DOBRO UPRAVLJANJE Blog Duje Prkuta

Mogu li istraživanja transparentnosti izmjeriti stvarnu transparentnost?

Prilikom provedbe istraživanja transparentnosti i otvorenosti lokalnih jedinica (dalje u tekstu: istraživanja), istraživači su suočeni s brojnim metodološkim izazovima, od kojih su neki nepremostivi. S njima se susreo i istraživački tim Instituta za javne financije, koji je nedavno objavio istraživanje o Proračunskoj transparentnosti županija, gradova i općina: studeni 2017. – ožujak 2018.

Dva su temeljna izazova ovakvih istraživanja, a oba su zadana brojem istraživanih jedinica (pet stotina sedamdeset i šest jedinica lokalne i regionalne (samo)uprave u RH). Sam broj jedinica diktira dominaciju kvantitativnog pristupa te oslanjanje na indikatore s lako dostupnim informacijama. Nije, stoga, nikakvo iznenađenje da se jedina dva longitudinalna istraživanja ovakvog tipa uvelike baziraju na indikatorima objave informacija i akata na službenim internetskim stanicama (istraživanje o proračunskoj transparentnosti Instituta za javne financije, te GONG-ovo istraživanje LOTUS).

Osim navedenog, za provedbu istraživanja su potrebni značajni ljudski resursi jer su brojke neumoljive. IJF je u okviru analize dobio obujam od pet indikatora puta petsto sedamdeset i šest za svaku od jedinica. LOTUS je, primjerice, imao još kompleksniji slučaj sa sedamdeset indikatora za isti broj jedinica, što je rezultiralo nevjerojatnim outputom – preko 40 tisuća pojedinačnih informacija o ispunjenosti indikatora.

Nijedan od istraživačkih timova nije tvrdio da svojim istraživanjem uspijevaju mjeriti stvarnu razinu transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti u nekoj konkretnoj jedinici. Naime, proaktivna objava informacija i akata na službenim internetskim stranicama samo je jedan aspekt transparentnog rada lokalnih jedinica, onaj kojeg je najlakše mjeriti, odnosno najlakše zahvatiti indikatorima. Istraživački tim LOTUS-a je manjkavosti ovakvog metodološkog pristupa pokušao doskočiti uvrštavanjem brojnih indikatora koji su usmjereni na konkretnu političku i administrativnu praksu, no ni uz ovaj iskorak nismo si utvarali da mjerimo stvarnu transparentnost u nekoj jedinici.

S obzirom na iznesene poteškoće i dileme vezane uz provedbu ovakvih istraživanja, moglo bi se postaviti pitanje - kakva je korist ovakvih istraživanja; treba li ih uopće provoditi? Odgovor je vrlo jednoznačan – iznimno su korisna i iznimno su nam potrebna. Naime, iako ne možemo izvući zaključke o stvarnoj slici stanja transparentnosti u nekoj jedinici, ovakva istraživanja nam mogu biti iznimno korisna jer:

- potiču zdravo natjecanje u transparentnosti među jedinicama

- komparativna usporedba jedinica daje uvid u resurse koji se ulažu u transparentnost

- iznimno kvalitetno i precizno mjere proaktivnu objavu

- daju jasnu sliku da li u nekoj jedinici postoje preduvjeti za participativno upravljanje lokalnom zajednicom, preduvjeti za uspostavu demokratske političke kulture

- ukoliko su istraživanja longitudinalna (periodična provedba novih rundi istraživanja), omogućuje se detektiranje trendova.

Naime, ukoliko istraživanja omogućuju komparativnu usporedbu lokalnih jedinica te su istovremeno i javno vidljiva, stvara se snažan poticaj za unaprjeđenje prakse objave akata i informacija. Lakše je lokalnim čelnicima odgovoriti na prozivke znanstvenog/aktivističkog istraživačkog tima, no teže je dati objašnjenje zašto jedinica podbacuje u usporedbi s drugim, manjim gradovima, ili čak općinama.

Nadalje, opsežni i detaljni nalazi o praksi objave akata i informacija, lokalnim službenicima i čelnicima mogu poslužiti kao svojevrsni akcijski plan za unaprjeđenje proaktivne objave. Istovremeno, detaljni rezultati mogu poslužiti i kao podloga za aktivno zagovaranje unaprjeđenja razine transparentnosti, odnosno za kreiranje pozitivnog javnog pritiska, bilo od strane građana, novinara, aktivista, opozicijskih ili čak i pozicijskih vijećnika.

Informirani i odgovorni građanin je preduvjet za uspostavu participativnog upravljanja lokalnom zajednicom, a preduvjet za takvog građanina je sustavna dostupnost informacija o radu javnog tijela na internetskim stranicama. Transparentnost nije svodiva samo na proaktivnu objavu informacija i akata, ali u današnjem digitalnom okružju predstavlja najvažniji aspekt transparentnog rada javnih tijela. Iako se među pozitivno ocijenjene jedinice mogla provući i neka crna ovca (samo zato jer su se potrudili neke stvari objaviti na web stranici), ovakva istraživanja vrlo dobro detektiraju lokalne jedinice gdje dobro upravljanje ne stanuje.

Dugoročnost ponavljanja istraživačkih rundi kroz vrijeme je zaključna korist ovakvih istraživanja. Mogu se vrlo jasno i precizno utvrditi trendovi, bili oni pozitivni ili negativni. Oba spomenuta istraživanja nam govore kako se povećava broj jedinica koje objavljuju akte na internetskim stranicama, te kako se povećava broj akata. Iako se radi o pohvalnom razvoju situacije, s obzirom na kontinuirana tehnološka i digitalna unaprjeđenja modernog društva u kojem živimo, nekakav drugačiji, negativni trend bi nam trebao biti u potpunosti neprihvatljiv. 

Prethodno objavljeno:

- Zbog čega je važno uključiti građane u odlučivanje u lokalnoj zajednici

- Najbitnije po(r)uke izvješća Povjerenice za informiranje o provedbi ZPPI-a

ZPPI: Kako provesti kvalitetan test razmjernosti i javnog interesa

- ZPPI: Odgovornost službenika za informiranje prilikom ograničavanja prava građana

ZPPI: Zakonske obveze gradova i prava građana

- Što je to dobro upravljanje?

- Transparentnost je ključ povjerenja građana u lokalnu vlast

*Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima i blogovima objavljenima na portalu gradonačelnik.hr pripadaju autoru te ne predstavljaju nužno stavove uredništva.

duje prkut, BLOG, dobro upravljanje, transparentnost