupno 109 ovakvih upravnih sporova, samo je jedan riješen u korist tijela javne vlasti, dok je u ostalim slučajevima potvrđena odluka Povjerenice za informiranje.

Izneseni statistički podaci ukazuju na potrebu za daljnjim podizanjem znanja i vještina službenika za informiranje JLPS-a, posebice u primjeni ograničavanja prava na pristup informacijama i provedbi savjetovanja s javnošću.

S obzirom na izrazito loše rezultate JLRS u provedbi savjetovanja s javnošću, Povjerenica predlaže uvrštavanje odredbi o savjetovanjima s javnošću u statute i poslovnike o radu vijeća i skupština. Samo 43% JLPS je objavilo Plan savjetovanja na svojim internetskim stranicama, dok je svega jedina petina JLRS u odabranom uzorku provela savjetovanja s javnošću. Povjerenica preporuča provedbu postupaka participativnog budžetiranja, ako ne za cijeli proračun (koji je velikim dijelom unaprijed zadan) onda barem za planove planove financiranja javnih potreba u području kulture, obrazovanja, sporta, tehničke kulture, razvoja civilnog društva. Povjerenica preporuča da se na glavnoj internetskoj stranici uspostavi kategorija/rubrika ‘savjetovanja s javnošću’. JLRS imaju iznimno loše pokazatelje i u području otvorenih podataka. Povjerenica preporuča sljedeće prioritete u otvaranju podataka u posjedu lokalnih tijela javne vlasti: popis donacija, subvencija i sponzorstva, popis lokalne imovine, lokalne koncesije, registri sklopljenih ugovora, financijski podaci (proračun, izvršenje), informacije vezane uz javni prijevoz, okoliš, upravljanje prirodnim resursima, upravljanje otpadom, gospodarstvo i poduzetništvo te lokalne ustanove.

Izvješće Povjerenice o provedbi ZPPI-ja za JLRS sljedeća područja identificira kao najproblematičnija: rješavanje zahtjeva građana, niski broj provedenih savjetovanja s javnošću te odsutvo značajnijih iskoraka u otvaranju podataka. Politička kultura i kvaliteta upravljanja u nekoj lokalnoj zajednici nikada nije jednoznačno određeno samo načinom rada gradske uprave, već dodatno, a možda i još više, načinom funkcioniranja lokalnih ustanova i tvrtki koje građanima direktno ispručuju usluge.

Iako se ne radi o zakonskoj obvezi, gradovi imaju priliku direktno doprinijeti ukupnoj boljoj provedbi zakona na nacionalnoj razini, ukoliko adekvatne resurse posvete osvještavanju odgovornih osoba postavljenih na čelu lokalnih ustanova, tvrtki i udruga s prenesenim javnim ovlastima. Povjerenica iznosi brojne prijedloge i preporuke veza uz ispunjenje zakonskih obveza, a za JLRS ponajviše u tri navedena područja. Izvješće, stoga, svakom službeniku za informiranje može poslužiti kao kvalitetan referencijalni okir u planiranju vlastitog rada na kontinuiranom unaprjeđenja otvorenosti rada gradske uprave, gradskih ustanova, gradskih tvrtki, ali i drugih gradskih tijela javne vlasti koje djeluju na području grada.

PRETHODNO OBJAVLJENO:

- ZPPI: Kako provesti kvalitetan test razmjernosti i javnog interesa

- ZPPI: Odgovornost službenika za informiranje prilikom ograničavanja prava građana

ZPPI: Zakonske obveze gradova i prava građana

- Što je to dobro upravljanje?

- Transparentnost je ključ povjerenja građana u lokalnu vlast

*Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima i blogovima objavljenima na portalu gradonačelnik.hr pripadaju autoru te ne predstavljaju nužno stavove uredništva.

,

BLOG, duje prkut, dobro upravljanje